Prije mraza dobro je obaviti sve berbe koje su preostale kako ne bi uništio plodove. Ako na gredicama i ostane povrća, možete ga zaštititi agrotekstilom. Mraz će pak, dobro doći bundevama i raštiki jer nakon što ih "ofuri", imaju slatkastiji i ukusniji okus.
Dok prikupljamo posljednje plodove tikvica, rajčica ili paprike koji još nekako uspijevaju dozreti na listopadskom suncu i uživamo u pogledu na jesensko cvijeće, svjesni smo da se bliži kraj sezone. Međutim, to ne znači da je i kraj radovima u vrtu, voćnjaku i okućnici, ali oni uvelike ovise o vremenskim prilikama.
U listopadu su temperaturne oscilacije velike. Po danu nas grije i više od 25°C dok su noći i jutra hladna, a postoji i opasnost od mraza. Važno je pratiti vremensku prognozu pa ako je najavljen, svakako unesite balkonsko te cvijeće na otvorenom, na neko toplije mjesto kako bi preživjelo zimu.
Također, prije smrzavanja iz tla treba izvaditi i osjetljive lukovice cvijeća kao što su frezije i dalije pa ih u proljeće opet posaditi. Nakon vađenja ih očistite od zemlje, par dana prosušite na sjenovitom mjestu. Spremite ih u papirnatu vrećicu te odložite na hladnom i tamnom mjestu bez mogućnosti smrzavanja, a najbolje u podrum. Na što obratiti pažnju prilikom njihove sadnje pročitajte ovdje.
U jesen možete i saditi lukovice određenog cvijeća, kao što su ljiljani.
Prije mraza dobro je obaviti sve berbe koje su preostale kako ne bi uništio plodove. Ako na gredicama i ostane povrća, možete ga zaštititi agrotekstilom. Mraz će pak, dobro doći bundevama i raštiki jer nakon što ih "ofuri", imaju slatkastiji i ukusniji okus.
Važno je pobrati mahunarke, tikvice, paprike i rajčice. U slučaju da vam je ostalo nedozrelih rajčica, od nje možete napraviti slatka ili slana jela.
Prije mraza bere se i kupus, a od njega pravi tradicionalna zimnica. Ukiselite ga za izvor vitamina tijekom hladnijih dana koji su pred nama. Za to vam nije potrebno bure niti puno prostora. Nekoliko tegli i polica u smočnici bit će dovoljni.
Ne zaboravite povaditi kolce koji su služili kao potpornji rajčicama, grašku i drugom. Očistite ih od zemlje žičanom četkom i ostavite da se prosuše. Najbolje ih je spremiti na hladno mjesto gdje će niske temperature preko zime uništiti sve patogene.
Ako još nemate kompostište, pravo je vrijeme da ga napravite. Postavite ga u manji dio vrta, a dovoljne će vam biti i obične daske. Jesen je prava tvornica kada je u pitanju dobar materijal za kompost, pa u njega stavite biljne ostatke nakon čišćenja vrta, otpalo lišće, trulo voće (koje nije bolesno), organski otpad iz kuhinje i slično.
To će biti odlična hrana za vaše biljke u proljeće. Jedino što trebate je povremeno ga promiješati.
Biljke postupno iscrpljuju tlo, stoga je nakon njihove vegetacije idealno vrijeme za prihranu. No, prije toga je potrebno obraditi zemlju štihanjem zato što ju kiše i snijeg tijekom jeseni i zime dodatno nabijaju. Tvrda zemlja neprikladna je za sadnju, a preštihanu nije potrebno posebno usitnjavati jer će ju smrzavanje razrahliti. No, isto tako zemlju možete malčirati te tada nije potrebna obrada.
Kada je riječ o obogaćivanju tla, kompostiranje je jedan od glavnih načina. Humus dobiven na ovaj način se stavlja na vrtne gredice koje se potom malčiraju, odnosno prekrivaju slamom ili sijenom koje će zimi štititi tlo, a na proljeće će zemlja biti spremna sa sjetvu.
Naravno, prije obrade tlo možete pognojiti i stajskim ili kakvom drugom vrstom gnojiva.
Tlo koje nije malčirano u proljeće će biti potrebno još jednom lagano prekopati i poravnati.
Vrijeme je sadnje jesenskog češnjaka i luka. Početak listopada idealan je i za sjetvu i sadnju kupusnjača, raznih salata, mrkve, korijandra i repe. Glavice kasnog kupusa dugo mogu ostati na njivi bez smrzavanja. Kelj i raštika se mogu brati tijekom cijele zime.
Zima je nezamisliva bez salate, pa nemojte propustiti uzgajati rikolu, matovilac, sorte zimske zelene salate, endiviju i slično. Također može se sijati špinat i blitva, ali pri odabiru sorte pazite da ne posijete onu ljetnu.
Jesen je idealna i za sadnju grmlja, drveća i trajnica. Ako ste planirali posaditi bobičasto voće, pravi je trenutak za to. Vegetacija je pri kraju, a još je dovoljno toplo i zemlja je rahla.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 4 godine
Gospođo Majo pročitao sam poruku , radi se o ostatatku Panonskog mora u brdskoj Slavoniji , Sovskom jezeru koje se spašava od 1988 ! Sada se dio čisti , ostaje prsten trske na kojem je plutajući treset koji se poput čamca diže i paprat na kojem se gnijezde ptice , žive barske kornjače . Dio biljaka kroz dugo razdoblje postao je treset i dio će se izvaditi . Dva kamiona žele sa jednog fakulteta ! Sutra najavljuju još lijepo vrijeme u Slavoniji , pa ću pokušati da se maksimalno odloži treseta na deponij !
Đuro Japaric
prije 4 godine
Pokušati ćemo spasiti dio treseta iz jednog starog jezera koje se čisti na način da ćemo deponirati na više mjesta , a onda razvažati po nivama i voćnjacima , za cvijeće , rasadu ! Dva sam kamiona spasio da ne budu bačeni u provaliju !