Hrvatska i Slovenija dijele tri populacije velikih zvijeri: risa, vuka i medvjeda. O mogućnostima suživota s ljudima, čuli smo tijekom studijskog posjeta slovenskim poljoprivrednicima.
Hrvatska i Slovenija dijele tri populacije velikih zvijeri: risa, vuka i medvjeda. Kako životinje ne poznaju koncept granica, a velike zvijeri imaju potrebu za ogromnim područjem te postoji opasnost od parenja srodnih jedinki, neophodno je sudjelovanje obiju država u upravljanju tim populacijama. Radi se o prostorima mreže Natura 2000: Gorski kotar i sjeverna Lika u Hrvatskoj te Javorniki-Snežnik i Notranjski trikotnik u Sloveniji.
"Javnost treba informirati o velikim zvijerima - njihovoj važnosti za ekosustav, mjerama sigurnosti i načinima suživota. Pozitivna promjena moguća je ako se kreće od lokalnog stanovništva, onog koji živi i radi unutar ili na granicama pograničnog prostora velikih zvijeri. Iz tog se razloga provodi projekt Carnivora Dinarica", doznajemo od Tomaža Berce, koordinatora aktivnosti za sprječavanje nastanka štete iz Zavoda za šume Slovenije.
Carnivora Dinarica: Rješenje za suživot poljoprivrednika i divljih zvijeri postoji
Suživot čovjeka, medvjeda, vuka i risa moguć je i postoje primjeri dobrih praksi koji potvrđuju kako se on može postići i održavati. Za bolji odnos ljudi i velikih zvijeri potrebno je podizati svijest, osigurati adekvatne alate i tehnike te mijenjati ponašanje s ciljem kvalitetnijeg suživota. Zbog toga se provode različite demonstracijske aktivnosti u koje su uključeni poljoprivrednici, posjetitelji, lokalno stanovništvo i drugi. U sklopu projekta 18. lipnja održan je studijski posjet slovenskim gospodarstvima dobre prakse u općinama Pivka i Ilirska Bistrica, razgled učinkovitih mjera zaštite imovine te razmjena iskustava sa slovenskim kolegama.
Posjetitelji su obišli ekološko poljoprivredno gospodarstvo Volk u Suhorju koje pri zaštiti stoke koristi visoke elektro-mreže, a koje su projekt Carnivora Dinarica i Zavod za šume Slovenije uspostavili kao poljoprivredno gospodarstvo dobrih praksi.
"Naša osnovna djelatnost je uzgoj konja pasmine appaloosa koju dopunjuje uzgoj ovaca i koza, a posljednjih godina nudimo i turističke usluge u vidu atraktivnog jahačkog odmora, spavanja na sijenu i kampiranja. Sudjelujemo u projektu jer smo htjeli nadograditi postojeću zaštitu sitne stoke, a to nam omogućava i da drugim uzgajivačima pružimo ključne informacije prilikom odlučivanja o zaštiti pašnih životinja", kažu supružnici Volf i dodaju da su im zaštitna sredstva vrlo važna jer tako svojem stadu mogu omogućiti cjelodnevnu ispašu i sigurnu zaštitu tokom noći.
"Budući da imamo na raspolaganju manje pašnjačke površine, premještanje visokih elektro-mreža ne predstavlja veće prepreke. Uz upotrebu na različitim lokacijama nakon završetka sezone ispaše vrlo se lako pospreme. Naše isustvo je izvrsno“, ističu. Doznajemo da je uvođenje elektro-mreža susjednom gospodarstvu smanjilo štete od životinja za čak 95 posto!
Slijedio je obilazak poljoprivrednog gospodarstva Sedmak nedaleko Pivke koje dugi niz godina uzgaja pastirske pse i sitnu stoku. Zavod za šume Slovenije, uz zaštitu imovine visokim elektro-mrežama, podržava također uzgoj te dresuru pastirskih pasa koja je vrlo specifična i iziskuje dugotrajan rad.
"Ovom poslu je važno pristupiti vrlo ozbiljno, u smislu osiguravanja primjerenih uvjeta i okruženja u kojem pas može razviti urođene osobine, a koje će kasnije upotrijebiti i u radu na pašnjaku. Tornjaci su izvrsni pastirski psi ako se s njima pravilno radi. Žive sa stadom u prostoru ograđenim električnim pastirom i izvrsno štite ovce i koze od divljači. Do sada nismo imali problema s velikim zvijerima pa svima preporučamo ovakav način zaštite", govori Aleš Sedmak. Da bi uzgajivačima olakšali rad i uštedjeli vrijeme potrebno za uspostavljanje učinkovitog čuvanja krda, u sklopu projekta Carnivora Dinarica predat će dva odrasla pastirska psa čije uključivanje u stado će pratiti zajedno sa suradnicima Zavoda za šume Slovenije.
Nakon ukusnog ručka u Gostilni pri Marti, posjetili smo pčelara koji za zaštitu stacionarnog pčelinjaka koristi električnu ogradu. "Prije smo imali štetu od medvjeda, ali sada se više ne približava košnicama. Zanimljivo je da čak niti voćke koje su u blizini pčelinjaka ne dira već se okreće onima udaljenijima. Ove ograde su se pokazale zaista učinkovitima", doznajemo od vlasnika koji se pčelarstvom bavi unatrag 10 godina.
Posjetitelji su bili vrlo zadovoljni cijelom organizacijom. Poljoprivrednici Zdravko Štimac Cunar i supruga Mirjana prezadovoljni su i preporučili su se za sljedeći studijski posjet.
"Bavimo se kozarstvom na rubnom području NP Risnjak. Današnji posjet slovenskim poljoprivrednicima dao nam je nove ideje kako zaštiti naše stado. Vidjet ćemo kakve su opcije za nabaviti električnu ogradu, a ozbiljno razmišljamo i o kupnji još jednog psa čuvara, tornjaka. Voljeli bi jednoga dana imati i podmladak jer je plan širiti stado tako da nam je važan spol drugog psa. Osim toga, posjet Kmetiji Volk izrodio je ideju da na vlastitom gospodarstvu ponudimo turističke usluge spavanja na sijenu. Oduševljeni smo svime što smo danas vidjeli i čuli", izjavili su ovi goranski poljoprivrednici.
Prve koze kupili da se riješe grmlja iz kojeg su prijetile zmije
Posjet gospodarstvima dobre prakse svakako je bio koristan za sve sudionike. "Vrijedi vidjeti kako se istom problemu (štetama od velikih zvijeri, op.a.) pristupa na malo drugačiji način i kako bi se različite dobre prakse mogle primjeniti drugdje - uvijek ima prostora za napredak i učenje. Prema povratnim informacijama posjet je bio pun pogodak i ovakve događaje bi trebalo organizirati češće. Osim upoznavanja s praksama drugih poljoprivrednika, ljudi se i među sobom povežu što je iznimno bitno za buduću suradnju", izjavila je Dina Botta, voditeljica projekta za NP Risnjak.
Organizatori unutar projekta Carnivora Dinarica u sklopu kojega je studijski posjet organiziran su slovenski Zavod za gozdove i JU NP Risnjak.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica