Kiselo mlijeko ima mnoge dobrobiti i vrlo je osvježavajuće ljeti. Na brzinu fermentacije utječe temperatura zraka pa nije isto kada se kiseli pri optimalnih 25°C ili visokih 30 do 35°C
Kiselo mlijeko sadrži korisne bakterije koje poboljšavaju probavu i jačaju imunološki sustav, a mogu pomoći u snižavanju razine lošeg kolesterola (LDL). Lakše je probavljivo od svježeg jer se laktoza djelomično razgrađuje tijekom fermentacije, što ga čini prihvatljivijim za osobe s intolerancijom na laktozu.
Bogato je proteinima, kalcijem, vitaminima B skupine i drugim hranjivim tvarima. Može pomoći u osjećaju sitosti i regulaciji apetita, što može pomoći kod kontrole tjelesne težine.
Za izradu kiselog mlijeka potrebno vam je svježe, nepasterizirano, po mogućnosti domaće mlijeko. Najbolje je imati starter kulturu, bilo da je riječ o domaćem kiselom mlijeku ili nekoj kupovnoj starter kulturi (jogurt).
Prvo zagrijte mlijeko na oko 85°C (nekoliko minuta), a zatim ga ohladite na 40-45°C. Na jednu litru dodajte 2-3 žlice kiselog mlijeka ili starter kulture te dobro promiješajte.
Pokrijte posudu i ostavite je na oko 20-25°C od 6-12 sati, dok se mlijeko ne zgusne i postane kiselo. Čuvajte ga u hladnjaku.
Mlijeko se može ukiseliti i bez dodavanja starter kulture. Prirodne bakterije iz okoline i samog mlijeka mogu izazvati fermentaciju, ali rezultat može varirati u okusu i teksturi.
Ulijte ga u čistu posudu i ostavite na sobnoj temperaturi pokrivenog gazom ili laganim poklopcem kako bi zrak mogao cirkulirati, ali da spriječite ulazak prašine ili insekata.
Ovisno o vanjskoj temperaturi i kvaliteti mlijeka, proces može trajati nekoliko dana. No, ako temperatura nije dovoljno visoka, može se dogoditi da se ne fermentira nego jednostavno - pokvari. S njim više ne možete ništa i treba ga baciti.
S obzirom da će ljeto još potrajati, a s njim i velike vrućine, iznad preporučenih 25°C, proces fermentacije može biti ubrzan. Tada se najčešće dogodi da se prilikom kiseljenja zgruša i odvoji od sirutke što se jednostavno rješava tako da ih promiješate. Ako volite da je gušće, možete lako odvojiti sirutku.
No, postoji i veći rizik od razvoja neželjenih mikroorganizama koji mogu pokvariti mlijeko ili mu dati neugodan okus.
Zato ga često provjeravajte, svakih nekoliko sati.
Ako je moguće, pokušajte ga držati u hladnijem dijelu kuće, daleko od direktnog sunčevog svjetla i toplinskih izvora. Možete ga staviti kiseliti navečer, kada je temperatura niža.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+]
