Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Autor godine
  • 31.12.2022. 16:30

Vesna Mijat je najbolja autorica Agrokluba u 2022. godini

Osjećam da smo postali najjači poljoprivredni medij u ovom krajičku svijeta, a možemo mi i bolje, kaže Vesna i poručuje - ako želite čitati o neovisno obrađenom problemu, javljajte svoja zapažanja i podržite nas.

Foto: V. Mijat
  • 1.077
  • 134
  • 0

Što je medij bez svojih suradnika novinara? Nema ga. Oni su ti koji s terena donose zanimljive priče, ukazuju na probleme i nepravde, na uspjehe, ali i poraze. Razlog je to zašto sad već tradicionalno na kraju godine odabiremo autora/icu godine, kako bi im na simboličan način zahvalili na izvrsnom radu i trudu. 

Odlukom uredništva ove je godine to naša Vesna Mijat koja s Agroklubom surađuje od 2013. godine, s tim da se od prošle, 2021. naša suradnja dodatno intenzivirala. Iza nje je više od 200 tekstova u kojima je, između ostalog, secirala problematiku nasljeđivanja zemlje, cijepkanja zemljišta, geotermalne izvore, šumsku naknadu. Svaki jasan, pitak, sa stavom. 

"Zahvaljujem cijelom timu Agrokluba prvo na prilici da pišem za njih, a onda i na ovom izboru. Tu među vama se osjećam kao kod kuće. Poklonili ste mi povjerenje i dali potpunu slobodu da pokušam najbolje što znam s terena prenijeti svoja agrarna zapažanja. Zajedno mijenjamo percepciju poljoprivrede. Osjećam da smo postali najjači poljoprivredni medij u ovom krajičku svijeta, a možemo mi i bolje", kaže Vesna dodajući da joj je reći nešto o sebi najteži novinarski zadatak do sada.

Hvala i vama čitateljima 

"Nakon skoro 49 godina na ovom svijetu, u ovoj državi, kao žena diplomirani inženjer stočarstva, teško mogu reći nešto optimistično, ali evo probat ću prenijeti moju inspiraciju koju pronalazim u poljoprivrednom novinarstvu", trezveno će naša Zagrepčanka. 

Kako kaže, zahvaljuje vama, čitateljima što aktivno svojim komentarima pridonosite pravcu u kojem autori rastu.

"Hvala vam što nas ponekad i pohvalite jer dobro je znati kada nešto uspješno napravimo. I imajte na umu da ako želite čitati o neovisno obrađenom problemu, javljajte svoja zapažanja i podržite naš portal", navodi autorica.

O poljoprivredi ima još puno toga za reći 

Vodite, dodaje, računa da kada čitate tekst koji nema potpisanog autora, nitko svojim imenom ne snosi odgovornost za izrečeno, te naučite razlikovati sponzorski sadržaj od onog neovisnog.

"Moj cijeli novinarski rad vezan je za poljoprivredu i zato ne mogu reći da sam kompletni novinar. O modi ili nogometu ne bih znala niti zucnuti, ali zato osjećam da toliko toga još treba reći o poljoprivredi", opisuje Vesna. 

A kako je završila u novinarstvu? Opisuje da se još tijekom srednje škole tražila krenuvši od ideje da će postati veliki fotograf, preko ideje da će otići živjeti s Bušmanima po uzoru na film "Kad su bogovi pali na tjeme", pa sve do trenutka kada je dobila terenski zadatak uzorkovati život u jezeru.

Poljoprivredna iskustva 

Sjeća se da je drugima bilo gadljivo rukama iz mulja izabirati organizme, a ona uživala. "Tada sam otkrila teren i biologiju, ali kako čovjeka formiraju još i ona iskustva proživljena u ranom djetinjstvu, ja sam sjećajući se vađenja krumpira i okopavanja maslina s pokojnom babom Milom, svoj životni interes pronašla u poljoprivredi", otkriva. 

Kaže da je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, među svim onim Slavoncima, Dalmatincima i Zagorcima iz malih seoskih sredina, napokon pronašla svoje istomišljenike. Ljude koji ne misle da mlijeko dolazi iz tvornice, a da jaja ispadaju iz čistog kraja koke. Koji su iz prve ruke znali sve o svakodnevnoj borbi koju poljoprivrednik mora preživjeti da bi proizveo hranu. Ljude čije su obitelji živjele od zemlje. I to je bilo to.

"Kako sama nisam vlasnik veće zemljišne površine, još uvijek sanjam da ću osnovati svoje poljoprivredno gospodarstvo. Do tada, sva moja karijerna nastojanja uvelike su se naslanjala na poljoprivredu", nastavlja dalje navodeći da se tijekom studiranja osjećala da joj nedostaje praktičnih iskustava u poljoprivredi, pa se sama snalazila. S konjima je pobliže radila u centru za terapijsko jahanje, da bi kasnije kao timaritelj zarađivala novce u Engleskoj.

Zemlju i rad na njoj zavoljela je još kao dijete 

"Susjede sam molila da me nauče musti krave", prisjeća se otkrivajući da je, od kada je još kao studentica za praksu pomagala oko vrcanja meda na jednom pčelinjaku, došla do toga da i sama ima svoje pčele. Prvi pravi posao nakon fakulteta dobila je kao upraviteljica jednog ribogojilišta i poljoprivredne zadruge.

"I tako redom, kada vas nešto interesira i ako ste tvrdoglavi, sami ćete pronaći načina da svladate struku. Sada imam svoje koke, svoje pčele i svoj vrt. A od svakog poljoprivrednika kojeg posjetim pokušam nešto novo naučiti", kaže ova sjajna žena. 

Kako je "upala" u novinarstvo?

S agrarnim novinarstvom se susrela radeći preko student servisa kao novinar u ugašenoj HRT-ovoj emisiji Poljoprivredni savjetnik. Nakon povratka iz Velike Britanije, prije 15-ak godina počela je kao autor pisati za Gospodarski list i Agroklub. Uz te angažmane, pisala je za ugašen Styrijin časopis Moja zemlja, te surađivala kao novinar na ugašenim emisijama Dodir prirode i Korijen života čiji je bila jedini autor.

Dodaje da bi lagala kada bi rekla da je rad s ljudima lagan, ali njezin zadatak kao novinara je u svakom sugovorniku pronaći onu jednu strast koja ga gura naprijed i ne da mu mira. "Kad to iskopate, iz sugovornika samo lije zanimljiva napetica. I da, naglasila sam riječ 'ugašen' da čitatelj ovih redaka dobije uvid u to koliko je opstanak poljoprivrednih medija u maloj državi nesiguran", napominje.

"Meni osobno nema veće sreće od one da me netko plati da odem na teren među naše proizvođače i pokušam prenijeti njihovu misao čitateljima", ističe.

Smatra da novinarstvo treba mijenjati okolinu i društvo, a ne da novinar prati trendove i podilazi čitatelju. Osjeća, kaže, da je i njen zadatak da pokuša svojim tekstovima i TV prilozima bar malo utjecati na promjene, utjecati na ljude bilo da su to stručni članci, kolumne ili reportažni članci.

"U svima njima pokušavam čitatelju pružiti baš onu informaciju koja će mu promijeniti život. I eto, već sad imam feedback da na neke ljude jesam  utjecala toliko da su promijenili svoj život, način poslovanja, pogled na svijet i sl. Jednom rječju, novinarstvo treba biti angažirano. Zbog toga novinar napokon postaje novinar", naglašava.

Gdje vidi agrarno novinarstvo?

Navodi i da se smatra jednom od "konzervi“ s ponešto idealističkim pogledom na svijet i ne sviđa joj se gdje novinarstvo ide danas. Svjesna je da danas mediji velikim dijelom žive od sponzora i reklama, ali došli smo do toga da se sponzorski članci kamufliraju među autorske članke i onda velikim dijelom trud dobronamjernog novinara odlazi u vjetar. Čitatelji, kaže, nisu svjesni da sadržaj netko plaća, a da su to oni sami i sadržaj bi mogao biti puno korisniji za njih.

Nije sretna niti što je novinarska struka danas degradirala pa često i samo prepisivanje nečijih postova s društvenim mrežama nazivamo novinarskim radom. "Ne, iza svakog članka ili priloga mora imenom, prezimenom i obrazom stajati Novinar s velikim N. Isto to očekujem i od komentatora. Tek onda društvo može ići naprijed", ističe Vesna. 

Od svakog poljoprivrednika kojeg posjetim pokušam nešto novo naučiti, kaže

Napominje pritom da je i sama, kao i svaki pravi novinar, naučila neke stvari na teži način. "Iako se trudim tri puta provjeriti svaku riječ i podatak, u mojim člancima znala mi se zalomiti pogreška. Pravi autor mora podnijeti svoju odgovornost i što prije pokušati ispraviti svoju grešku. Nekad ste samo žrtve rokova i užurbanosti, a ponekad autori podlegnu žutilu i spektaklu. Bitno je raditi na sebi", ukazuje. 

Problem kojem svjedočimo

Nije, dodaje, ljubitelj društvenih mreža. Ubija ju površnost i brzina. "Tužna sam kad članke komentiraju oni koji nisu pročitali dalje od naslova. Tužna sam kad nas novinare često cijene prema broju klikova i lajkova jer njih je lako zaraditi spektakularnošću i clickbytovima. Jesmo li svjesni da su skoro uvijek najkomentiraniji članci oni koji kritiziraju ad hominem, a ne oni koji nude konkretni prijedlog za rješenje problema?", pita.

U hrvatskom agraru, ističe dalje, danas nitko neće imati koristi od pljuvanja, a od konstruktivnih prijedloga bi mogli. Kontroverza će puno jače odjeknuti nego stručna tema. Niti poljoprivrednici danas nisu imuni na sve kraću koncentraciju i pažnju bombardirani enormnom količinom  sadržaja.

On se prilagođava formatu mobitela i čitateljevom nedostatku vremena. Stručni se pojmovi izbjegavaju, a traži se laka zabava. Događa se, kaže, hiperpodukcija na svakom koraku jer se novci vrte oko broja posjeta, pregleda, komentara i sl. Sadržaj se prilagođava čitatelju i podilazi mu sve manje vodeći računa o općem dobru, odnosno dobrobiti za zajednicu.

Ipak, drago joj je da sve više osoba izlazi naprijed i ne boje se prijaviti nam kriminalne radnje koje uoče. "Zato, pozivam sve koji imaju neka saznanja o nedozvoljenim radnjama vezanim za poljoprivredu da nam se jave s informacijama, a mi ćemo priču pokušati iskopati sve do istine", zaključuje naša autorica godine čije sve tekstove možete pronaći ovdje.

Proteklih godina u Hrvatskoj, ovo priznanje Agrokluba dobili su Damir Rukovanjsk(Osijek, 2015), Vjekoslav Hudolin (Dragalić, 2016)Ivana Jurišić (Zagreb, 2017), Nedjeljko Jusup (Zadar, 2018), Blanka Kufner (Kastav, 2019), Marinko Petković (Zagreb, 2020), Goran Gazdek (Virovitica, 2021) i sada Vesna Mijat (Zagreb, 2022.)


Fotoprilog


Tagovi

Agroklub Novinar Vesna Mijat 2022 Autor godine


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).