Grah mahunar niski

Grah mahunar je jednogodišnja biljka iz porodice Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae). Po svojoj hranjivoj vrijednosti najbogatiji je izvor biljnih bjelančevina najvrijednijih u ljudskoj ishrani.

Korijen graška je vretenast i vrlo razgranat, a na sebi ima veliki broj sitnih korijenovih dlačica. Visina stabla ovisi o sorti a može biti od 60-130 cm. List graha je složen, a liske su srcolike. Cvijet je bijel, ljubičast ili neke druge boje. Plod je mahuna a njezin oblik, boja, veličina ovisi o sorti.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Grah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-23 °C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-25 °C. U vrijeme cvatnje temperatura ne bi trebala prelaziti 30 °C iz razloga što se to negativno odražava na oplodnju i zametanje plodova.

Voda

Grah mahunar ima umjerene zahtjeve za vodom. Budući da se korijenov sistem uglavnom nalazi u površinskom sloju tla, potrebno je pripaziti da su tla dobro drenirana i vodopropusna kako se voda nebi zadržavala u površinskom sloju.

Tlo

Za rast su potrebna slabo kisela tla, pH 6,5-7,5. Ako je tlo kiselije, tada je potrebno provesti kalcifikaciju tla. Tlo treba biti rahlo, rastresito, mrvičaste strukture da se korijen može što bolje razvijati i da je što bolji razvoj kvržičnih bakterija.

Agrotehničke mjere

Plodored

Obavezno se uzgaja u plodoredu i to svake 4 godine, a iza njega je dobro uzgajati rajčicu i papriku jer zahvaljujući mogućnosti vezanja dušika iz zraka, grašak ostavlja dobro opskrbljeno tlo dušikom.

Obrada tla

Tijekom jeseni tlo se mora orati do 30 cm dubine.

Gnojidba

Dušična gnojiva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi osiguranja biljke dušikom u prvim fazama razvoja. Kasnije one same usvajaju atmosferski dušik te na taj način podmiruju svoje potrebe. Prilikom osnovne gnojidbe najbolje je dodati od 500 do 600 kg NPK 7-14-21 ili 8-16-24. Grah nema velikih zahtjeva u proljetnom razdoblju i uglavnom prihrana se ne primjenjuje. Ako je usjev slabiji u porastu, tada se može oprezno prihraniti sa 100 kg KAN-a/ha.

Sjetva i sadnja

Sjetva graha vrši se kada je temperatura tla 10 ºC u travanju u kontinentalnim uvjetima, dok u mediteranskom podneblju sjetva se može obaviti znatno ranije. Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a u redu razmak između sjemena 5 cm. Sije se na dubinu 5 cm. Za jedan hektar ovisno o sorti i krupnoći sjemena, potrebno je od 80 do 100 kg sjemena.

Njega nasada

Njega nasada graha sastoji se od navodnjavanja, posebno kod pojave cvjetova i rasta mahuna i naravno uništavanje korova.

Berba

Grah mahunar bere se kombajnima u tehnološkoj zriobi, a određuje se prema razvijenosti zrna u mahuni. Prinosi se kreću od 10 do 15 t/ha.

Izvori:

• Sjemenarna
• Burza voća i povrća

Grah mahunar visoki nema čvrsti pergamentni sloj i celulozne niti (konci). Zbog povinute stabljike uzgajaju se uz oslonac. Uzgaja se i u združenoj sjetvi s kukuruzom, na sklopu upola manjem nego za uzgoj kukuruza u čistoj kulturi.

Od visokih sorata graha mahunara žute boje i plosnatih mahuna najraširenija je sorta Jeruzalemska, zelene boje plosnatih mahuna te sorta Necores. Od visokih sorta graha mahunara zelenih mahuna okruglog presjeka dosta je proširena sorta Precores.

Kultivari visokog graha mahunara namijenjeni su prvenstveno za domaćinstva i za prodaju na tržištu u svježem stanju. Imaju veću rodnost, dulje razdoblje berbe, ali za uzgoj trebaju potporu, što znači veća ulaganja. Koriste se i za uzgoj u zaštićenim prostorima. Prednost imaju kultivari dugih, ravnih, žutih ili zelenih mahuna, okruglog ili ovalnog presjeka, ovisno o potražnji na tržištu.

U sjevernim područjima sije se krajem travnja ili početkom svibnja, a u južnim područjima mjesec dana ranije. Osjetljiv je na kiselu reakciju tla (kalcifikacija). Visoke sorte beru se ručno u više navrata kako dospijevaju u tehnološku zriobu, a prinos im je u pravilu dvostruko veći od niskih sorata.

Izvori:

• prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
• Burza voća i povrća

Grah punocvijetni ima grozdaste cvati sa po desetak cvjetova. Pojedini su cvjetovi jednake građe kao i u graha, ali su krupniji, najčešće plamenocrvene boje. Mahune su krupnije, pokrivene sitnim dlačicama, 25 – 40 cm duge i 2 – 3 cm široke. Sjeme je crveno ljubičasto ili crvenobijelo, ovalno ili spljošteno apsolutne težine 600 – 1 200g.

Osjetljiv je na visoke temperature i suhi zrak te u takvim uvjetima odbacuje cvjetove. Otporniji je na vjetar, pa je prikladniji za uzgoj u brdsko-planinskom području. Biljke su bujnije i siju se na razmak od 1 – 1,5 m red od reda i oko 60 cm kućica od kućice. Navodnjavanje od početka cvatnje može osigurati prinos od 2,5 – 4 t/ha.

Izvor:

• R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Grah zrnaš u unutrašnjosti mahune ima čvrsti pergamentni sloj i celulozne niti (konci). Kultivari visokoga graha zrnaša koriste se u domaćinstvima i manjim gospodarstvima, gdje se najviše uzgajaju uz kukuruz na rubovima parcela.

U sjevernim područjima sije se krajem travnja ili početkom svibnja, a u južnim područjima mjesec dana ranije. Osjetljiv je na na kiselu reakciju tla (kalcifikacija). Nije poželjno uraniti i sijati u hladno tlo jer uz veću vlagu u tlu sjeme može propasti. Posije li se u zagrijano tlo, nicanje će biti brže, a manja je vjerojatnost da ga napadne kakva bolest.

Na istu površinu može se sijati tek nakon 4 - 5 godina. Najbolje je sijati iza okopavina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodna kultura bio kukuruz. Razlog je što postoji opasnost od ostataka korištenog herbicida.

Odgovara mu plodno humusno tlo s dovoljno vapna i dobre propusnosti za vodu. Budući da na korijenu ima simbiotske bakterije, neće biti potrebna gnojidba stajskim gnojem. Bakterije koriste dušik iz zraka, pa se on dodaje samo u početnoj fazi rasta, dok se bakterije na korijenu ne razviju i počmu fiksirati (uzimati, koristiti) dušik iz zraka, obično prije početka cvatnje. Sije se u redove razmaka 50 - 60 cm, a razmak između zrna iznosi 10 cm. Prosječna dubina sijanja je 3 – 5 cm. Sorte se dijele prema krupnoći i prema boji zrna. 

Izvori:

• prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
• Gospodarski list