Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stvaranje suhozida
  • 29.06.2015. 17:30

Znoj i žuljevite ruke stvarali su terasasta polja

Motika je motika. Stvarati suhozid je doista vještina. Pogledajte kako su učili praviti ga turisti, članovi udruge i gosti.

  • 693
  • 82
  • 0

Terasasta zemljišta na Mediteranu oduvijek su prilvačila pažnju. Ne možete da ne pomislite na ljude koji su ih pravili. Čudesna borba za svaki komad plodne zemlje. Rukama i jednostavnim alatima odvlačili su kamen po kamen da bi došli do zemlje ispod njega. Onda su taj kamen slagali oko te zemlje da bi ju sačuvali od odnošenja prirodnim nemanima, a i da bi sačuvali koliko toliko vlage. Naša Dalmacija i otoci su puni takvih terasastih zemljišta. Često se kaže da kada požar izgori neki dio Dalmacije, na vidjelo izađu suhozidi i svjedočanstvo o vremenima kada se na tim prostorima uzgajalo i proizvodilo.

Radionica suhozida udruge Dragodin na hvarskim poljima

Radionica izgradnje suhozida

Udruga 4 grada - Dragodid u periodu od 2002. do 2006. u Dragodidu je održavala radne akcije i radionice na temu narodnog graditeljstva u dalmatinskom kršu. Organizirala ih je i Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska i domaćin, pokojni Andrija Suić iz Komiže, u to vrijeme inženjerijski časnik u penziji. Ista ta udruga organizirala je i malu školu izgradnje suhozida na otoku Hvaru. Inače, Dragodid je selo, po kojem je udruga i dobila ime, selo od nekoliko kuća na krajnjem sjeverozapadu otoka Visa, udaljeno pedesetak minuta hoda od Komiže. Nema struje ni tekuće vode. Osnovano je početkom 19. stoljeća od težačke obitelji Suić, koja je za svoje stanovanje izabrala brdo pokraj svojih vinograda i polja. Kako se obitelj širila, naselje je raslo, sve do druge polovice 20 stoljeća kada je napušteno. Ipak, do danas ima povremene stanovnike, i još uvijek egzistiraju dijelovi vinograda, a bere se i ružmarin. U selo povremeno na ručak, boćanje i promatranje rijetkog eleonorinog sokola (Falco eleonorae) dolaze izletnici iz Komiže.

Inicijativa za poučavanje i popularizaciju suhozidne tehnike

Narodno graditeljstvo na Visu

Od 2002. godine u Dragodidu je živnula graditeljska aktivnost, zahvaljujući suradnji između Andrije Suića, jednog od povremenih stanovnika sela, i grupe mladih arhitekata, povjesničara i drugih entuzijasta, koji tu s vremena na vrijeme održavaju graditeljske radionice.

Selo je interesantno za boravak i proučavanje zbog nekih specifičnosti koje ga izdvajaju od ostalih sela na otoku - s druge strane može ga se smatrati tipičnim dalmatinskim selom kamenih kuća i minimalnog životnog komfora kakvih po obali, otocima i u zaleđu ima na stotine. Većina tih sela, pa tako i Dragodid, pedesetih su godina naglo opustjela, a danas zbog turizma ponovo postaju interesantna.

Aktivni članovi udruge su brojnim turistima i domaćim ljudima na Hvaru pokazali osnove rada suhozida. Projekt Dragodid je inicijativa za proučavanje i prakticiranje narodnog graditeljstva na našem kršu. Glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje. Iskreno rečeno, kada smo vidjeli one motike, limena korita i taj kamen, odmah smo bili svjesni da se radi o teškom fizičkom poslu koji su obavljali naši stari.

U periodu do 2006. obnovljeno je nekoliko objekata u selu autohtonom tehnologijom i materijalima: kamenom i borovom građom. Instaliran je mali energetski sustav na sunce i vjetar, a kao rezultat teoretsko-istraživačkog dijela radionica, nastala je studija koja sadrži urbanističku i arhitektonsku analizu naselja, daje osnovne upute kako graditi tradicijskom tehnikom i materijalima, te analizira potrebe i mogućnosti revitalizacije naselja s urbanističkim i arhitektonskim idejnim rješenjima. Dio studije koji se bavi tradicijskom tehnikom gradnje zasebno je objavljen kao priručnik, iz čega je nastao projekt dragodid.org.

Kako su nastale kuće u Dragodidu?

Slaganje kamenja - stvaranje terasastog polja

U obiteljima je vladao nepisan, ali obavezan princip da se starijem ili starijim sinovima sagradi nova obiteljska kuća, a mlađi se zadrže sa ocem. Tako su nastala dva osnovna reda obiteljskih kuća (gornji i donji) i velik broj pomoćnih: konobe za vino, štaje, pečenjare za kruh i drugo.

"Slaganje prvog reda kamena je uvijek prvi i najteži posao", kaže jedan od sudionika radionice. Ovakvi poljski suhozidi nikada se nisu posebno temeljili jer su nastali kao posljedica raskrčivanja terena. Dovoljno je skinuti prvih 10-ak cm humusa. U donji red ide najveće kamenje, a najpravilniji brid kamena se slaže prema naprijed da formira lice zida. Kao i kod svakog zidanja, gleda se da kamen preklapa rešku između dva donja.

Majstor pod stražnji dio kamena podmeće manji kamen da postigne stabilnost i nagib. Princip je da gornja ploha kamena bude horizontalna ili malo nagnuta prema unutra. Paralelno se zida i unutrašnjost zida. Stabilnosti zida najviše pridonose dugačko kamenje. tzv. vežnjaci koji su usidreni duboko u zid, odnosno prolaze skroz od jednog do drugog lica zida. Ovdje ih nema pa se i unutarnji slojevi moraju pažljivije zidati, kažu graditelji iz Dragodida i njihovi gosti.

"Sve kuće obiteljske i pomoćne, građene su isom tehnikom: jednom stranom ukopane u zasjeku: zidovi su kameni iz mjesnog izvora - poluklesanac, debljine 70 - 80 cm ; krovna konstrukcija je drvena iz mjesnog izvora: bor i česmina (samo parcijalno se upotrebljavalo tesano granje), konstrukcija na dvije vode; pokrov od kamenih ploča iz mjesnog izvora; osnovne obiteljske kuće su približnih dimenzija 12-15 m, širine 5 m, bez pregradnih zidova. Obično je raspodijeljeno 1/3 za kuhinju, 1/3 za bačve za vino i 1/3 za spavanje; podovi kako obiteljskih tako i pomoćnih kuća sa za 10 - 20 cm ispod razine dvorišta. Ovo je rješenje vjerojatno primjenjivano zbog očuvanja topline u zimskim uvjetima, obzirom da su kuće u Dragodidu izložene buri i tramuntani (sjevercu)", piše jedan od potomaka prvih stanovnika Dragodida, Andrija Suić.

Sve više pobornika narodnog graditeljstva

U uporabnom stanju sačuvane su samo tri obiteljske kuće. U prvoj je učinjena zamjena polovine krovišta, a ostalo je sve kao otprije 200 godina. Drugoj je zbog zuba vremena, jakih vjetrova i udaraca grana stabala po krovištu, krovna konstrukcija sa nekoliko tona kamenog pokrova izašla iz ležišta i nagnula se za oko 30 cm. Sustavom potpora i konzola sa unutrašnje strane, krovište je sanirano na način da je sveukupno opterećenje na tlak preuzeto iznutra, pa će krovište ostati takvo do novog zuba vremena. Težnja je da se pored ove tri obiteljske kuće, obnove i neke od pomoćnih, u materijalu i načinu kako se to radilo prije 100 ili 200 godina.

Treba znati kako udariti kamen da pukne kako treba. U principu, bolje je sjekomice po malo nego po plohi kamena pa da se ovaj raspadne, ističu na Hvaru. Inače, radi se o poslu koji ima sve više pobornika. Mnogi žele svoje ograde, a posebno oko turističkih objekata napraviti upravom tehnikom suhozida.


Povezana biljna vrsta

Ružmarin

Ružmarin

Sinonim: rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad | Engleski naziv: Rosemary | Latinski naziv: Rosmarinus Officinalis

Naziv ružmarin potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Suhozid Hvar Polja Terase Dragodid Majstor Kamen Ružmarin Vinograd Težačka obitelj Andrija Suić Mate Suić Narodno graditeljstvo Obiteljske kuće Eleonorin sokol Projekt Dragodid Energetski sustav Bor Kamene ploče Graditeljska radionica


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]