Pretraga tekstova
Ima blagi okus sličan tikvici. Može se konzumirati sirov, kuhan, pirjan ili pečen. A kako ga uzgojiti?
Čajot, poznat i kao meksički krastavac, egzotično je povrće koje potječe iz Srednje i Južne Amerike. No, danas se uzgaja i konzumira u mnogim dijelovima svijeta, pa tako i kod nas. Sve je više onih u čijim vrtovima raste ova zanimljiva biljka. Kažu da se sadi kada i krumpir.
Dok je plod čajota mlad, oblikom i teksturom podsjeća na krastavac. Ima blagi okus sličan tikvici. Može se konzumirati sirov, kuhan, pirjan ili pečen. Koristi se u raznim jelima, od juha i salata do priloga i glavnih jela.
Bogat je hranjivim tvarima poput vitamina C, vlakana i antioksidansa, a cijenjen je radi svoje niske kalorijske i visoke nutritivne vrijednosti.
Za uzgoj vam je potreban zreli plod iz kojega će izrasti korijenje i stabljika.
1. Odaberite sunčano mjesto s dobro dreniranim tlom. Čajot voli toplinu i sunce, pa je važno osigurati mu dovoljno sunčevog svjetla za rast.
2. Prije sadnje, pripremite tlo rahljenjem i dodavanjem komposta ili stajnjaka kako biste poboljšali plodnost i strukturu tla.
3. Potreban vam je zreli plod koji će, nakon što je posađen, pustiti korijenčiće i stabljiku. Ako su korijenčići i stabljika već krenuli, ne brinite.
4. Važno je da ga posadite tako da je korijenje okomito usmjereno prema dolje. Ostavite razmak od oko 60-90 centimetara između svakog posađenog čajota kako biste im osigurali dovoljno prostora za rast. Posadite ih u trokut, dakle najviše tri ploda jedan uz drugi.
5. Nakon sadnje, dobro zalijte tlo kako biste potaknuli ukorjenjivanje. Redovito ga zalijevajte tijekom suhog razdoblja, ali pazite da ne pretjerujete s vodom jer višak vlage može uzrokovati truljenje korijena. Vlagu možete sačuvati malčiranjem.
6. Čajot je penjačica, pa će mu biti potrebna potpora za penjanje. Možete postaviti stupove, rešetku i sl., ali pazite da su dovoljno čvrsti kako bi izdržali težinu plodova.
7. Redovito uklanjajte korov i provjeravajte stabilnost potpore. Također, možete ga orezati kako bi potaknuli bočno grananje i bolji prinos plodova.
Jeste li već sadili čajot? Opišite nam svoja iskustva u komentaru ispod teksta.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Duška Popović
prije 1 tjedan
Prrkrasan osmjeh , najljepši osmjeh! Prrkrasan osmjeh , najljepši osmjeh!
Pata&Sofka
prije 1 tjedan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 1 tjedan
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 3 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻