Pretraga tekstova
Uzgoj na 14 hektara za potrebe proizvodnje bučinog ulja
Polja u okolici Bjelovara pomalo dobivaju novu sliku. Najzatupljenije kulture, pšenicu i kukuruz zamjenjuju za ovo područje pomalo neuobičajeno povrće. Prilagoditi se potrebama tržišta u pravom trenutku, prepoznao je i Hrvoje Hrvojčec iz Ždralova. Ove je godine zasadio tikve golice na 14 hektara i što je najvažnije, drugu godinu ih proizvodi bez uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava, te će uskoro steći certifikat eko proizvođača.
Hrvoje je kaže pomno razradio plan, prije nego li krenuo u proizvodnju tikvica. Kao student na Poljoprivrednom fakultetu, na kojemu je uspješno diplomirao, došao je do važnih saznanja. Prof. Stjepan Sito je provodio pokuse o tome kako sustav obrade i uporaba mehanizacije djeluje na prihod i ekonomske efekte u proizvodnji tikve golice. Cilj je sa što manje ulaganja postići što bolji financijski efekt. Tako je krenula ždralovska “goličarska” priča. Najprije manje površine, pa veće, da bi prošle godine pod tikvama Hrvoje imao devet hektara. Lanjska se godina pokazala dobrom, a ove godine je još više tikava na Hrvojčecovim poljima.
Da bi se uz redovan posao, mogao baviti i poljoprivredom, mladi se agronom iz grada preselio u Ždralove, na imanje svojega djeda. Ima 14 hektara vlastite zemlje, ali planira još kupiti. Trebalo bi mu još petnaestak hektara da može mijenjati kulture.
-Imali smo djedovu i tatinu zemlju, te sam dokupio vlastitu. Do sada je sve išlo dobro. Proizvodim 800 kilograma mokrih koštica po hektaru, a moguće je oko 1200 kilograma. Ja sam zadovoljan jer ne koristim umjetna gnojiva niti bilo kakav špric, nego samo organske pripravke od kopriva - kaže Hrvoje te naglašava da korov uklanja jedino mehanički ili “motikanom”, ručnim okopavanjem. Ima sklopljen ugovor uljarom Hladnić iz Koprivnice, pa je prošle godine uljara osigurala i kombajn, otkupila mokru košticu, prala je, sušila i proizvela ulje. Za kilogram mokre koštice dobio je sedam kuna i računica je jasna. Troškovi su sjeme koje stoji 200 kuna po kilogramu, a za hektar treba tri i pol do četiri kilograma.
-Zarada je pristojna jer se može iskoristiti i pulpa tikve kao stočna hrana, a pogačice vole i ribiči za ribolov. Za ekološku proizvodnju dobiva se i poticaj pet tisuća kuna po hektaru, pa sam prezadovoljan. U poslu mu pomaže otac i kum, koji također ima potrebne strojeve pa je sva polja i tikve lakše savladati. Ulja ždralovskih tikava ima u cijeloj Hrvatskoj. Prodaje se u dobrim trgovinama, što znači da je kvalitetno, a to je još veći poticaj za proširenje proizvodnje.
Autor: R.Stojković
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su p... Više [+]
Broj poljoprivrednika u Finskoj rapidno opada, dok je vrijednost proizvodnje na istoj razini. Od nekadašnjih 465 tisuća 1950. danas su na manje od 40.000. Pragmatični i spremni na različite situacije pozitivno gledaju na budućnost, dok su prošlost stavili u muzej, za podsjetnik sebi i drugima kojim su putem išli. Na koncu, zašto ne zaraditi na onom što promjeniti ionako ne možeš? Sarka muzej na godinu ostvari više od 80.000 posjeta
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Svaka sličnost sa Hrvatskom sasvim je slučajna ! Pa i u Hrvatskoj od 1945 smanjuje se broj seljačkih gospodarstva , ali i proizvodnja ! I mi u Više [+] Slavoniji u MUZEJU Bećarca trebamo napraviti POSTAVU od Marije Terezije , pa do Plenkovića , Milanovića , Jandrokovića i PRAVILNIKA ministra sa kojim će se SMANJITI BROJ ha OBRAĐENE ZEMLJE , ako ga NE UKINE Ustavni sud , stavak 13 u članku 8 i tekst pod III IZJAVE o posjedovanju privatne zemlje ! OČEKUJEM DA ĆE PUNO OPG IĆI prema ustavnom sudu i za OPG ŠTETNA HPK ?