Pretraga tekstova
Čuvanje okoline je trend i prioritet koji je na svu sreću došao na red i kada je riječ o krajobraznoj arhitekturi. Jedan od načina je i da stvarima koje mnogi odbacuju produžite život i napravite samo svoje cvjetne oaze.
Detalji u vrtu su osobni pečat svakog vlasnika. Ma koliko stručnjaci uplitali svoje prste prilikom dizajniranja zelenih površina, ono što će dati posebnu draž prostoru, kada se krajobrazni arhitekti povuku u svoje urede, su detalji koje biraju vlasnici. Na osnovi njih možete "pročitati" što vole i čemu su skloni oni koji najčešće provode vrijeme u tim dvorištima.
U seoskim dvorištima su to uglavnom etno-detalji, ali ni to više nije pravilo. Eksperimentira se u posljednje vrijeeme. I to je dobro.
Stare stolice, umivaonike iz bakinih kuhinja i bokale nemojte bacati. Prvo, stari namještaj je pravljen od kvalitetnih materijala, drveta ili kovanog željeza. Možda više nisu reprezentativni primjerci za trpezarije ili sobe, ali prebojane u dvorištu poslužit će kao odlična saksija. Prije svega je dekorativno posebice ako se aranžman postavi na čiste zelene površine.
Primjeri koje smo već viđali, a koji vam daju za pravo da se možete razmahati detaljima su prebojani bicikli ukrašeni cvijećem, ili poljoprivredna mehanizacija koja se više ne koristi.
Međutim, došlo je vrijeme novih trendova. I to recikliranih. Ne ideja, već rekvizita. Pravilo je da se ništa ne baca.
Izraubani rekviziti s dječijih igrališta mogu poslužiti kao odlična podloga za cvijeće. Ukoliko ste u svojim dvorištima imali mini igralište za svoju djecu, ljuljačke i klackalice dobro dođu za novu cvjetnu postavku. Ali, jedan od boljih učinaka postiže se s dječijim toboganom. Sam po sebi ima dobar pad i idealan je za pravi slap od cvijeća. Na vama je da li ćete cvijeće posaditi direktno u sloj zemlje koji ste formirali na toboganu ili ćete ga zaštiti i poredati saksije. Druga opcija je bolja ukoliko ga želite sačuvati kada stignu unuci.
Nema seoskog gospodarstva u kojemu na tavanu ili pod trijemom ne stoji barem dvadesetak gajbi od tankih letvica. Kada su poljoprivrednici prešli na kartonske kutije u koje pakiraju svoje voće i povrće, one su ostale pomalo zapostavljene i zaboravljene. Da ne bi bile beskorisne ili da se ne bace, prijedlog je iskoristiti ih na najbolji mogući način. Bonus je što su od prirodnih materijala, te nema narušavanja sklada s okolinom.
Ovaj detalj je praktičan ukoliko želite sakriti neki zid u dvorištu ili napraviti mobilni paravan. Mogu se poredati kako vam odgovara, vertikalno, horizontalno ili kombinirano, a onda su mogućnosti pravljenja zelenog zida neograničene. U gajbice se može posaditi paprat, ali i cvjetnice. Sve je stvar osobnog izbora i ukusa.
Stabla koja su iz bilo kojeg razloga morala biti posječena u dvorištu, uvijek za sobom ostavljaju panjeve. Uglavnom stoje tako po nekoliko godina jer njihovo vađenje nije uvijek prioritet, a zahtjeva malo više truda. Dok ne stigne na red mučni dio vađenja panjeva, neka posluži kao stalak za cvijeće. Pa možda i preživi.
Ako imate višekraka stabla koja hoćete posjeći, nemojte ih sjeći do zemlje. Ostavite ih na 50cm do 1m, kako vam najviše odgovara. Ravno ih isjecite. Jedini trošak je da kod staklara naručite nekoliko stakala okruglog oblika i da osigurate saksije s cvijećem. I to je cijeli posao oko jedinstvenog detalja u dvorištu.
Djeluje možda neozbiljno, ali u nešto nekonvencionalnijim dvorištima odličan je detalj. Kućišta od starih računala ili televizora mogu poslužiti kao osnova za neobičnu instalaciju u dvorištu. Ako su djeca manjeg uzrasta dodajte još ruke ili noge od starih grana. Učinit ćete da mlađi članovi obitelji obrate pažnju na detalj, pa će možda s radošću zalijevati biljke u svom cvjetnom robotu.
Ukoliko bakine škrinje više nisu za kućnu upotrebnu, dovoljno je da se malo ukrase bojama i služit će u dvorištu bar još jedno desetljeće. Odlične su i stare natkasne koje godinama premještate iz podruma na tavan, kao i bačve koje su odradile svoj posao. Prepolovljene se mogu pretvoriti u garnituru za sjedenje.
A dijelovi ograde od pruća, koji mnogi bacaju u vatru, daju posebno draž svakom dvorištu. Konceptom da odbačenim stvarima produžavamo život, čuvamo i okolinu. Ali i svoj kućni budžet.
Foto: Magdalena Nenković
Autorica
Magdalena Nenković
Više [+]
Magdalena Nenković je diplomirani inženjer pejzažne arhitekture. Bavi se uređenjem zelenih površina, jer beton više nije u modi. Moto koji je pokreće - Što zelenije, to bolje!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?