Mikrobiološka gnojiva imaju svoju budućnosti

Povećanje proizvodnje s jedinice poljoprivrednog zemljišta oduvijek je zanimalo
poljoprivredne proizvođače i sve one koji se bave biljnom proizvodnjom. Kako
povećati proizvodnju bez prekomjerne upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida? Sve alternativne metode i postupci stavljaju proizvodnju bilja i tlo u nezavidan položaj, iz kojega se traži da majka priroda da najviše što može, a pri tome se koriste aktivne tvari koje trajno zagađuju okoliš. Neke od primjenljivih poboljšivača tla su svakako humus, stajnjak i u novije vrijeme različita mikrobiološka gnojiva. Baš ova mikrobiološka gnojiva tema su radova mnogih znanstvenika i stručnjaka koji se bave kontrolom plodnosti tla, a trebala bi sve više ući u komercijalnu upotrebu. Priroda je količinu organske tvari i mineralnog dijela u površinskom sloju tla uravnotežila tako dobro da ona iz godine u godinu funkcionira u jednom prirodnom ekološkom balansu. Kada se čovjek umiješao, nastao je nerazmjer, jer je čovjek iz tla počeo iznositi više nego unositi. Organska tvar u tlima koja se intenzivno koriste pada na minimume, koji dovode do gubitka hranljivih tvari, a oni se, na štetu, popravljaju dodavanjem velikih količina mineralnih gnojiva. Ovako eksploatirana tla su oštećena, njihov pH je poremećen, a odnos agregata i hraniva u nepovoljnom
položaju. Na koji način pravilno eksploatirati zemljište i kako mu vratiti sve potrebne sastojke, pitanje je koje mnoge muči. Jedan od načina je zaoravanje ostataka od kultura, pravilan plodored, sjetva leguminoza, dodavanje stajnjaka i komposta u velikim količinama. Kako bi sve ovo dobro funkcioniralo, potrebni su mikroorganizmi koji razlažu unesenu organsku tvar i tako biljci donose gotova hranljiva u pristupačnim oblicima za usvajanje. Mikrobiološka gnojiva koja se
nalaze u komercionalnoj upotrebi, a mogu se kupiti kod nas dala su doista dobre rezultate i oni koji su ih koristili dobro su ih prihvatili. Nalaze se u jednostavnim
pakovanjima u koncentriranoj otopini i pogodni su za upotrebu. Mikroorganizmi,
odnosno bakterije koje se nalaze u ovakvim koncentracijama su u funkciji tla i uz pomoć njih se dobivaju bolji rezultati u prinosu organske tvari. U Hrvatskoj se proizvodnja uz pomoć mikrobioloških gnojiva radi na 4 000 hektara. Ova gnojiva dolaze u različitim pakovanjima, a primjenjiva su gotovo na svim kulturama i tipovima tla. Mikrobiološka gnojiva, dakako, nisu svemoguća, ali ako se poštuju sve mjere agrotehnike, gnojidbe, te zahtjevi za vlagom i temperaturom, ova gnojiva
će dati odlične rezultate. Pri tome je potrebno voditi računa o svim segmentima tla,
te prilikom analize tla ustvrditi pH i nedostatak organske tvari. Najbolje je nakon skidanja prethodnih kultura ići na brzo razlaganje biljnih ostataka i humusa, te stvaranje zrelog humusa i kvalitetne obrade. Nakon ovih osnovnih stvari potrebno
je i naglasiti na povećanu pozornost pri primjeni herbicida u prethodnoj kulturi. Rezidualno djelovanje primjenom herbicida u usjevima sijanim prije 6-12 mjeseci također može štetno djelovati na mikrobiološko gnojivo i kulturu koju sijemo. Ako sve to ispoštujemo, nakon skidanja kultura kada se tretira s mikrobiološkim gnojivom, plitko se zaoru ostatci. To će pomoći brzom razlaganju organske tvari i dobivanju biljci prihvatljivog humusa. U gnojivima koje opisujemo velik je broj mikroorganizama, neki od njih žive na biljci (korijenu), neki u neposrednoj blizini
korijena, ali svi oni zajednički rade za biljku. One koje žive na korijenu su i poznate Rhizobium bakterije koje sintetiziraju dušik iz zraka, koji se nalazi u nepristupačnom kemijskom obliku za biljke i bakterije ga transformiraju u pristupačni oblik, i dodaje da osim simbiotskog i nesimbiotskog djelovanja, bakterije u svojim tijelima sadržavaju znatne količine fosfora i kalija, te svojim umiranjem u tlu ostavljaju velike količine ovih makroelemenata i organske tvari. Tako bakterije sudjeluju u kruženju fosfora i kalija i pretvaraju teško topive spojeve fosfora u pristupačne spojeve, a Bacillus cirkulans transformira kalij u biljne asimilate. Izumiranjem bakterija u tlu svake godine ostaje 20 t/ha organske tvari, koja se kasnije pretvara u zreli humus. Korištenjem gnojiva s mikroorganizmima
ne popravlja se struktura tla i odnos hranjiva u kratkom periodu, ali za 3-5 godina
tlo se može dovesti u prirodnu ravnotežu. Takav način primjene gnojiva prepoznali su i u ekološkoj proizvodnji, koja dozvoljava primjenu mikrobioloških pripravaka. Jedna litra ovakvog gnojiva zamjenjuje oko 500 kilograma mineralnih gnojiva,
a primjena mu je pogodna za sve biljne i voćne kulture, kao i za kompostiranje i šumske nasade. Znanstvenici su radili na priznavanju ovakvih gnojiva diljem Europe i svijeta, gdje se sve više primjenjuju mikrobiološka gnojiva. Postojeća kemizacije tla sve više zagađuje okoliš i nije dugotrajno rješenje za gospodarenje tlom. Hoće li ovakva gnojiva, koja za sada pokazuju jako dobre rezultate, naći još masovniji odziv među komercijalnim proizvođačima, pitanje je na koje će odgovoriti samo vrijeme.