Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 01.06.2021. 13:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Krunoslav Zmaić: U proces komasacije treba uključiti pravnike, geodete, ali i psihologe

Na čelu FAZOS-a i iduće četiri godine bit će dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić. Sam reizbor bio je prilika da "pretresemo" i druge teme iz poljoprivrede, neizostavnu dodjelu zemljišta, Zakon o sjemenu, IAKS mjere.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 1.036
  • 101
  • 0

I iduće četiri godine na čelu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), bit će prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić. Izbor kao i imenovanje održano je sredinom svibnja, a osim samog reizbora, s novim/starim dekanom "pretresli" smo i brojne aktualne teme vezane uz domaći agrar. 

Za razliku od 2017. ovoga puta niste imali protukandidata. 

Da, nitko se nije javio što je valjda i poruka da su dekan i Uprava fakulteta dobro radili protekle četiri godine te da imamo puno toga s čim se možemo pohvaliti. Proteklo mandatno razdoblje obilježile su dvije osnovne stvari - reakreditacija Fakulteta 2019. godine te pandemija Covid-19.

Treba se pohvaliti da je FAZOS dobio dopusnicu i akreditaciju za izvođenje svih studijskih programa i u sljedećih pet godina. Tijekom 2017. i 2018. smo se pripremali, a same 2019. bili u očekivanju kakvo će stajalište zauzeti međunarodno reakreditacijsko povjerenstvo. Nakon obavljenog posjeta i uvida u sva područja rada i obavljenih razgovora s ciljanim skupinama djelatnika, studenata i gospodarstvenika navedeno povjerenstvo je izradilo Završno izvješće na osnovu kojega je izdana Potvrda kojom se potvrđuje da Fakultet ispunjava sve uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, koja se temelji na preporuci AZVO-a, a izdalo ju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Drugo što je obilježilo rad Uprave je pandemija koja je započela 2020. i sigurno u našim aktivnostima puno toga omela te smo se morali prilagoditi. Na kraju krajeva, pokazali smo da i Fakultet i uprava i u kriznim situacijama može funkcionirati na najbolji mogući način. Jedna smo od rijetkih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera koja je održala hibridni sustav pri čemu dominira kontaktna nastava. Naše laboratorijske vježbe i terensku nastavu uz pridržavanje epidemioloških mjera i manji broj studenata uspjeli smo odraditi tako da s tog aspekta studenti nisu bili zakinuti za ništa što je predviđeno prema nastavnom planu i programu.

Upisne kvote na FAZOS-u nisu mijenjane (Foto: R. Prusina)

Bliži se kraj i druge akademske godine u specifičnom covid vremenu, koliko studenata će se upisati ove godine?

Upisne kvote nismo mijenjali. Primamo oko 300 redovitih studenata, iako moramo priznati da smo u zadnje dvije godine nešto malo ispod te kvote što je posljedica i gospodarske situacije, određenih migracija, negativne populacijske politike koja je već godinama iza nas, a očigledno i ispred nas. Međutim, u takvim kontekstima pa i otvaranju velikog broja studijskih programa odnosno programa i kvota koje su daleko veće od broja maturanata koje izlaze te nesklada kojeg uvjetno rečeno imamo, mi smo relativno zadovoljni s našim brojem upisanih studenata. Želja nam je upisati što veći broj polaznika i stoga radimo jako puno na njihovoj kvaliteti. Kada je u pitanju njihova struktura, želimo da što više gimnazijalaca dođe, ali i studenata iz tehničkih struka, a osobito studenata poljoprivrednih zanimanja.

Akademska zajednica na sastanku u resornom ministarstvu 

Nedavno ste bili na sastanku s ministricom poljoprivrede s brojnim čelnicima drugih fakulteta, ali i instituta iz ovog sektora. Dojma smo da se napokon veći značaj daje akademskoj zajednici odnosno da ona nije više, kako nam se činilo, na određenoj "margini".

U dobrim i formalnim i neformalnim odnosima uspjeli smo akademsku zajednicu na neki način približiti ministarstvu i potrebama samog gospodarstva uopće. Mi bi kao akademska zajednica trebali imati jedan učinak u smislu transfera znanja u samom gospodarstvu, no često nas doživljavaju kao da smo u "nekim svojim znanstvenim krugovima", a kad je u pitanju struka da se u svemu tome izgubimo, nismo prepoznati, nismo vidljivi. Ministrica Vučković je prepoznala naša stajališta i težnje, iako moram reći da smo i s prijašnjim ministrom Tolušićem kontinuirano razgovarali o mogućnosti ne samo formiranja Agronomske komore koja bi trebala zaštititi samu struku nego i davanju određenih javnih ovlasti agronomima. To bi omogućilo samozaštitu struke, ali i niz drugih aktivnosti koje bi se trebale dogoditi, a koje bi poboljšale i dale sigurnost samim poljoprivrednim proizvođačima za ono što oni rade. Navedeno bi im ujedno osiguralo i ostvarivanje većeg dohotka. 

Uspjeli smo razgovarati o tri ključne teme koje su stavljene pred Ministarstvo. Pozvala nas je da se aktivno uključimo i damo kroz određeni upitnik svoja razmišljanja i stajališta po pitanju izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dijelu koji se odnosi na koncesiju i komasaciju. S tim da je Ministarstvo donijelo program i određena sredstva za 18.000 hektara na kojemu kroz određeno vrijeme treba provesti komasaciju. Svatko je dobio priliku reći kako što vidimo i po pitanju dodjele tog zemljišta, davanju određenih bodova, pitanju gospodarskog plana kada se govori o samom poljoprivrednom zemljištu i niz drugih stvari vezanih uz izmjenu zakona. 

Druga tema je bio Zakon o sjemenu. Ne samo o sjemenu nego i rasadničarskoj proizvodnji. Zakon smo kao takvog ponovno podržali uz definiranje određenih pravilnika pa i donošenje pravila kojima ujedno želimo zaštititi i male poljoprivredne proizvođače na način da dodatan trošak u smislu samoga certificiranja, ali i ostali troškovi ne bi trebao ići na teret samoga proizvođača. Razlog navedenoga je da se oni na neki način mogu baviti samom proizvodnjom, ali da se opet ne krše sve one odredbe i direktive koje propisuje EU kao takva. 

Treća tema izrazito važna bile su IAKS mjere za ruralni razvoj te kako i na koji način ih implementirati kroz iduće financijsko razdoblje. Bitno je da se ta sredstva zadrže ili budu još veća pogotovo kada je u pitanju dobrobit životinja, ali i neke druge mjere koje su važne poput pitanja promjene klime i očuvanja bioraznolikosti.  

Treba nam okrupnjivanje zemljišta 

Kada je u pitanju komasacija, postoje mišljenja da zapravo najviše smisla ima u primorskim, jadranskim krajevima, da problem nije toliko vidljiv u Slavoniji. Je li to točno?

Standardni hrvatski problem je velika isparceliziranost. Prosječna parcela u Hrvatskoj, ako se gleda po ARKOD-u je 5,5 hektara po poljoprivrednom gospodarstvu, a u prosjeku imamo isparceliziranih po pet parcela koje su u različitim mjestima. To što se događa kolegama u Primorju, događa se i kod nas, a zbog bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom u smislu kapitalno intenzivnih kultura svakako bi bilo dobro da su te površine okrupljenije, veće. Pripremaju se zakonski akti vezano uz samu komasaciju što je izuzetno veliki problem u koje se trebaju uključiti i pravnici, geodeti, a čak smo na sastanku zaključili da bi trebali biti i psiholozi, s obzirom na problematiku koja se tu nalazi.

Komasacija se, sjetimo se, provodila za vrijeme bivše Jugoslavije pod određenim direktivama. No mi imamo dobrih zakonskih rješenja i na tome treba početi sustavno raditi te donijeti plan i inzistirati u njegovom provođenju. Tom se problematikom od Domovinskog rata nismo sustavno bavili. Prepuštali smo je tržištu i tržišnim uvjetima i sad je vrijeme da zaista svi zajedno pokušamo kroz različite zakonske okvire donijeti potrebna pravila i okvire ponašanja te da se konačno prione njihovom rješavanju.

Prosječna parcela u Hrvatskoj je 5,5 hektara (Foto: L. Bencarić)

Dodjela poljoprivrednog zemljišta nam je rak-rana. Je li prema vama vraćanje davanja zemljišta u zakup na jedinice lokalne samouprave dobar model?

Zakon o poljoprivrednom zemljištu doživljava 19. izmjene, mi se tražimo. Poljoprivredno zemljište je osnovni resurs, nosi sa sobom sve ono što smo mi kroz svoje naslijeđe stoljećima prenosili. Ne treba se libiti činjenice kada se govori o zemljištu da je ono prošlo sve moguće oblike vlasništva od privatnog, državnog, društvenog... U svim tim privatizacijama i pretvorbama na ovakav ili onakav način danas imamo ovo što imamo. Novim izmjenama zakona pokušava se pronaći najbolje moguće modele. Između ostalog, imali smo Agenciju koja je trebala raspolagati tim poljoprivrednim zemljištem, što se nije pokazalo kao najbolje rješenje.

Odgovornost je na Ministarstvu koje se opet teško može nositi s tim problemom s obzirom da se konkretni problemi vide i trebaju rješavati u jedinicama lokalne samouprave. Na kraju krajeva, JLS na jednom mjestu najbolje znaju potrebe samih svojih poljoprivrednih proizvođača.

Ako prave programe rasta i razvoja i donose određene strategije onda nema razloga da ne bi trebali biti nositelji i ovoga. U tom dijelu je dobro i ono što se predviđa kroz izmjene i dopune zakona. Ukoliko ne ispoštuju određeni rok, oduzet će im se to pravo, a dodjelu preuzeti županije, ali ne u smislu rješavanja problema nego u smislu dobivanja same naknade koja će se dobiti od zakupa tog istog zemljišta. Tako da će na neki način svim načelnicima, voditeljima tih jedinica biti u interesu što prije riješiti navedene probleme.

Dualna ekonomija nas i dalje prati 

Može li se pronaći pravi model za dodjelu ili barem kompromisno rješenje?

Pravoga modela ili da kažemo pravednog modela je teško iznaći. Ono što je bitno i za što treba pohvaliti Ministarstvo je da prvi put u predloženim mjerama odnosno kriterijima uvodi određeni dio sektorskoga dijela koji ustvari odgovara na pitanja što mi želimo, za što taj najam ustvari želimo koristiti. I to je nešto što je pozitivno i treba istaknuti da će kroz novi zakon naglasak biti na provedivosti samog gospodarskog programa. Mi smo dosad gospodarski program samo pisali reda radi da ga imamo, nikada se nije kontrolirao, nitko ga se nije držao, na osnovu toga smo dobivali samo poljoprivredno zemljište i u biti ostali na tome da ne znamo što se proizvodi, koliko se proizvodi, kako i na koji način. Znači, nismo pratili učinke, niti smo pratili djelovanje određenih mjera.

Ostalo je puno tih problema koji na neki način stoje u zraku. Tu je i dio našeg strateškog dijela iz bivšeg sustava kojega se nikada nismo uspjeli osloboditi, koliko god željeli. Takozvane dualne ekonomije. Ta dualna ekonomija nas očigledno i dan danas prati jer mi ne možemo pobjeći od činjenice da veliki poljoprivredni proizvođači nose preko 80 posto sveukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje koja se stvori. Da mala i srednja gospodarstva nose preostalih 20 posto. Normalno da je u jednom takvom modelu i okolnostima teško upravljati, donositi neke velike rezove jer što to na kraju krajeva znači?

Mala i srednja gospodarstva, koliko god mi željeli i koliko god su tržišno prilagodljiva, trebamo biti svjesni da im nedostaju određena znanja, kapital i drugo za uspješno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom za 21. stoljeće. Prije svega to je ono što moderna poljoprivreda traži da bi bili konkurentni na europskom pa i svjetskom tržištu. 

Vratimo se na FAZOS, na jesen kreće ICT studij na engleskom jeziku. 

Da, kroz Europski socijalni fond zajedno s kolegama s FERIT-a provodimo projekt odnosno riječ je o diplomskom studiju o digitalnoj poljoprivredi koji će se odvijati na engleskom jeziku. Dopusnica treba doći svaki dan, a mi radimo predupise na taj studijski program i nadamo se kako ćemo na jesen raspisati natječaj za prvu generaciju naših studenata. Pri čemu je važno reći da je predviđeno da se troškovi studiranja prve godine, svima koji upišu, pokriju iz samog projekta što i nas ohrabruje da raspišemo natječaj i krenemo u realizaciju ovog jedinstvenog studijskog programa.

Na cjelokupnom području Europe ima jedan sličan koji se provodi u Francuskoj. Dakle, Digitalna poljoprivreda je potpuno novi, kreativan, inovativan studijski program koji odgovara izazovima 21. stoljeća koji se stavljaju pred agronome. 

Uloga fakulteta nije samo edukacija mladih kolega i kolegica 

Suradnje imate s drugim fakultetima, ali i primijetili smo veliku angažiranost u provođenju projekata sa svih pet slavonskih županija, što potvrđuje da znanstvena zajednica dobiva veći značaj. 

Kroz mandatno razdoblje stavili smo koncept na brojne projekte, ne samo znanstvene i europske. Veliku snagu stavili smo na uspostavu suradnje sa svih pet županija na području istočne Hrvatske, ali i šire. Podržali smo projekte, ušli strateški, na Fakultetu formirali 17 istraživačkih timova koji provode 26 internih znanstvenih projekata. Preko povjerenstva za gospodarstvo i inovacije uspjeli smo se nametnuti na tržištu tako da radimo projektne aktivnosti vrijednosti preko tri milijuna kuna samo s gospodarstvenicima. Ako tome dodamo određene europske projekte, onda se penje na preko 10 milijuna kuna što je ustvari jedan dobar način kako se trebamo razvijati i rasti. 

Unatoč pandemiji, većina nastave održana je kontaktno (Foto: R. Prusina) 

Uloga fakulteta nije samo u smislu edukacije naših mladih kolegica i kolega koje će sutra izaći na tržište rada i stvarati neku novu dodanu vrijednost nego da znanja koja imamo transferiramo u gospodarstvo, omogućimo našim poljoprivrednim proizvođačima da steknu nova znanja, usvoje nove tehnologije, primjene nove proizvodnje i tako povećaju svoju proizvodnju. Ujedno da imaju što veću komparativnu i konkurentsku prednost i na koncu ostanu u ruralnom prostoru.

Uloga je da zadržimo mlade u samoj poljoprivredi, a naš agrar i naše područje koje ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji stekne dodanu vrijednost i daje određene sinergijske učinke i veći dohodak našim proizvođačima. Navedeno će pridonijeti njihovoj povećanoj sigurnosti i stabilnosti. 


Tagovi

Intervju Prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić Dekan FAZOS


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Proljeće, čekamo te 🌸 #cicamace #voćke #visibabe