Bavljenje pčelarstvom nikada nije bilo teže i manje prihodovno

Pčelari okupljeni u Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije ovih su dana u čudu, jer kako ističu ova je godina najlošija koju pamte na ovim prostorima, a nikad do sada nije bilo više krađa košnica.

Doznajemo to od Zvonimira Pajnića, predsjednika Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, koji napominje da ništa nije bolje stanje ni u ostalim dijelovima Republike Hrvatske, pa i cijele Europe, kad je riječ o proizvodnji meda.

Ova bi godina mogla biti zabilježena i kao jedna od rijetkih u kojoj će meda biti za domaće potrebe na knap, a da ga neće biti za izvoz. Inače, prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, lani je bilo evidentirano 7.500 pčelara, 370.000 košnica i proizvodnja od 6.500 tona meda. Pčelari su inače do sada godišnje izvezli između 1.200 do 1.500 tona meda.
- Ove će godine proizvodnja meda za hrvatsko tržište biti najvjerojatnije dovoljna, ali će izostati izvoz koji je ostvaren u nekim ranijim godinama. Najzastupljeniji, med od bagrema, značajno je izostao, jer je zbog proljetnih mrazeva bagrem smrzao i nije medio. U ravničarskim terenima uopće nije medio, a u višim terenima samo oko 30 posto od prosječnog medenja. Pčelari su u panici, jer ni zlatošipka koja je zadnja intenzivnija pčelinja paša, još uvijek nije zamedila, pa pčele troše svoje zalihe meda. Izostao je i nužan razvoj pčelinjih zajednica zbog nedostatka hrane i mogu se očekivati veliki zimski gubici pčela. Jedan dio pčelara sada vrši prihranu pčela šećernim sirupom i na taj način pokušava spasiti svoje pčele, kaže Pajnić.

Na Osječko-baranjskoj županiji trenutačno je, navodi Pajnić, evidentirano približno 32.000 pčelinjih zajednica, a planirana proizvodnja od 1.500 tona meda bit će manja za gotovo 50 posto. Slično je stanje i u ostalim županijama. Kad je riječ o otkupnoj cijeni meda riječ, najniža ovogodišnja je za livadski med, kaže Pajnić, i iznosi od 20 do 30 kn/kg.
- Ono što je zanimljivo jest da je pčelarenje iz godine u godinu sve teže i sve manje za pčelare prihodovno, ali se zbog teške gospodarske situacije i nezaposlenosti više nego ikada mladih počinje baviti pčelarenjem, kaže Pajnić.

Plečari drže kako na sve lošije rezultate u pčelarstvu utiču klimatske promjene i pogubna uporaba za pčele otrovnih insekticida. Jedno značajnije trovanje pčela evidentirano je ove godine na području pčelarske udruge Đakovština Đakovo.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Foto: RGBStock.com