Proizvodnja meda profitabilna

Nakon protekle četiri godine, koje su manje-više obilježile različite vremenske nepogode i nepovoljno se odrazile i na pčelarstvo, proizvodnja meda u Republici Hrvatskoj ponovno raste i ove bi godine mogla dosegnuti prosječnih 5.500 tona.

Od toga je na području Osječko-baranjske županije, prema trenutnim procjenama, moguće očekivati proizvodnju od 1.100 tona meda.

Kako je naveo Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK - Županijskoj komori Osijek i tajnik Organizacijskog odbora ocjenjivanja meda, koje je u Osijeku u tijeku, a dio je manifestacije Dani meda u Hrvatskoj, unatoč ekonomskoj krizi i recesiji pčelarska je proizvodnja meda vrlo stabilna s tendencijom rasta.
- U porastu je i broj pčelara u posljednje vrijeme. Primjetno je da su mnogi poljoprivrednici u ovim kriznim vremenima radi smanjenja dohotka, zbog stanja u stočarstvu (svinjogojstvu i govedarstvu), restrukturirali svoje gospodarstvo i okreću se pčelarstvu te proizvodnji meda kao dodatnom, ali sigurnom izvoru prihoda - kaže Nad, te dodaje da u Hrvatskoj raste i potrošnja meda.

U prilog tomu, Nad navodi da je prijašnjih godina u izvozu završilo više od 30 posto od ukupne proizvodnje meda, dok je ove godine u prvih sedam mjeseci izvezeno samo 215 tona ukupne vrijednosti 1,386.218 dolara. Sve ostale količine, kako navodi Nad, potrošit će domaće tržište, odnosno hrvatski građani koji sve više uvode med u svoju prehranu. Prije 16 godina kada je Županijska komora Osijek prvi put organizirala Dane meda radi promidžbe tog proizvoda, ona je po glavi stanovnika iznosila 0,4 kilograma, a danas premašuje kilogram.

Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, kaže da je povećana potrošnja meda u Hrvatskoj isključivo rezultat manifestacija, poput Dana meda. Pajnić je istaknuo da su pčelari zadovoljni ovogodišnjom proizvodnjom, jer nije bilo većeg pomora pčela, a zamedio je suncokret.
- Dobra je i otkupna cijena meda, mješani med iznosi 25 po kilogramu, a med od bagrema 30 kuna. Iako više nema izravnih poticaja po kilogramu meda i po košnici, nego je moguće dobiti samo opremu, zaštitna sredstva protiv bolesti, besplatne kontrole i slično, nitko od pčelara za sada se ne žali - kaže Pajnić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ