Pretraga tekstova
Ima blagi okus sličan tikvici. Može se konzumirati sirov, kuhan, pirjan ili pečen. A kako ga uzgojiti?
Čajot, poznat i kao meksički krastavac, egzotično je povrće koje potječe iz Srednje i Južne Amerike. No, danas se uzgaja i konzumira u mnogim dijelovima svijeta, pa tako i kod nas. Sve je više onih u čijim vrtovima raste ova zanimljiva biljka. Kažu da se sadi kada i krumpir.
Dok je plod čajota mlad, oblikom i teksturom podsjeća na krastavac. Ima blagi okus sličan tikvici. Može se konzumirati sirov, kuhan, pirjan ili pečen. Koristi se u raznim jelima, od juha i salata do priloga i glavnih jela.
Bogat je hranjivim tvarima poput vitamina C, vlakana i antioksidansa, a cijenjen je radi svoje niske kalorijske i visoke nutritivne vrijednosti.
Za uzgoj vam je potreban zreli plod iz kojega će izrasti korijenje i stabljika.
1. Odaberite sunčano mjesto s dobro dreniranim tlom. Čajot voli toplinu i sunce, pa je važno osigurati mu dovoljno sunčevog svjetla za rast.
2. Prije sadnje, pripremite tlo rahljenjem i dodavanjem komposta ili stajnjaka kako biste poboljšali plodnost i strukturu tla.
3. Potreban vam je zreli plod koji će, nakon što je posađen, pustiti korijenčiće i stabljiku. Ako su korijenčići i stabljika već krenuli, ne brinite.
4. Važno je da ga posadite tako da je korijenje okomito usmjereno prema dolje. Ostavite razmak od oko 60-90 centimetara između svakog posađenog čajota kako biste im osigurali dovoljno prostora za rast. Posadite ih u trokut, dakle najviše tri ploda jedan uz drugi.
5. Nakon sadnje, dobro zalijte tlo kako biste potaknuli ukorjenjivanje. Redovito ga zalijevajte tijekom suhog razdoblja, ali pazite da ne pretjerujete s vodom jer višak vlage može uzrokovati truljenje korijena. Vlagu možete sačuvati malčiranjem.
6. Čajot je penjačica, pa će mu biti potrebna potpora za penjanje. Možete postaviti stupove, rešetku i sl., ali pazite da su dovoljno čvrsti kako bi izdržali težinu plodova.
7. Redovito uklanjajte korov i provjeravajte stabilnost potpore. Također, možete ga orezati kako bi potaknuli bočno grananje i bolji prinos plodova.
Jeste li već sadili čajot? Opišite nam svoja iskustva u komentaru ispod teksta.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su p... Više [+]
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su prošlost stavili u muzej, za podsjetnik sebi i drugima kojim su putem išli. Na koncu, zašto ne zaraditi na onom što promjeniti ionako ne možeš? Sarka muzej na godinu ostvari više od 80.000 posjeta
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Svaka sličnost sa Hrvatskom sasvim je slučajna ! Pa i u Hrvatskoj od 1945 smanjuje se broj seljačkih gospodarstva , ali i proizvodnja ! I mi u Više [+] Slavoniji u MUZEJU Bećarca trebamo napraviti POSTAVU od Marije Terezije , pa do Plenkovića , Milanovića , Jandrokovića i PRAVILNIKA ministra sa kojim će se SMANJITI BROJ ha OBRAĐENE ZEMLJE , ako ga NE UKINE Ustavni sud , stavak 13 u članku 8 i tekst pod III IZJAVE o posjedovanju privatne zemlje ! OČEKUJEM DA ĆE PUNO OPG IĆI prema ustavnom sudu i za OPG ŠTETNA HPK ?