• Narodne nošnje Hrvatske
  • 22.06.2021. 15:00

Istarsku nošnju odlikuje stomanje od konopljina platna i princip "manje je više"

Istarska narodna nošnja nije komplicirana niti prebogato kićena, nego prije svega praktična i nosiva čak i danas. Usprkos većem broju sastavnih dijelova, kao da je rađena po motu "manje je više".

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL (ilustracija)
  • 139
  • 50
  • 0

Istra - najveći hrvatski poluotok sjevernog Jadrana, čija površina se proteže na teritorije Hrvatske (80%), Slovenije i Italije, odiše tradicijom, mitologijom, kulturnom baštinom i brojnim zanimljivostima. Ime je dobila po svojim drevnim stanovnicima Histrima, kojih su se bojali čak i stari Rimljani i puno o njima pisali još u 2. st. prije Krista.

Raj je za arheologe, prepuna starodrevnih nalazišta i na kopnu i pod morem. Fascinira najstariji nalaz - 800.000 godina staro (!) kameno oruđe pračovjeka, nađeno nedaleko Pule. Stari Rimljani, Franci, Mleci, Habsburžani, Napoleonovi Francuzi, Austrijanci, Talijani - svi oni bili su osvajači Istre i ostavljali svoje utjecaje, uz čak i engleske gusare, koji su u 18. stoljeću  intenzivno plovili njezinim teritorijalnim vodama, prepadali trgovačke brodove i rado pljačkali tamošnje gradove.

Drvene cokule za poljske i rad u štali

Zemlja Velog Jože (lik iz staroistarske legende, kao i romana hrvatskog književnika Vladimira Nazora, op.a.) iz plemena divova legendi drevne Istre, turistički je raj još od rimskog imperija. Brežuljci njezine unutrašnjosti nastanili su bajkovite srednjovjekovne gradove - utvrde, poput Motovuna i Grožnjana.

Istra i Istrijani neraskidivo su vezani uz svoju tradicijsku baštinu, kojoj pripadaju i njihove narodne nošnje, u varijantama gotovo svakog sela i regije.

Žene su obvezno pokrivale glavu maramom - fačolom ili facolom, čija boja je imala značenje. Bijeli su se nosili prigodom svečanosti, crne su nosile udovice, crveni su označavali slobodne djevojke, a plavi i zeleni udane žene. Preko košulje - stomanje od konopljinog platna odijevale su vunene haljine - brhane, vuneni pojas - pas, pamučnu pregaču traveršu i kratki pleteni kaput - maju, a  u svečanim prilikama sukneni kaputić - kamižolin ili kamižolu, zatim pleteni ogrtač šijal i pletene čarape - bičve, hlače ili holjeve.

Ovisno o prigodi, obuvale su se u drvene cokule za poljske poslove i rad u štali, visoke ili niske crne postole od štavljene kože, opanke upanke radnim danom, a i suknene papuče čavate ili cavate.

Muškarci su pokrivali glavu niskim smeđim suknenim klobukom ili baretom, bez oboda, ali za razliku od žena, njegovom bojom nisu označavali svoj status. Ovisno o kraju, nosili su ili bijele vunene duge uske hlače - benevreke, brnaveke ili gaće, ili pak (u srednjoj Istri) šire kratke smeđe hlače duljine do pola lista - brageše.

"Manje je više"

I njihove košulje - stomanje izrađivale su se od konopljinog platna, a preko njih nosili su sukneni ili vuneni prsluk - krožat, smeđe ili crne vunene ili suknene hlače brageše, bijele vunene čarape - bičve, hlače ili holjeve, te jaknu jaketu, dugi smeđi prsluk kamižolu i smeđi sukneni kaput s kapuljačom - kapot s kapučon. Obuća im se sastojala od drvenih cokula za poslove u polju i štali, crnih postola, upanaka za svaki dan i suknenih papuča cavata.

Istarska narodna nošnja nije komplicirana niti prebogato kićena, nego prije svega praktična i nosiva čak i danas. Usprkos većem broju sastavnih dijelova, kao da je rađena po suvremenom motu "manje je više", što je čini još zanimljivijom za suvremenog čovjeka.


Tagovi

Tradicija Narodne nošnje Narodna nošnja Istre


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jeste li znali da se području Banovine nalazi najveća koncentrirana šuma kestena u Europi? Tamo je nedavno nađeno stablo kestena s najkrupnijim plodovima na svijetu, kažu stručnjaci iz Centra za šljivu i kesten. Što dalje? Priču pogledajte... Više [+]