Evo koliko kalorija možete sagorjeti okopavajući vrt

Pandemija koronavirusa i uvedenih mjera radi spriječavanja njegovog širenja, navela je mnoge građane da se bave intenzivnije proizvodnjom hrane, kao i kuhanjem. Tako su domaćice pokazale svoje umjeće, kuhajući razne vrste specijaliteta. Mnoge, koje to ranije nisu baš često radile, oprobale su se i u pravljenju domaćeg kruha, a nogi od nas jeli su više nego inače. Samim tim, mnogi sad muče muku s viškom kilograma.

Sada, kada se polako sve vraća u normalu, trebalo bi skinuti taj višak, a tu će vam pomoći upravo vaš vrt. Naravno, ovdje isključivo mislimo na hobi vrtlarenje jer su radovi u polju itekako naporni i teški, što će svaki poljoprivrednik potvrditi.

Kako se gube kalorije u vrtu?

Ako vas mrzi pokrenuti se i uzeti grablje, lopatu ili motiku u ruke, predstavljamo vam računicu kalorija koje možete potrošiti ukoliko samo sat vremena aktivno provedete u vrtu. Razna svjetska istraživanja pokazuju kako različite aktivnosti u vrtu poboljšavaju snagu, kondiciju i omogućavaju gubitak težine, zatežu sve mišiće i naravno pozitivno djeluju na psihu.

Vrtlarski radovi su, također, sjajan sagorijevač kalorija i masti pa se tako primjerice kopanjem sagori 286 kalorija za sat vremena, šišanjem trave 350 kalorija, čišćenjem vrta 400 kalorija, čupanjem korova gubi se od 200 do 400, skupljanjem lišća izgubit ćete između 350 i 450, a sađenjem cvijeća od 200 do 400 kalorija. Zalijevanjem gubite oko 120 kalorija. 

S obzirom na to da ovi radovi aktiviraju i mišiće cijelog tijela, stručnjaci su procijenili da 45 minuta aktivnosti u vrtu, na mišiće i tijelo djeluje isto kao 15 minuta vožnje biciklom.

Kako ove aktivnosti djeluju na naše tijelo?

Općenito, priroda pozitivno djeluje na naš organizam, a znanstveno je dokazano kako vrtlari imaju nižu razinu hormona stresa, imaju bolji san, opušteniji su i generalno su boljeg mentalnog zdravlja. Posijete li svoj vrt, automatski ćete poboljšati rad srca, a samim tim smanjujete i rizik od srčanog i moždanog udara. Zato čak i Američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv preporučuje da dnevno na ove aktivnosti potrošite 30 do 45 minuta, a sve kao mjeru potrebne fizičke aktivnosti.

Radovi u svibnju: Nakon ledenih svetaca, sije se i presađuje na otvoreno

Okopavanje, čupanje korova i sakupljanje lišća znači stalno saginjanje, dizanje i nošenje koje djeluje na vaš organizam kao da ste u teretani. Osim što pomaže u sagorijevanju kalorija odnosno mršavljenju, vrtlarenje odlično djeluje i na druge organe. 

Srce

Kao što smo gore naveli, radovi u vrtu pomažu jačanju srca, povećava izdržljivost i jačaju snagu, te se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Želudac

Zbog redovnog izlaganja bakterijama koje se nalaze u tlu, vrtlari su otporniji na bolesti i imaju snažniji imunitet.

Mišići

Kada radite lakše poljoprivredne radove, aktivirate svaki mišić, a pogotovo leđa, ruke, trbuh, stražnjicu, bedra i ruke. Jačanje mišića popravlja držanje i na taj način štite tijelo od ozljeda i mnogih drugih zdravstvenih tegoba.

Leđa

Recimo dok kopate ili sijete nešto, konstantno ste u pognutom položaju, a na taj način dižete leđne mišiće koji su sve vrijeme aktivni i tako jačaju. 

Stražnjica

Dok radite u vrtu često i čučite pa tako učvršćujete mišiće stražnjice. Dok ubadate točke - jačate bedrene mišiće.

Trbuh

Dok sadite klečeći na koljenima i rukama, grabljate, uključujete kosilicu koristite trbušne mišiće i na taj način ih jačate. 

Ravnoteža

Ukoliko ste redovni u navedenim poslovima, ojačat ćete mišiće gležnjeva i stopala zbog čega će vam se poboljšati ravnoteža, pa samim tim smanjujete rizik od ozljeda i padova.

Pored svega nabrojanog i druženje s drugim hobi vrtlarima, kao i razmjena mišljenja i savjeta, poboljšavaju socijalne vještine, a boravak vani i uzgoj biljaka dovode do toga da se bolje osjećate psihički i fizički. Zato, ako imate vrt ili okućnicu - motike u ruke i pravac na sijanje omiljenog povrća ili sadnju omiljenog cvijeća.