Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nasljeđivanje zemljišta
  • 12.10.2022. 13:30

Stop cjepkanju poljoprivrednog zemljišta, za Austrijom zaostajemo samo 64 godine!

Austrijanci su svoj Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava donijeli još 1958. godine i od tada ga primjenjuju i bruse, na taj način istovremeno štiteći svoje poljoprivredno tlo od cjepkanja i stranih akvizicija.

Foto: Mpaniti@Depositphotos
  • 2.948
  • 261
  • 0

Poljoprivredno zemljište neke države njen je strateški resurs. U Hrvatskoj, kada je riječ o privatnom, ono zemljište čiji vlasnici su preminuli, ako ne postoji oporuka (a u većini slučajeva ne postoji) biva automatski razdijeljeno na sve nasljednike istog nasljednog reda u jednakim dijelovima.

Nije bitno hoće li ju oni iskoristiti i obrađivati, niti znaju li što bi s njom. I tako, svakim novim danom, hrvatske zemljišne parcele postaju sve sitnije i sitnije, a vlasništvo nad mnogo njih već je nemoguće raspetljati.

I Slovenija zna gdje leži prava vrijednost

Prethodno smo pisali o Sloveniji u kojoj je već 27 godina na snazi poseban Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava donesen s ciljem sprječavanja cjepkanja poljoprivrednih gospodarstava te jačanja gospodarskih, društvenih i ekoloških funkcija istih.

Jedna parcela, 16 suvlasnika - 10 preminulo, 2 iselilo, a 4 se posvađalo

Ovim Zakonom određeno je nasljedno pravo prema kojem samo jedan nasljednik stječe vlasništvo nad gospodarstvom netom preminulog pretka. To će biti onaj koji će na njemu nastaviti poljoprivrednu djelatnost. Na ovaj način, Slovenci su zaštitili imanja od cjepkanja i osigurali nastavak proizvodnje.

Kako Austrijanci štite svoju primarnu poljoprivrednu proizvodnju?

"Što se tiče poljoprivrednih gospodarstava, uvedene su posebne mjere da bi se osigurao kontinuitet proizvodnje i razvitak poljoprivredne zajednice, s posebnim naglaskom na ekonomsku snagu samog gospodarstva. Zbog povijesnih razloga, zakonodavna osnova nasljeđivanja farmi je izvedena kroz 3 legalne osnove: Savezni Zakon o nasljeđivanju farmi za 7 austrijskih pokrajina (Vorarlberg, Salzburg, Gornja Austrija, Štajerska, Donja Austrija, Beč i Gradišće. Pokrajine Koruška (Carinthian Erbhöfegesetz) i Tirol (Tyroler Höfegesetz) imaju svoje posebne zakonske akte", objasnila nam je Claudia Wukoschitz iz kabineta austrijskog Ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo. 

Spomenuti zakoni reguliraju nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava koji su temelj seoskih sredina. Svrha istih je da sačuvaju mala do srednje velika gospodarstva jer su oni dobro od javnog interesa. Farma ne bi smjela biti dijeljena, nego prenesena na samo jednog nasljednika i to onog koji misli nastaviti proizvodnju. Jedini nasljednik bi morao isplatiti obavezno obeštećenje od procijenjene vrijednosti farme drugim osobama istog nasljednog reda (npr. braći i sestrama).

Austrijska definicija nasljednog poljoprivrednog gospodarstva 

Kako dalje objašnjava, Zakon o nasljeđivanju farmi definira nasljedno gospodarstvo kao poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost, u vlasništvu jedne osobe, bračnog para ili roditelja i njegovog djeteta, a na kojem prosječni prihod omogućuje uzdržavanje minimalno jedne odrasle osobe, a istovremeno na kojem prosječni prihod nije veći 40x od iste spomenute vrijednosti. Minimalni prihodi za uzdržavanje jedne osobe se određuju u skladu s lokalnim uvjetima na tržištu.

Hrvatska mora zaustaviti cjepkanje poljoprivrednog zemljišta (Foto: V. Mijat)

Odluka o tome tko će biti jedini nasljednik poljoprivrednog gospodarstva će ili nasljednici dogovoriti između sebe, ili će se odluka donijeti prema Zakonu o nasljeđivanju farmi. Tada će prednost među djecom preminulog u nasljeđivanju imati ona koja su školovana za poljoprivredna zanimanja i koja su odrasla na farmi. Takva će imati prednost i pred bračnim parom preminulog.

Sud može isključiti iz nasljedstva nasljednika s mentalnim bolestima, alkoholičara, rasipnika ili narkomana jer bi u tom slučaju kontinuitet proizvodnje na farmi bio ugrožen. I osobu koja je odsutna više od dvije godine i s njom je onemogućena komunikacija, sud će također spriječiti da naslijedi farmu.

Obeštećenje za nužni dio

Jednom kada je određen nasljednik farme, sve ostale tužbe od strane djece ili bračnog partnera se preoblikuju u novčane zahtjeve za nužni dio. Postoje mogućnosti i drugačijih dogovora među nasljednicima dok god nije ugrožen opstanak poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu.

Statutatorni udio se izračunava na osnovu procijenjene vrijednosti imanja koja je najčešće niža od tržišne vrijednosti, a o kojoj su se usuglasili nasljednici. U slučaju da drugi nasljednik odredi veću, tržišnu cijenu kao temelj izračuna nužnog dijela, tada bi onaj jedini nasljednik bio primoran rasprodati imanje. Ako se ne mogu dogovoriti oko vrijednosti imanja, onda se traži procjena neovisnog vještaka.

Udovac ili udovica, koji nije jedini nasljednik može izabrati pravo da nastavi živjeti na gospodarstvu uz dogovoreno izdržavanje od strane glavnog nasljednika, a u slučaju da nema vlastite prihode. Dodatno, i maloljetna djeca preminule osobe koja nije glavni nasljednik imaju pravo nastaviti živjeti na farmi.

Oporuka nadjačava Zakon

Ako postoji oporuka, savezni zakon se ne primjenjuje i poštuje se odabir preminule osobe. No, postoje specifičnosti kao u sljedećem primjeru.

Majka i otac su vlasnici farme po pola. Otac odabire sina kao jedinog nasljednika. Otac umire i prema Saveznom zakonu majka bi naslijedila imanje kao suvlasnica. No, pošto je postojala oporuka u korist sina, spomenuti zakon se ne primjenjuje i sin nasljeđuje očevu polovicu. Ipak, iako sin dobiva polovicu imanja, mora isplatiti od toga nužni dio za majku i braću ili sestre. Ovaj put se nužni dio izračunava iz više tržišne vrijednosti.

Zakonodavac je predvidio i slučaj kada vlasnik gospodarstva za svog života preda imanje nekome tko mu nije u srodstvu. Evo primjera:

Rastavljeni su otac i majka, a otac je jedini vlasnik imanja. Tijekom života otac daje imanje nekome izvan obitelji. Tri sina nisu potpisali odricanje od nasljedstva ili nužnog dijela. Otac umire 5 godina nakon što je dao imanje. Sinovi bi imali pravo na nužni dio s obzirom da je nekome dao imanje, ali pošto je imanje dano nekoj trećoj osobi oni ne mogu tražiti nužni dio jer je darivanje otišlo u zastaru nakon 2 godine. Da je otac jednom od svoje djece prepisao imanje, onda bi ostali potomci imali pravo na nužni dio.

Prodaja, ali bez profita

Ako jedini nasljednik odluči prodati farmu ili njen dio prije isteka roka od 10 godina nakon smrti pretka, ili ako se npr. odluči na prodaju kad dostigne punoljetnost, bit će primoran predati dio iznosa koji nadmašuje onu procijenjenu dogovorenu vrijednost imanja određenu u vrijeme prijenosa nasljedstva.

Na zahtjev, razlika u iznosu između prodajne cijene imanja i procijenjene vrijednosti u vrijeme nasljeđivanja bit će tretirana kao naknadno otkrivena imovina na gospodarstvu i opet će ući u naknadnu raspodjelu imovine. Ipak, za vrijednost svakog provedenog ulaganja i obnove imanja u međuvremenu provedenog od jedinog nasljednika bit će umanjena razlika koju on treba vratiti.

"Naknadna razdjela imovine kroz djelomičnu rasprodaju se može spriječiti u slučaju ako je jedini nasljednik investirao višak sredstava u kupovinu imanja slične vrijednosti u svrhu očuvanja ili povećanja ekonomske vrijednosti gospodarstva ili u svrhu modernizacije poljoprivredne opreme u roku od dvije godine nakon prodaje“, napominju iz austrijskog Ministarstva.

Plodno tlo je strateški resurs (Foto: M. Pavlović)

Vrijednost gospodarstva osim zemljišta uključuje građevine na njemu, mehanizaciju potrebnu za njegovo poslovanje, prava na zemlju pod ugovorima, te članstvo u poljoprivrednim udruženjima. Čini se kao da su pedantni Austrijanci ovim Zakonom predvidjeli sve moguće slučajeve i na taj način olakšali djelovanje pravne države.

Mi doslovno gubimo tlo pod nogama

Hrvati nečinjenjem, već desetljećima smanjuju vrijednost svojeg plodnog tla, te ga sve manje i manje koriste. Pitanje je čak, je li se demografska propast dogodila i iz razloga što mlade generacije ne mogu doći do raspoloživog plodnog tla, niti ga jednostavno naslijediti ili je odlazak mladog stanovništva uzrokom nebrige i nekorištenja plodnog tla? Možda nikad ne saznamo što je uzrok, a što posljedica, ali ove dvije paralelne situacije se isprepliću na više razina.

Dodatno, nesređenim zemljišnim knjigama blokira se upotreba zemljišta i stvaranje nove vrijednosti na njemu. I na kraju, poljoprivrednim potporama koje nisu proizvodne već se temelje samo na vlasništvu/korištenju tla onemogućuje se obrtaj vrijednosti zemljišta, odnosno prelazak zemljišta iz ruke osobe koja ga ne treba u ruke osobe koja će ga iskoristiti za proizvodnju.

Naša susjedna Slovenija već godinama koristi posebni Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava koji je očito rađen po uzoru na austrijski ili neki sličan njemu. Austrijanci su svoj Zakon donijeli još 1958. godine i od tada ga primjenjuju i bruse, na taj način istovremeno štiteći svoje poljoprivredno tlo od cjepkanja i stranih akvizicija, te olakšavaju korištenje istog za domicilne poljoprivrednike.

U nas je Zakonom o nasljeđivanju regulirano nasljeđivanje imovine preminulog općenito. Kako ovaj zakon određuje da se imovina dijeli na jednake dijelove među nasljednicima istog reda, hrvatsko privatno poljoprivredno tlo svakim novim danom biva sve rascjepkanije. Navedeno dovodi do situacije da jedna omanja parcela ima više desetaka suvlasnika od kojih su neki preminuli, drugi iseljeni, a i do nekih živih suvlasnika nemoguće je doći jer u prastarim zemljišnim knjigama nije naveden OIB i adresa. 

Nesređenim zemljišnim knjigama blokira se upotreba zemljišta i stvaranje nove vrijednosti na njemu

Perfidan je način na koji Hrvati ostaju bez svoje djedovine, a s obzirom da okolne države imaju zakone koji sprječavaju cjepkanje privatnog poljoprivrednog zemljišta i minimaliziraju prodaju istog nekim došljacima, upita se čovjek nije li hrvatska situacija ipak izvedena namjerno?

Pokrenimo izradu Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog tla

Što će se dogoditi u onom trenutku kada se parcele na jednom području usitne do neprepoznatljivosti, a zemljišne knjige netragom izgube? Kad tad, pojavit će se zainteresirani ulagač i kako smo poznati po cijelom svijetu zbog uzornog funkcioniranja pravne države, odjednom će dobiti sve potrebne dozvole za uzurpaciju tuđeg.

No, svi zajedno mogli bismo bar pokušati zaustaviti ovaj nepovratni proces i ostaviti nešto svojoj djeci. Pokrenimo izradu Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog tla.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Tlo Zakon o nasljeđivanju poljoprivrednog gospodarstva Nasljeđivanje poljoprivednog zemljišta Austrija Slovenija Zakoni Korupcija


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.