• Zaštita vinograda
  • 10.04.2016. 16:30

Pregledajte vinograde radi mogućih štetnika!

Savjetodavna služba upozorava na razvoj "vunastog pupa" i crne pjegavosti. Moguće su i štete od gusjenica i lozinih grinja, pa se preporuča zaštita i redoviti pregledi vinograda.

Foto: cocoparisienne/pixabay.com
  • 483
  • 24
  • 0

Nakon 28. ožujka 2016. (odnosno u posljednjih 9 dana) najviše su dnevne temperature zraka na mjernom lokalitetu Trnovčak u zapadnom dijelu Županije (općina Štrigova) veće od +14,8°C (uz najvišu izmjerenu vrijednost +23,2°C)!

U takvim uvjetima bilježimo već od prvih dana mjeseca travnja početak bubrenja i razvoj "vunastog pupa", poglavito na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama). U narednim nekoliko dana još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama +23°C, uz manje intenzivan vjetar, a oborine su moguće u petak (8. travnja)!

Moguća pojava crne pjegavosti

Zbog iznadprosječnih količina oborina tijekom svibnja protekle 2015. godine ponovno je vidljiv značajni potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju, naročito na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling, pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće s otvaranjem zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promjenu boje u srebrno-bijelu sa sitnim crnim točkicama na uzgojnoj rozgvi.

Obavljajte redovite preglede vinograda

Zbog ranijeg početka vegetacije u prosjeku 10-tak dana u odnosu na prosječne sezone vinogradare upozoravamo na redovite preglede vinograda radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a u slučaju prohladno vlažnog razdoblja nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon).

Tablica 1. Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji:

  1. Sve manje hladne zime pogoduju znatno brojnijem prezimljenju "odraslih eriofidnih jedinki" u napadnutim pupovima.
  1. Vrlo visoke ljetne temperature i negativno UV zračenje nepovoljno utječu na brojnost njihovih prirodnih neprijatelja (Typhlodromus, Amblyseius).
  1. Razvoj sve većeg broja pokoljenja tijekom sezone: početkom 1980tih godina smatralo se da u našim uvjetima grinje šiškarice formiraju 3-4 generacije, a novija istraživanja potvrđuju da pri optimalnoj temperaturi 26,9°C mogu godišnje razvijati do 14 pokoljenja!
  1. Smanjio se broj učinkovitih pripravaka za njihovo suzbijanje. U razdoblju od 2001. do 2010. u našoj su zemlji povučeni iz primjene nekad na grinje šiškarice vrlo učinkoviti uljni organo-fosforni pripravci, brompropilat (Neoron, Pinoron), endosulfan (Thiodan) iciheksatin (Acarstin). Nakon 2014. u prodaji više nema niti fenpiroksimata (Ortus SC), dok je fenazakvin (Demitan SC) od 2016. dopušten samo za primjenu u ukrasnom bilju!
  1. U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji šire se na grinje šiškarice vrlo osjetljive sorte i njihovi klonovi.

Već s razvojem "vunastog pupa" i pojavom prvih listića u vinogradima gdje se ranijih godina pojavljivala pepelnica (Erysiphe necator) potrebno je provoditi mjere zaštite sumporom (vidi Tablicu 2.).

Tablica 2. Pripravci na osnovi sumpora koji se koriste u vinogradarstvu:

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena*

sumpor

Thiovit Jet, Kumulus, Kalinosul, Chromosul, Kossan, Sulfolac, Cosavet DF, Sumpor SC-80, Brimflo SC

0,3-0,5 %

*u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5 kg ili lit./ha) te uz smanjeni volumen škropiva (200-250 lit./ha) dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice!

Dobar postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice očekujemo kada su naknadno dani suhi sa najvišim temperaturama zraka od +16° do +24°C (narednih nekoliko dana bez jačeg vjetra)!

Zaštitu obaviti dan ili dva prije oborina

Nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) se temelje na preventivnoj primjeni organskih fungicida navedenih u Tablici 3.!

Nakon početka vegetacije najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Prvo tretiranje se provodi veličine 1-2 cm, a naknadno se nakon prosječno 8-12 dana isto ponavlja, savjetuje agronom mr.sc. Milorad Šubić iz Savjetodavne službe.

Tablica 3. Neki organski površinski pripravci za preventivnu zaštitu vinove loze od crne pjegavost:

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena (%)

mankozeb

Dithane M-45, Pinozeb, Mankozeb, Star 80 WP, *Cadillac, Dithane DG Neotec, Penncozeb 75 WG

0,2-0,25

metiram

Polyram DF

0,2

ditianon

Delan 700 WDG

0,05

folpet

Folpan 80 WDG

0,2

propineb

Antracol 70 WG

0,2

*pripravku Cadillac 80 WP prestala je važiti registracija, a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha je 1.7.2016.

Prema iskustvima iz ranijih sezona na nekim se lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (Chardonnay, Muškat), a kako su u našoj zemlji još sredinom 2009. godina povučena iz primjene kemijska sredstva koja su se često koristila za njihovo suzbijanje (endosulfan, diazinon), po potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (u Tablici 4.), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), a nekim razvijenim europskim zemljama se preporučuju za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije.

Kod vrlo jakog napada gusjenica na pupove vinove loze moguće je koristiti i kombinirane insekticide (Chromorel-D, Nurelle D EC), koji su u našoj zemlji registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca i štetnih cvrčaka u vinogradarstvu!

Tablica 4. Djelatne tvari koje su u Republici Hrvatskog dopuštene za primjenu u vinogradarstvu, a u razvijenim su zemljama okruženja dopuštene za suzbijanje štetnih gusjenica (Boarmia, Noctuidae) na pupovima u bubrenju (prema Bohren i sur., 2014):

Djelatna tvar

Pripravak

Primjena*

indokaskarb

Avaunt SC

0,0125 %

tebufenzoid

Mimic SC

0,06 %

metoksifenzoid

Runner SC

0,04 %

spinosad

Laser KS

0,015 %

Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Foto: cocoparisienne/pixabay.com


Tagovi

Vinograd Zaštita Crna pjegavost Sredstva Savjetodavna služba Vunasti pup Erinoza loze Vinova loza


Autorica

Karolina Rastija

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi