Pretraga tekstova
Ušli smo u proljeće, doba kada kreće vegetacija mnogih biljnih vrsta, pa i maslačka koji obiluje vitaminima i mineralima. Provjerite kada ga je najbolje brati te na što pripaziti kod berbe
Maslačak (Taraxacum officinale) je jedna od najpoznatijih samoniklih biljaka koja raste gotovo svuda - na livadama, uz puteve, u vrtovima i na neobrađenim površinama. Iako se često smatra korovom, njegova nutritivna i ljekovita vrijednost su izuzetno značajne.
Njegov list je najbolje je brati u rano proljeće, prije nego što biljka procvjeta, jer su tada najnježniji i najmanje gorki. Idealno vrijeme za branje je ožujak, travanj i početak svibnja, ovisno o klimi i nadmorskoj visini. Može se brati i kasnije tijekom godine, ali će listovi biti gorči zbog povećane koncentracije laktukopikrina.
Birajte čista staništa odnosno berite listove ove biljke daleko od prometnih puteva, industrijskih zona i tretiranih površina kako biste izbjegli zagađenje pesticidima i teškim metalima.
Ovog proljeća nemoj zaobići koprivu i maslačak - ljekoviti su od korjena pa do svog vrha!
Za salate i svježu upotrebu birajte mlade, svijetlozelene listove, dok su oni stariji pogodniji za kuhanje ili sušenje.
Najbolje ih je brati rano ujutro kada su puni sokova.
Svježe listove možete čuvati u hladnjaku i nekoliko dana.
List maslačka je bogat vitaminima A, C i K, kao i mineralima poput kalija i željeza. Može se koristiti u salatama, varivima, čajevima i smoothiejima. Ako su previše gorki, listove možete kratko blanširati u vrućoj vodi ili ih pomiješati s blagim sastojcima poput jabuke, limunovog soka ili meda.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Ljekoviti maslačak, gorko zelje, talijanska salata | Engleski naziv: Dandelion | Latinski naziv: Taraxacum officinale Wiggers (sin. Leontodon taraxacum L.)
Maslačak je višegodišnja biljka visine 15 – 20 (25) cm. Korijen je vretenast i skraćuje se na kraju vegetacijske sezone. Stabljika je uspravna, šuplja i s bijelim mliječnim sokom.... Više [+]Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 6 dana
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.
Miron (Miki)
prije 1 godinu
Tijekom veljače, ožujka i travnja od listova maslačka radim salatu nekoliko puta tjedno. Osim salate na klasičan način sa maslinovim uljem i balzamikovim octom može se roditi i salata sa grahom, kuhanim krumpirom, kuhanim jajima.... Na svaki način je ukusno 😋