Kompostiranje modernoga doba

Rješenje za uporabu velike količine biološkog otpada koji se stvara u domaćinstvima, Cvijeta Biščević i Gordana Dragičević pronašle su u kompostiranju, a svoje su iskustvo odlučile podijeliti držeći predavanja svima zainteresiranima za permakulturu, organsku hranu i alternativne načine proizvodnje. Aktivne u urugama Parkticipacija i ZMAG, pokrenule su i inicijativu za uspostavu zajedničkih gradskih vrtova u gradu Zagrebu.

Vlastita proizvodnja hrane u vrijeme recesije i ekonomske krize predstavlja rješenje za financijsku situaciju u kojoj se nalaze brojne obitelji, a prehrana organskom hranom iz vlastitog uzgoja ima nebrojene učinke na fizičko i psihičko zdravlje. Idejne začetnice projekta, Cvijeta i Gordana za H-Alter izjavile su kako smatraju da grad Zagreb ima dovoljno neiskorištenih površina u gradskom vlasništvu, pogodnih za ovakve namjene. Velike se mogućnosti pružaju i na privatnim balkonima, terasama i dvorištima, koji bi služili kao mjesta proizvodnje vlastite hrane, zadovoljenje životnih potreba te povećanje održivosti, osobito u gradovima.

Urbano kompostiranje

U svojim aktivnostima nisu jedine pa je tako i Andreja Čoh jedna od osoba koje su se upustile u avanturu izrade vlastitog humusa na krovu zgrade i nije zažalila. Za pripremu komposta koristi gotovo sav kuhinjski otpad, odnosno koštice od voća, trulo povrće, talog od kave i čaja, korov iz vrta, ljuske kestena ili oraha i slično. Andreja je u prvih godinu dana iz prikupljenog otpada dobila 120 litara humusa te smatra da je odvajanje otpada u svakom kućanstvu postalo neophodno. Najvažniji u procesu stvaranja humusa živi su organizmi, osobito gliste, koje također uklanjaju i problem mirisa. Iako urbano kompostiranje nije nikakav bauk, Andreja pokušava ukazati i na potrebu stvaranja jednostavnog priručnika, kojim bi se početnicima odgovorila na brojna pitanja, ali i popularizirao drugačiji način razmišljanja o okolišu i važnosti održivosti. Iako je pročitala brojnu literaturu koja se bavi ovim područjem, smatra da je najbolje raditi onako kako su radile naše bake.

Prvi grad koji je u Hrvatskoj započeo odvojeno zbrinjavanje otpada bio je grad Krk, koji od 2005. godine odvaja čak 40 posto otpada. Ipak, nisu svi gradovi i općine toliko angažirani oko rješavanja ovog problema. Naime, ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala smanjiti količinu biootpada za 25 posto do kraja 2014. godine, a do kraja 2015. dužnost je države svakom građaninu omogućiti odvojeno skupljanje otpada. Upravo su gradovi i općine ti koji trebaju omogućiti dovoljan broj kanti i spremnika. Neke su općine već iskazale bojazan da neće biti u mogućnosti skupiti dovoljno sredstava, a vlada općenito mišljenje da Hrvatska zatraženu obvezu neće ispuniti, nakon čega će slijediti plaćanje penala prema EU. Ukoliko ne budu odvajali otpad iz kućanstva, kazni neće biti pošteđeni ni građani, a one će se kretati u vrijednostima od 3.000 do 10.000 kuna.

Odvojeno skupljanje korisnog otpada

Miješanje biootpada s komunalnim predstavlja i svojevrsnu opasnost stvaranjem plinova, osobito metana, stoga je zagrebačka Čistoća krajem ožujka ove godine pokrenula pilot - projekt odvojenog skupljanja korisnog otpada u nekoliko zagrebačkih naselja. Postavljene su skupine spremnika za odvojeno skupljanje papira, stakla i plastike. Upozoravaju da grad Zagreb trenutno raspolaže samo s dvije kompostane, koje dolaze na 350.000 domaćinstava te su najveći problem na koji trenutno nailaze nedovoljni kapaciteti, kao i dobivanje građevinskih dozvola.

Za kompostiranje na balkonu Cvijeta Biščević preporuča kombinaciju metoda. Radi se o kombinaciji klasične kompostne krpe i hot compost metode, uz dodatak mikroorganizama. Na ovaj je način nastala metoda "mlako" kompostiranje, u kojoj je omjer ugljičnog i dušičnog materijala 2-4:1 te je potrebno dodati i malo šumske zemlje. Ovaj se kompleks miješa dva do četiri dana, čime se podiže temperatura komposta i ubrzava proces kompostiranja u odnosu na klasičnu metodu. Kao najvažniji čimbenik svakog kompostiranja, Cvijeta navodi omjer "zelenog" (dušičnog) i "smeđeg" (ugljičnog) materijala te prozračivanje i vlažnost.

Odvojeno skupljanje otpada imat će brojne pozitivne učinke na kvalitetu života i očuvanje okoliša, ali i utjecati na smanjenje uvoza sekundarnih sirovina. Odvajanje kuhinjskog otpada jednostavno mora postati navika, a zahtijeva minimalne napore. Dovoljno je nakon doručka izdvojiti talog od čaja ili kave, odvojiti konzerve, staklenke, plastiku ili papir i rezultat neće izostati.

Foto: depositphotos.com, StephanieFrey Izvor: H-Alter

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor