Pretraga tekstova
Božićna se pšenica sije u prosincu. Neki će je posijati na blagdan svete Barbare, 4., a neki na svetu Luciju, 13. prosinca. Nećete pogriješiti ako ju posijete bilo koji dan između
Božićna pšenica simbol je plodnosti i novog života. Ovaj običaj je vrlo vjerojatno slavenskog porijekla, a osim u Hrvatskoj, obilježava se i u južnoj Italiji te Portugalu.
Prema narodnom vjerovanju, njezina gustoća, boja i sam izgled vlati, pokazuju kakava će biti naredna žetva, dobra ili pak lošija. Što je pšenica gušća, zelenija, takva će biti i godina - rodna i bogata.
Sije se u prosincu. Neki će je posijati već početkom mjeseca, na blagdan svete Barbare, 4. prosinca, a neki na svetu Luciju, 13. prosinca.
Nećete pogriješiti ako ju posijete bilo koji dan između.
U mojoj obitelji ju sijemo i na Barbaru i na Luciju pa gustu, zdravu pšenicu imamo i na Božić, a onda i kasnije, za Novu godinu te Sveta Tri Kralja.
Dan prije ju namočim, kako bih potaknula klijanje. U posudicu u kojoj će rasti, a to može biti tanjurić, zdjelica ili pak lončić za cvijeće, stavim malo zemlje te ju također namočim. Kada je pšenica nabubrila, ocijedim vodu i posijem ju na zemlju.
Običaj u mojoj obitelji je da se u sredinu posudice, a prije nego što se stavi zemlja, stavi čaša sa zrnjem kukuruza, pšenice, ječma, prosa ili kakve druge žitarice. U njih se zabije i svijeća ili pak tri svjećice, crvena, bijela i plava. Nakon božićnog ručka, palili smo svijeće te ih gasili uranjanjem u zrnje. Koje bi se sjeme zalijepilo na vosak, ta bi žitarica bolje rodila te godine. Danas nitko od moje obitelji ne uzgaja žitarice, no ovaj običaj smo sačuvali.
Vratimo se pšenici. Svaki dan ju prskajte vodom, po potrebi i nekoliko puta, posebno kada krene klijati i nicati. Pazite da ne pretjerate jer će se inače upljesniviti.
Prilikom sijanja ne morate koristiti zemlju, posebno ako koristite dublju posudu.
Kada pšenica naraste dovoljno visoko, ošišajte ju. Također, možete ju povezati vrpcom kako se vlati ne bi širile na sve strane. Mi smo to uvijek radili trakom trobojnicom.
Nakon blagdana, pšenica se nikada nije bacala u smeće, tim više ako ste ju iznijeli na stol prilikom blagoslova kuće. Odnijela bi se na zemlju, pticama.
Paketić božićne pšenice, malo zemlje i mala posudica mogu biti i odličan poklon za u čizmicu, za svetog Nikolu.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.