• Golubarstvo
  • 26.02.2021. 09:15
  • Osječko-baranjska, Bilje

Entuzijasti ulažu napore za spas ugrožene pasmine - slavonskog prevrtača

Mali broj uzgajivača, među kojima i Zvonimir Laslo, žele očuvati ovu gotovo izgubljenu slavonsku pasminu golubova čiji je glavni cilj uzgoja selekcija na kvalitetni i veći broj prevrtanja

Foto: Ivica Galovic/PIXELL
  • 722
  • 63
  • 0

Naš poznati uzgajivač golubova Zvonimir Laslo iz Bilja odnedavno se svrstao u uzgajivače slavonskog prevrtača. Ovu gotovo izgubljenu pasminu spašava samo mali broj golubara u našoj zemlji. Ima ih, kaže, u Vetovu, Zelini i po selima oko Nove Gradiške, sve u svemu, desetak uzgajivača koji se trenutno bore za opstanak.

"Problem je u tome što kod toga goluba treba mnogo posla da ga dovedemo u standard. Iskrižan je sa svim i svačim. Ubacivali su u njega ponajviše sisačkog, vršačkog i dubičkog prevrtača, a svi su dosta slični", kaže Laslo pokazujući nam svoje jato. Ističe da ima 30 mladih, samo dva goluba koji "vrte kao ludi" dok svi ostali naprave dva do tri okreta i slete na krov.

Inače, ova pasmina egzistira više od 100-tinjak godina na prostorima oko Đakova, Slavonskog Broda, Požege, Nove Gradiške, Lipika i još nekih mjesta. Pretpostavlja se da je nastao križanjem nekih mađarskih s tada lokalnim, vjerojatno turskim golubovima. Kruna i kratki kljun odaju udio mađarskih dok je dobro prevrtanje odlika turskih. 

Od običnog do slavonskog

Puno je za očuvanje ove pasmine svojedobno napravio, sada već pokojni, golubar Davor Gugić iz Kaptola, sela u blizini Požege. Za života je na svom blogu pisao kako je još kao dijete, među ostalim, uzgajao i prevrtače. "Kao svaki mladi uzgajivač pun energije i silne volje za golubovima uživao sam i među sportskim golubovima, posebno prevrtačima", pojasnio je navodeći kako su ih u tadašnjem žargonu nazivali "obični prevrtači" a među njima su birali smo one koji su se bolje prevrtali i duže zadržavali u zraku, osobito primjerke koji su se prevrtali u preletu s krova na krov ili prilikom slijetanja na zemlju, pri čemu boja nije bila važna.

"Svima nam je bio jedan cilj u uzgoju ovog goluba, a to je da imamo dobrog letača-prevrtača, živahnog temperamenta i dobrog roditelja", stoji na Gugićevom blogu uz pojašnjenje kako su ovi golubovi imali jedva srednje dug kljun, koji je u korijenu širok i debeo, pa su izuzetno dobro odgajali mladunce, a svojom spretnošću vješto izbjegavali grabljivice. Pljeskanjem ruku bi se lako dizali u zrak, naglo poletjeli i napravili nekoliko krugova oko kuće kako bi dobili odgovarajuću visinu, a zatim bi počeli s prevrtanjem. Svaki bi se nakon serije okretaja oštrim letom brzo pridružio jatu.

"Kako se u današnje vrijeme golubovi prevrtači većinom drže u volijerama i nikako ne lete, nitko ne može garantirati da se njegovi golubovi prevrću. Neki od nekada dobrih prevrtača postali su ukrasni golubovi, zato sam se odlučio ozbiljnije uzgajati ovog goluba okrugle krune, debelog kljuna, okrugle glave, snažnih prsa i krila nošenih na repu, niske noge i vatrenog temperamenta", zapisao je tada Gugić. S obzirom da ova pasmina nastanjuje širok prostor Slavonije, Gugić i ostali uzgajivači predlažu da se zove "Slavonski prevrtač“.

Hrana vlastite recepture

Laslo i momci koji nastavljaju taj uzgoj, ulažu ogroman trud u njegovo očuvanje i možemo slobodno reći da su na jako dobrom putu. Kod njega se vidi ogroman entuzijazam kao i kod svega što radi u uzgoju golubova i peradi. Golubinjak mu je stvarno odlično organiziran i pruža sve uvjete za uzgoj. Tu je odjeljak za mlade, za letače, pa onda poseban za matično jato. Gnijezda, stajališta, mali boksovi... sve po pravilu.

Priča nam i o sastavima smjese za hranidbu. Pšenica, zob, ječam, proso, lan, sirak, grašak, kukuruz, su komponente. Nešto nabavlja od rođaka, a nešto nalazi na tržištu. Ima, doduše, i gotove hrane, ali ipak se za sada oslanja na svoje recepture. 

Cijepi ih protiv salmonele i paramixa, a nastambe redovito čisti i dezinficira i to je najbolja prevencija protiv bolesti, svojevremeno nam je pojasnio Zvonimir najvažnije uvjete za uzgoj zdravih golubova.

Pasminska obilježja

Upoznao nas je kratko i sa standardom slavonskog prevrtača. Pasminska obilježja glave je gotovo kockastog oblika, ali sa zaokruženim bridovima širokog i dobro izraženog čela. Kapa je visoko nasađena, 2-3 mm iznad tjemena glave s malim jedva vidljivim ružama i bez rozeta. Oči su biseraste boje, kod bijelih primjeraka tamne, dok su krvne žilice dozvoljene. Obočnice su dvostruke, široke dva do tri milimetra, i blijede.

Kljun, za koji smo već ustanovili da je vidljivo mađarsko nasljedstvo, je srednje kratak, u korijenu širok. Kod crnih, crno tigrastih, plavo kovanih, plavih, crveno kovanih, blijedo crvenih i srebrnih, on je pak taman. Kod crno šarenih dozvoljena je politura na vrhu kljuna. Kod ostalih je kljun svijetao.

Mogu biti jednobojni, tigrasti i šareni (Foto: Damir Rukovanjski)

Vrat je srednje kratak, zvonast, lagano izvijen prema nazad. Prsa bi trebala biti snažna, uzdignuta, zaokružena i isturena. A leđa pak široka, dugačka, lagano padajuća. Međutim, krila su duga i snažna, nošena na repu, kraća 1-2 cm od repa i zatvaraju leđa. Kod slavonskih prevrtača rep je sastavljen od 12-14 pera, širok do širine dva pera, nošen u produžetku s linijom leđa. Noge u ptica ove pasmine su kratke, snažne, neoperjane i široko postavljene, a nokti u korelaciji s kljunom. U standardu stoji da je perje dobro razvijeno, čvrsto priljubljeno uz tijelo, sjajno i široko. Imamo raznih boja ovih golubova. Mogu biti jednobojni, tigrasti i šareni u svim bojama, a boje su intenzivne i ravnomjerne.

Prevrtanje preko repa unatrag

Među grubim greškama u standardu ističu se usko i nisko čelo, rozete, tanak i dugačak kljun, dugačko i vodoravno nošeno tijelo, žute oči, različite oči, biseraste oči kod bijelih, viseća krila, više od dva bijela letna pera na jednom krilu u odnosu na drugo, nepravilan crtež kod šarenih i tigrastih, te operjane noge.

Let mu je prilično visok, nekih tristotinjak metara iznad golubarnika, a lete u jatu. Prevrću se preko repa unatrag.

Dakle, ovi lijepi golubovi imaju i lijep let te plijene svojim prevrtanjem, što je i njihova najcjenjenija osobina, pa je i glavni cilj uzgoja upravo selekcija na kvalitetni i veći broj prevrtanja. 


Tagovi

Zvonimir Laslo Golubovi Slavonski prevrtač


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.