Višak vlage, niska pH reakcija i slabo drenirano zemljište pogoduju razvoju. Kombinirajte različite metode za suzbijanje kako bi učinak bio što bolji.
Mahovina može biti naporan neprijatelj naših travnjaka, vrtova i cvjetnjaka. Najviše voli vlažno zemljište. Potrebno je puno strpljenja i kombiniranja raznih metoda da se uništi kada se jednom pojavi.
Njih ne možemo ukloniti kao da se radi o korovskim biljkama, jer funkcioniraju na drugi način. One imaju plitak korijen i trenutno uklanjanje je jednostavno, ali gledano na duge staze možemo imati problema s njima dok ne eliminiramo uzrok njihove pojave. Prije svega odgovara joj vlažno i slabo drenirano zemljište niske pH vrijednosti, pretjerano zbijeno i kiselo, ali i prenisko pokošena trava ili gola, vlažna površina zemlje.
Potrebno je s površine ukloniti organski materijal koji zadržava vlagu. Metalnim grabljama možete pograbljati prisutnu mahovinu. Najbolje je to odraditi poslije kiše ili zalijevanja kada se lako odvaja od površinskog sloja zemlje. Iz različitih smjerova grablja se po površini kako bi što veću masu uklonili.
Prorahlite zemlju kako bi poboljšali aeraciju i smanjili zadržavanje vode. Jednostavno vile zabodite u zemlju kako bi stvorili kanale i otvore koji omogućavaju razmjenu plinova.
Promjena pH reakcije je još jedna mjera koja se pokazala efikasnom. Prisustvo mahovine je prirodni pokazatelj kiselosti zemljišta. Osim dodavanja vapnenca, organskih tvari (komposta, stajnjaka), mogu se saditi biljke koje povećavaju alkalnost.
Redovno orezujte stabla kako ne bi pravila dodatnu sjenu, što stvara optimalne uvjete za rast. Više Sunca znači manje mahovine. Pomoći će dodavanje gnojiva bogatih dušikom, kalijem i željezom.
Od prirodnih sredstava soda bikarbona i sapun mogu doprinijeti uništavanju. Koriste se pojedinačno ili zajedno otopljeni u vodi kojom tretiramo površinu. Umjesto sapuna dobro se pokazao i eko deterdžent za suđe. Ako koristite sodu, bit će vam potrebno 2 l vode u kojoj otopimo 200 g sode bikarbone. Pomaže i blaga otopina octa i vode.
Od kemijskih sredstava koriste se ona na bazi željeza ili amonijevog sulfata, a još češće bakrenog sulfata kojeg se uzme do 150 ml na 16 l vode. Pripremite bordošku juhu kojom ćete tretirati površinu. U 4 l vode dodajte 100g bakrenog sulfata i promiješajte. Zasebno u 4 l vode dodajte 100 g gašenog vapna i otopite. Vapnenu otopinu ulijte u onu bakra i sve dobro promiješajte da dobijete plavu otopinu kojim tretirate.
Kako brzo naseljavaju nezasijane površine, potrebno je uzgajati biljke za zelenu gnojidbu. Facelija i gorušica su prirodni neprijatelji. Malčirajte područje u sloju od najmanje 5 cm.
Tagovi
Autorica
