Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita stada
  • 08.08.2022. 12:00
  • Ličko-senjska, Lovinac

Tornjak, kangal, border collie ili hrvatski ovčar - tko je bolji u zaštiti stada?

Samo u Lici, a najviše između Gospića i Knina, ima barem 80 vukova, jer su neke od njih zabilježile i termo-kamere, kaže nam stočar, ali i lovac Stipe Pavičić.

Foto: Marinko Petković
  • 7.904
  • 406
  • 0

Iako štete od divljači na poljoprivrednim usjevima, u prvom redu od divljih svinja, rastu iz godine u godinu, nisu zanemarive ni one od vuka, čija se populacija u Hrvatskoj, prema zadnjem popisu iz 2011. godine, procjenjuje od 81 (koji su DNK potvrđeni) do njih čak 200. Tu su i druge velike zvijeri, kao što su čagljevi i medvjedi, koji napadaju domaće životinje, u prvom redu ovce, koze i goveda .

"Samo u Lici, a najviše između Gospića i Knina, ima barem 80 vukova, jer su neke od njih zabilježile i termo-kamere", kaže nam stočar, ali i lovac Stipe Pavičić iz zaseoka Sekulići u općini Lovinac, koji je dobro upoznat s nezavidnom situacijom na terenu, jer je među prvima na ovom području, još 2010. godine, imao 80 goveda u sustavu krava-tele, o čemu smo već pisali.

Vukovi ubijaju goveda, ali i tornjake 

Dodaje da je više od 35 godina lovac, ali da nikada neće pucati na srnu ili drugu divlju životinju zbog 'kilograma mesa'. To, naglašava, ne dolazi u obzir. Smatra da je najbolji pas čuvar autohtoni tornjak, koji mora proći obuku, odnosno godinu dana provesti u štali sa govedima, da se naviknu jedni na druge i međusobno upoznaju.

Kod njega smo u štali zatekli i mladog karabaša (anadolski ovčarski pas), koji će morati i prije "u vatru" jer je samo dan nakon našeg posjeta uginuo njegov 10-godišnji tornjak, koji je do svoga kraja ostao uz stado na pašnjaku. Dosta je, kaže, i većih stočarskih farmi koje imaju turske kangale i zadovoljni su kako čuvaju stoku od vukova, koji rade veliku štetu posljednjih godina.

Bariša  Dejanović pokazuje ozljede kangala od vuka

Kada su u pitanju tornjaci, navodi da ih kod nas ima priličan broj, ali nema dovoljno njihovih kuja jer je većina ozbiljnih uzgajivača ove pasmine u Bosni i Hercegovini. Osim toga, drži da siva ili bijela njihova linija, koja se pojavila u Vinkovcima, nije osobito dobra za čuvanje stada kao crna, a radi se o križancima s hrvatskim ovčarom. Inače, drži da nije dobro miješati pasmine, a slikovito je to usporedio s ličkim krumpirom. "Prinos je znao osjetno podbaciti zbog pomiješanog sjemena", kaže.

Istina, dodaje, i hrvatski ovčar je dobar pas, ali se boji vuka i noći, posebno ako je sam u dvorištu. Njemu je već stradao puno veći tornjak u obračunu s vukovima, koji znaju i goveda napasti. Uzda se, dakle, u šestomjesečnog karabaša, koji se i gustom dlakom čuva od vuka ili čaglja, a kada naraste, za godinu dana, imat će blizu 100 kilograma. Premda, dodaje, njemu treba više vremena da nauči čuvati stado.  

Naš domaćin nam je objasnio da tornjak neće napustiti tor, a od tuda mu dolazi i naziv, jer vukovi imaju taktiku izvući psa na otvoreni prostor, pa onda idu pet na njega jednoga te mu nema spasa. Dakle, dobar pas laje po noći i čuva tor, a ne napada ljude ili druge pse i domaće životinje, što je jako važno jer ima i toga da pastirski psi, bez nadzora, tjeraju strah u kosti po selu. Radi se o radnim psima koji moraju biti uz stado. 

Više i ne traži odštetu od 1.500 kuna za tele ili kravu

Inače, autohtoni tornjak je međunarodno priznat tek 2017. godine u Leipzigu, kao bosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas, od strane Međunorodnog kinološkog saveza (FCI-a). I to nakon deset godina što su bili na listi čekanja, a još prije samo 50 godina im je prijetilo izumiranje. Sada su naši prvi psi koji su osvojili CACIB kandidaturu i tako ušli u domaću kinološku povijest.  

Od ličkih lovaca smo čuli da se nešto čudno dogodilo u prirodi jer se posljednjih godina, što bi mogla biti posljedica globalnog zatopljenja, divlje svinje legu dva puta godišnje i ima ih sve više, a pojavio se i opasan križanac vuka i psa, vukopas, koji se ne boji čovjeka. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, povećanje izlučenja divljih svinja sa 30.000 u 2018. godini, na 40.000 u 2020., te čak 53.000 u 2021. i dalje ne daje očekivane rezultate, te će se ova akcija nastaviti i iduće godine.     

Pastira napao vuk ili vukopas? Svakakvih beštija sam vidio, ali tako što nikada

Stočar s Udbine Ilija Dragun kaže da godišnje izgubi četvero, petero teladi. "Više i ne tražim odštetu od države jer sam izgubio nadu da će od toga nešto biti, jer kome se da dvije godine čekati naknadu od 1.500 kuna za tele ili kravu, vrijednu barem 6.000 kuna?", kaže. Inače, OPG Dragun ima farmu sa 100 goveda u sustavu krava-tele i 60 ovaca, te 165 ha zemljišta, od čega 80 ha u zakupu na 50 godina. Ima dva psa, hrvatskog ovčara i border colliea, što je graničarski škotski ovčar, koji dobro čuvaju ovce. 

Država mora odlučiti - stočarstvo ili lov na divlje svinje 

Između općina Lovinac i Udbina je malo selo Komić, gdje je smješteno lijepo gospodarstvo Krase Opalića čiji OPG glasi na sina Srđana. Opalići imaju 170 ovaca i 60 krava, te 150 ha zemljišta od kojih je u zakupu 130 ha. Kraso ističe i da je dugogodišnji lovac, iako nemaju svoje lovište pa se moraju snalaziti na različite načine. Inače, prema podacima Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) od 65.000 lovaca u RH, njih 75 posto su i poljoprivrednici, pa treba naći način da se pomire njihovi interesi.

Bez dobrog čuvara stada, lički stočari ne mogu 

On ističe da se država mora odlučiti hoće li se oni i dalje baviti ekstenzivnim stočarstvom na krškim pašnjacima, prije svega ovčarstvom jer mljekarstvo više ne ide, ili lovom na divlje svinje s obzirom da je vuk zaštićena vrsta. Naime, ne može se na istom zemljištu, a država od lovozakupa godišnje ubire na ime koncesija na lovišta 30 milijuna kuna, obavljati dva posla. 

Ponosan je na svoje veliko stado domaćih pramenki, koje su tražile hladovinu pod stablima iza velike željezne ograde, koja je bila dobro ukopana u zemlju. "Vukova kod nas na sreću nema već četiri godine, a na čaglja je šteta potrošiti metak, jer on nije na cijeni kao lovački trofej", otkriva Opalić, koji bi rado nastavio, iako ne mogu do EU fondova, dobro uhodan obiteljski posao. 


Fotoprilog


Tagovi

Pastirski psi Štete Zvijeri Stoka Stipe Pavičić Ilija Dragun Kraso Opalić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.