Kolika je cijena zdrave hrane?

Okrenuta tradicionalnoj proizvodnji, Dalmatinska Zagora je pravo izvorište zdrave hrane. Od vinograda do maslinika i povrća, sve se uzgaja prirodnim stajskim gnojivom, a u zaštiti biljaka, herbicidi se i ne koriste. Jedino u vinogradima, po starom tradicionalnom običaju koristi se modra galica i sumpor. Sve ostalo raste prirodno i zdravo. Jedina novina je da se, ovisno od mogućnosti, polja navodnjavaju, bilo tekućom vodom ili izgradnjom čatrnja. Kako se nasadi ne truju, Zagora je i prava oaza za ispašu pčela. Bilje mediteranskog podneblja kadulja, drača, poljsko cvijeće i drugo ljekovito bilje, prava je sirovina od koje radišne pčelice proizvode zdrav i veoma ljekovit med.

Na petnaestak kilometara od mora u kaštelanskom zaleđu nalazi se Labin Dalmatinski. U njemu smo posjetili željezničkog djelatnika i pasioniranog pčelara, gospodina Antu Pericu, koji već dvadesetak godina uzgaja pčele i proizvodi ekološki zdrav med od bilja mediteranskog podneblja.

Trenutno ima 60 pčelinjih zajednica i planira povećati pčelinjak, a u proizvodnju je uključio mlađeg sina Boška. Godišnje Ante proizvede oko 1000 kg meda kadulje, drače, poljskog cvijeća i drugog mediteranskog bilja. Svu količinu bez problema proda starim kupcima koji jedva čekaju da se med pojavi. Ante strogo voditi računa da pčelinje zajednice vodi na ispašu daleko od bilo kakvih zagađivača.

Plavi dizel i za pčelare?

No i to stvara određene probleme, jer je preskupa registracija vozila za prijevoz pčela. Iako se vozilo koristi svega dva puta godišnje, oko 15. svibnja, kada se pčele vode na ispašu i početkom listopada kada ih treba vratiti kući, registracija se mora platiti za cijelu godinu - što je prevelik financijski izdatak. Ako pak plati drugome da ih preveze onda to dođe još i skuplje.

On smatra da bi bilo dobro da se i pčelarima omogući kupovina plavog dizela, što bi bar malo ublažilo troškove. Poticajna sredstva su smiješno mala i bolje bi bilo kada bi vlada omogućila nabavku po manjim cijenama žuti šećer za prehranu pčelinjih zajednica tijekom zime, nego ovakva poticajna sredstva.

Problema ima na pretek, ali Ante ne odustaje. Pored pčela on je i maslinar, ima oko 150 stabala maslina i veoma lijep i velik vinograd. No kada bi bilo pitanje čega se odreći, bez svega bi mogao, ali ne i bez pčela. Bez njih jednostavno ne može. Veliku pomoć pruža mu supruga Ivanica koja se veoma dobro razumije u pčelarstvo. Pa i troje unučadi mu pomažu, svatko na svoj način. Bez ikakvog straha trčkaraju između košnica i ne boje se pčela. Do sada se nitko nije požalio na kvalitetu, ali ne bi bilo loše u vitrini držati kakvo dobro odličje za kvalitetu meda i potvrdu svog truda.