Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Centar Tuškanac
  • 14.09.2019. 07:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Kad se male ruke slože: voće, povrće i permakulturni vrt u Centru Tuškanac

Zamolili bismo ovim putem studente agronomije ponajprije voćarstva, koji bi volonterski došli u naš voćnjak i poučili nas pravovaljanom orezivanju. Ne želimo nestručnim aktivnostima načiniti štetu voćkama, kaže ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Tuškanac.

Foto: Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac
  • 1.370
  • 74
  • 0

"U našim voćnjacima uzgajamo višnje, šljive, trešnje i drugo voće, a bavimo se i permakulturom nemalo u povrtnjaku kojeg također imamo. Uzgajamo u njemu rajčice, krastavce, papriku, kelj, tikvice, čak smo ustrojili i svoje plastenike na što smo ponosni", kaže Meri Gatin ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Tuškanac u Zagrebu. Pohađaju ga djeca i mladež s intelektualnim poteškoćama od sedam do 21 godine. Osim na Tuškancu dio svojeg "placa" imaju i na Prekrižju, gdje se tamošnjim jabukama i kruškama uvelike gosti pridošli im muflon. Živi on, kaže ravnateljica Gatin, u obližnjoj šumi pa kad mu se prohtije preskoči ogradu i pogosti se slasnim plodovima. Zna odabrati jer ogrozd ne dira, nije mu po volji.

Usvajanje znanja i vještina o sadnji biljaka

Poljodjelstvo su u toj ustanovi odabrali i zbog toga što veći dio njihovih korisnika dolazi sa sela. Smatraju da znanje i vještine koje steknu o sadnji bilja, načinima uzgoja i drugom, u njima prihvatljivim okvirima, jednog će dana moći praktično primijeniti, i dobro će im doći. Šezdesetero je korisnika na smještaju u ustanovi, odnosno nekolicina ih je na boravku, a dio je onih koji pohađaju osnovnu i srednju školu. Obrazuju se za pomoćna zanimanja kuhara, konobara i sl. Nakon svršetka školovanja u Centru mogu ostati do 21 godine života. Do tada ih djelatnici na čelu sa ravnateljicom žele naučiti "vrtlariti”.

Na obje lokacije imaju parkove i mnogo biljaka, a samo im voćnjak broji šezdesetak voćaka. "Zamolili bismo ovim putem studente agronomije ponajprije voćarstva, koji bi volonterski došli u naš voćnjak i poučili nas pravovaljanom orezivanju voćaka i drugim poslovima. Ne želimo nestručnim aktivnostima načiniti štetu voćkama, pa ako je netko od njih zainteresiran dobro su nam došli”, pozvala je ravnateljica mlade pomagače da im podare svog stručnog znanja.

Zagovaraju permakulturu zbog poštivanja biljaka i tla

Posebice jer zagovaraju u ustanovi permakulturu koja kažu "poštuje biljke i njihova staništa kao i tlo, prema kojem se odnosi bez agresije”. Rad u povrtnjaku i voćnjaku veseli ih, kao i mali staklenik kojeg su dobili donacijom. U njemu će se pozabaviti sadnicama starih sorti voćaka i povrća, jer ih žele očuvati pa i jednog dana stvoriti vlastitu banku sjemena. Oplemenili su svoj vrt i malinama, smokvama, borovnicama, jagodama pa i tikvama od kojih im njihova vrsna kuharica, spravlja slasne juhe. Sve što proizvedu dostatno je za potrebe Centra pa su ponosni na svoj rad u kojem im se nerijetko pridruže i učenici OŠ Jabukovac. Opreme se oni gumenim čizmama, rukavicama, kutama i alatkama pa se zapute na rad na svoje "poljodjelstvo”.

Vrijedne dječje ruke 

"Djeca su dosta naučila o radu na zemlji i uz našu edukatoricu o permakulturi Jadranku Piškorić Trkulja. Radimo svi da jednog dana možemo spravljati svoje pekmeze i kompote i uživati konkretno u plodovima svojega rada”, kaže ravnateljica Gatin. Dodaje kako imaju i začinskog bilja s lavandom, smiljem i drugim ljekovitim travama odnosno cvjetnjak Mirisni vrt kojeg krase tulipani, ruže, irisi, božuri, magnolije, ali i neizostavne im tužne vrbe. U takvom rajskom vrtu znaju prirediti i vrtne zabave na kako ga zovu svom ”zelenom tepihu” koji je početkom 20. stoljeća bio zapravo igralište za kriket. Svojevrsnom permakulturnom igrom, inače ekonomistica Jadranka Piškorić Trkulja u vrtlarskim aktivnostima daruje korisnike Centra na Tuškancu.

"Učim ih malčiranju, kako saditi i plijeviti biljke, raditi gredice, a prije svega načiniti stazu da se do bilja dođe”, opisuje nam radove osvjedočena ljubiteljica prirode. Jedanput se tjedno okupljaju na svom "placu”, kada oboružani vilama i drugim vrtlarskim oruđem pohode svoj permakulturni vrt. U njemu baš vile imaju značajnu ulogu jer se pomoću njih, nakon što se zabodu u zemlju, ona samo razmakne kako bi se prozračila.

Tlo se ne kopa i ne štiha jer bi se uništio "život” na površini

Tlo se ne kopa i ne štiha, jer bi se prevrtanjem zemlje uništio njen život na površini. "Cilj je permakulture da je mikroorganizama što više, odnosno rupe koje u tlu načine vile stvorit će puteve i kiši, da prodre u dublje slojeve zemlje”, objašnjava permakulturno funkcioniranje. To više jer rahlo je tlo mekše i prozračnije, a putem mikoriza biljke u tlu stvaraju ”informacijske kanale” i tako komuniciraju. U permakulturi nema umjetnih gnojiva, već je jedno od izvorišta zaštite kopriva, ali i ručni rad. Tlo ne treba nikada biti ogoljeno, kaže naša sugovornica, jer se tako "stvrdnjava i postaje mrtvo, u njemu nema života a kada ima biljaka i tlo je živo".

Baš zbog ogoljavanja tla, uključujući i sječu šuma događa se veliki broj poplava jer takva zemlja ne može preživjeti bez biljaka i drveća koji čine simbiozu. Cilj je vrtlarskih aktivnosti s djecom i mladeži Centra, njihovo osvješćivanje o važnosti očuvanja procesa u prirodi, ponajprije flore i faune i općenito planeta na kojem živimo.

Terapeutski rad u vrtu

"Rad u vrtu je terapeutski, djeci je to fora iako su neki s početka negodovali, sada i oni uživaju u plodovima svoga rada”, kaže gospođa Jadranka. Namjera je u budućnosti da i roditelji prihvate znanja svoje djece i da se sami uključe u proizvodni proces.

"Naučili bi tada i oni da se u permakulturi ponajprije sade trajnice, jer one puštaju korijenje stvarajući podzemne mikorize pomoću kojih biljke komuniciraju kroz tlo. Pazi se i koje biljke odgovaraju jedna drugoj odnosno sade se tzv. parovi. U voćnjacima je velika pogreška među drvećem posaditi travu jer ona uzima energiju tlu. Najbolje je saditi zajednice nižih biljaka poput začinskog bilja,jestivog cvijeća i sl.”, otkriva naša sugovornica zakonitosti permakulture.

Pohvalila se i da su u vrtu na Tuškancu odnosno Prekrižju djeca radila kućice za ptice, hotel za kukce, naučili su i oformiti povišene povrtne gredice odnosno puteljke do njih od drvenih sječki. Kako doznajemo sve u vezi permakulturnog dizajna u Centru će i građani moći naučiti na tečajevima permakulture koji će se ubuduće tamo održavati.


Fotoprilog


Tagovi

Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac Permakultura Voćnjak Povrtnjak


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]