• Zaštita korjenastog povrća
  • 07.07.2017. 12:00

Zaštita korjenastog povrća od bolesti i štetnika

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Foto: Structuro/pixabay.com
  • 1.683
  • 83
  • 0

Kako u razdoblju od 05. do 22. lipnja 2017. nismo bilježili veće količine oborina, usjeve korjenastog povrća je na laganijim (pjeskovitim) tlima trebalo zalijevati, a kako proizvođači pritom koriste sustave za orošavanje i/ili kišenje, bilježili smo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Septoria).

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 25 godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28° ili više ºC. Izmjena čestih ljetnih pljuskova (ili navodnjavanja kišenjem/orošavanjem) sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima kada temperature dostižu 30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma.

Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) prema višegodišnjim prosjecima bilježimo u drugoj polovici mjeseca lipnja, a naknadno se bolesti tijekom srpnja i kolovoza razvija u epidemijskim razmjerima. Slično je sa bolestima lišća celera i peršina.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u mrkvi od uzročnika biljnih bolesti

Fungicidi

Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača

2,1 kg/ha

K=30 dana

Signum DF

palež lišća mrkve

0,75-1 kg/ha

K= 14 dana

Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)

K=21 dan

Quadris SC

palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)

K=14 dana

Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)

K=14 dana

Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)

K=14 dana

Difcor EC

palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K = 14 dana

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u celeru od štetnih organizama

Fungicidi

Dithane DG Neotec

siva pjegavost

2,1 kg/ha

K=30 dana

Score 250 EC

siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)

K=14 dana

Difkor EC

koncentrična pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa

0,4-0,5 lit./ha

K=14 dana

Ortiva SC

siva pjegavost

0,8-1,0 lit./ha

K=14 dana

Insekticidi

Vertimec EC

Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)

K=10 dana

Karate Zeon MC

Lisne uši i drugi insekti

0,15 lit./ha

K=3 dana

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u peršinu pri suzbijanju uzročnika bolesti

Fungicidi

Nativo WG

pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost

0,5 lit./ha (4x)

K=21 dan

Polyram DF

siva pjegavost

1,8 kg/ha sa 600 lit./ha

K=14 dana

Proplant

plamenjača

3 lit./ha

Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Obavezno voditi računa o propisanim dozama ili količinama sredstva za zaštitu bilja, najvećem broju dopuštenih primjena tijekom jedne sezone i propisanoj karenci izraženoj u brojem dana od zadnje primjene do početka berbe.

Preporuke za zaštitu od štetnika

Usjeve celere korijenaša s novim porastom dnevnih temperatura kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo proteklih sezona prvi puta zabilježili jaču populaciju i štete od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (Tablica 2.), a protiv muha lisnih minera su djelotvorna sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Autor: Milorad Šubić, Foto: Structuro/pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Mrkva

Mrkva

Sinonim: - | Engleski naziv: Carrot | Latinski naziv: Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang

Mrkva je dvogodišnja zeljasta povrćarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih... Više [+]

Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Korjenasto povrće Mrkva Celer Peršin Palež Štetnici Pjegavost

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kada sam neku večer na Facebooku objavila kako smo pozitivni na koronavirus i u izolaciji, javilo na... Pročitaj cijelu bilješku »