Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.
Kako u razdoblju od 05. do 22. lipnja 2017. nismo bilježili veće količine oborina, usjeve korjenastog povrća je na laganijim (pjeskovitim) tlima trebalo zalijevati, a kako proizvođači pritom koriste sustave za orošavanje i/ili kišenje, bilježili smo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Septoria).
Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 25 godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28° ili više ºC. Izmjena čestih ljetnih pljuskova (ili navodnjavanja kišenjem/orošavanjem) sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima kada temperature dostižu 30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma.
Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) prema višegodišnjim prosjecima bilježimo u drugoj polovici mjeseca lipnja, a naknadno se bolesti tijekom srpnja i kolovoza razvija u epidemijskim razmjerima. Slično je sa bolestima lišća celera i peršina.
Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u mrkvi od uzročnika biljnih bolesti
| Fungicidi | |||
| palež lišća, plamenjača | 2,1 kg/ha | K=30 dana | |
| palež lišća mrkve | 0,75-1 kg/ha | K= 14 dana | |
| palež lišća, pepelnica, bijela trulež | 0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!) | K=21 dan | |
| palež lišća mrkve | 1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana) | K=14 dana | |
| pepelnica, palež lišća | 0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana) | K=14 dana | |
| palež lišća i pepelnica | 0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan) | K=14 dana | |
| palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa | 0,4-0,5 lit./ha | K = 14 dana | |
Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u celeru od štetnih organizama
| Fungicidi | |||
| Dithane DG Neotec | siva pjegavost | 2,1 kg/ha | K=30 dana |
| Score 250 EC | siva pjegavost | 0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana) | K=14 dana |
| Difkor EC | koncentrična pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa | 0,4-0,5 lit./ha | K=14 dana |
| Ortiva SC | siva pjegavost | 0,8-1,0 lit./ha | K=14 dana |
| Insekticidi | |||
| grinje, tripsi, muhe lisni mineri | 0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana) | K=10 dana | |
| Lisne uši i drugi insekti | 0,15 lit./ha | K=3 dana | |
Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u peršinu pri suzbijanju uzročnika bolesti
| Fungicidi | |||
| Nativo WG | pjegavost lista | 0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan) | K=21 dan |
| Score 250 EC | palež lišća, siva pjegavost | 0,5 lit./ha (4x) | K=21 dan |
| siva pjegavost | 1,8 kg/ha sa 600 lit./ha | K=14 dana | |
| plamenjača | 3 lit./ha | | |
Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.
U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).
Obavezno voditi računa o propisanim dozama ili količinama sredstva za zaštitu bilja, najvećem broju dopuštenih primjena tijekom jedne sezone i propisanoj karenci izraženoj u brojem dana od zadnje primjene do početka berbe.
Usjeve celere korijenaša s novim porastom dnevnih temperatura kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo proteklih sezona prvi puta zabilježili jaču populaciju i štete od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (Tablica 2.), a protiv muha lisnih minera su djelotvorna sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).
Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.
Autor: Milorad Šubić, Foto: Structuro/pixabay.com
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Prinose u izazovnoj vrtlarskoj sezoni ubuduće će imati samo prilagodljivi
Sestre iz Splita, napravile ozbiljnu poljoprivrednu priču u Lici
Zelena stjenica sve veća prijetnja rajčici, ove godine štete posebno velike
Duljina dana ključna je za formiranje glavice luka
