Na čelu FAZOS-a i iduće četiri godine bit će dekan prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić. Sam reizbor bio je prilika da "pretresemo" i druge teme iz poljoprivrede, neizostavnu dodjelu zemljišta, Zakon o sjemenu, IAKS mjere.
I iduće četiri godine na čelu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), bit će prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić. Izbor kao i imenovanje održano je sredinom svibnja, a osim samog reizbora, s novim/starim dekanom "pretresli" smo i brojne aktualne teme vezane uz domaći agrar.
Za razliku od 2017. ovoga puta niste imali protukandidata.
Da, nitko se nije javio što je valjda i poruka da su dekan i Uprava fakulteta dobro radili protekle četiri godine te da imamo puno toga s čim se možemo pohvaliti. Proteklo mandatno razdoblje obilježile su dvije osnovne stvari - reakreditacija Fakulteta 2019. godine te pandemija Covid-19.
Treba se pohvaliti da je FAZOS dobio dopusnicu i akreditaciju za izvođenje svih studijskih programa i u sljedećih pet godina. Tijekom 2017. i 2018. smo se pripremali, a same 2019. bili u očekivanju kakvo će stajalište zauzeti međunarodno reakreditacijsko povjerenstvo. Nakon obavljenog posjeta i uvida u sva područja rada i obavljenih razgovora s ciljanim skupinama djelatnika, studenata i gospodarstvenika navedeno povjerenstvo je izradilo Završno izvješće na osnovu kojega je izdana Potvrda kojom se potvrđuje da Fakultet ispunjava sve uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, koja se temelji na preporuci AZVO-a, a izdalo ju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Drugo što je obilježilo rad Uprave je pandemija koja je započela 2020. i sigurno u našim aktivnostima puno toga omela te smo se morali prilagoditi. Na kraju krajeva, pokazali smo da i Fakultet i uprava i u kriznim situacijama može funkcionirati na najbolji mogući način. Jedna smo od rijetkih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera koja je održala hibridni sustav pri čemu dominira kontaktna nastava. Naše laboratorijske vježbe i terensku nastavu uz pridržavanje epidemioloških mjera i manji broj studenata uspjeli smo odraditi tako da s tog aspekta studenti nisu bili zakinuti za ništa što je predviđeno prema nastavnom planu i programu.
Bliži se kraj i druge akademske godine u specifičnom covid vremenu, koliko studenata će se upisati ove godine?
Upisne kvote nismo mijenjali. Primamo oko 300 redovitih studenata, iako moramo priznati da smo u zadnje dvije godine nešto malo ispod te kvote što je posljedica i gospodarske situacije, određenih migracija, negativne populacijske politike koja je već godinama iza nas, a očigledno i ispred nas. Međutim, u takvim kontekstima pa i otvaranju velikog broja studijskih programa odnosno programa i kvota koje su daleko veće od broja maturanata koje izlaze te nesklada kojeg uvjetno rečeno imamo, mi smo relativno zadovoljni s našim brojem upisanih studenata. Želja nam je upisati što veći broj polaznika i stoga radimo jako puno na njihovoj kvaliteti. Kada je u pitanju njihova struktura, želimo da što više gimnazijalaca dođe, ali i studenata iz tehničkih struka, a osobito studenata poljoprivrednih zanimanja.
Nedavno ste bili na sastanku s ministricom poljoprivrede s brojnim čelnicima drugih fakulteta, ali i instituta iz ovog sektora. Dojma smo da se napokon veći značaj daje akademskoj zajednici odnosno da ona nije više, kako nam se činilo, na određenoj "margini".
U dobrim i formalnim i neformalnim odnosima uspjeli smo akademsku zajednicu na neki način približiti ministarstvu i potrebama samog gospodarstva uopće. Mi bi kao akademska zajednica trebali imati jedan učinak u smislu transfera znanja u samom gospodarstvu, no često nas doživljavaju kao da smo u "nekim svojim znanstvenim krugovima", a kad je u pitanju struka da se u svemu tome izgubimo, nismo prepoznati, nismo vidljivi. Ministrica Vučković je prepoznala naša stajališta i težnje, iako moram reći da smo i s prijašnjim ministrom Tolušićem kontinuirano razgovarali o mogućnosti ne samo formiranja Agronomske komore koja bi trebala zaštititi samu struku nego i davanju određenih javnih ovlasti agronomima. To bi omogućilo samozaštitu struke, ali i niz drugih aktivnosti koje bi se trebale dogoditi, a koje bi poboljšale i dale sigurnost samim poljoprivrednim proizvođačima za ono što oni rade. Navedeno bi im ujedno osiguralo i ostvarivanje većeg dohotka.
Uspjeli smo razgovarati o tri ključne teme koje su stavljene pred Ministarstvo. Pozvala nas je da se aktivno uključimo i damo kroz određeni upitnik svoja razmišljanja i stajališta po pitanju izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dijelu koji se odnosi na koncesiju i komasaciju. S tim da je Ministarstvo donijelo program i određena sredstva za 18.000 hektara na kojemu kroz određeno vrijeme treba provesti komasaciju. Svatko je dobio priliku reći kako što vidimo i po pitanju dodjele tog zemljišta, davanju određenih bodova, pitanju gospodarskog plana kada se govori o samom poljoprivrednom zemljištu i niz drugih stvari vezanih uz izmjenu zakona.
Druga tema je bio Zakon o sjemenu. Ne samo o sjemenu nego i rasadničarskoj proizvodnji. Zakon smo kao takvog ponovno podržali uz definiranje određenih pravilnika pa i donošenje pravila kojima ujedno želimo zaštititi i male poljoprivredne proizvođače na način da dodatan trošak u smislu samoga certificiranja, ali i ostali troškovi ne bi trebao ići na teret samoga proizvođača. Razlog navedenoga je da se oni na neki način mogu baviti samom proizvodnjom, ali da se opet ne krše sve one odredbe i direktive koje propisuje EU kao takva.
Treća tema izrazito važna bile su IAKS mjere za ruralni razvoj te kako i na koji način ih implementirati kroz iduće financijsko razdoblje. Bitno je da se ta sredstva zadrže ili budu još veća pogotovo kada je u pitanju dobrobit životinja, ali i neke druge mjere koje su važne poput pitanja promjene klime i očuvanja bioraznolikosti.
Kada je u pitanju komasacija, postoje mišljenja da zapravo najviše smisla ima u primorskim, jadranskim krajevima, da problem nije toliko vidljiv u Slavoniji. Je li to točno?
Standardni hrvatski problem je velika isparceliziranost. Prosječna parcela u Hrvatskoj, ako se gleda po ARKOD-u je 5,5 hektara po poljoprivrednom gospodarstvu, a u prosjeku imamo isparceliziranih po pet parcela koje su u različitim mjestima. To što se događa kolegama u Primorju, događa se i kod nas, a zbog bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom u smislu kapitalno intenzivnih kultura svakako bi bilo dobro da su te površine okrupljenije, veće. Pripremaju se zakonski akti vezano uz samu komasaciju što je izuzetno veliki problem u koje se trebaju uključiti i pravnici, geodeti, a čak smo na sastanku zaključili da bi trebali biti i psiholozi, s obzirom na problematiku koja se tu nalazi.
Komasacija se, sjetimo se, provodila za vrijeme bivše Jugoslavije pod određenim direktivama. No mi imamo dobrih zakonskih rješenja i na tome treba početi sustavno raditi te donijeti plan i inzistirati u njegovom provođenju. Tom se problematikom od Domovinskog rata nismo sustavno bavili. Prepuštali smo je tržištu i tržišnim uvjetima i sad je vrijeme da zaista svi zajedno pokušamo kroz različite zakonske okvire donijeti potrebna pravila i okvire ponašanja te da se konačno prione njihovom rješavanju.
Dodjela poljoprivrednog zemljišta nam je rak-rana. Je li prema vama vraćanje davanja zemljišta u zakup na jedinice lokalne samouprave dobar model?
Zakon o poljoprivrednom zemljištu doživljava 19. izmjene, mi se tražimo. Poljoprivredno zemljište je osnovni resurs, nosi sa sobom sve ono što smo mi kroz svoje naslijeđe stoljećima prenosili. Ne treba se libiti činjenice kada se govori o zemljištu da je ono prošlo sve moguće oblike vlasništva od privatnog, državnog, društvenog... U svim tim privatizacijama i pretvorbama na ovakav ili onakav način danas imamo ovo što imamo. Novim izmjenama zakona pokušava se pronaći najbolje moguće modele. Između ostalog, imali smo Agenciju koja je trebala raspolagati tim poljoprivrednim zemljištem, što se nije pokazalo kao najbolje rješenje.
Odgovornost je na Ministarstvu koje se opet teško može nositi s tim problemom s obzirom da se konkretni problemi vide i trebaju rješavati u jedinicama lokalne samouprave. Na kraju krajeva, JLS na jednom mjestu najbolje znaju potrebe samih svojih poljoprivrednih proizvođača.
Ako prave programe rasta i razvoja i donose određene strategije onda nema razloga da ne bi trebali biti nositelji i ovoga. U tom dijelu je dobro i ono što se predviđa kroz izmjene i dopune zakona. Ukoliko ne ispoštuju određeni rok, oduzet će im se to pravo, a dodjelu preuzeti županije, ali ne u smislu rješavanja problema nego u smislu dobivanja same naknade koja će se dobiti od zakupa tog istog zemljišta. Tako da će na neki način svim načelnicima, voditeljima tih jedinica biti u interesu što prije riješiti navedene probleme.
Može li se pronaći pravi model za dodjelu ili barem kompromisno rješenje?
Pravoga modela ili da kažemo pravednog modela je teško iznaći. Ono što je bitno i za što treba pohvaliti Ministarstvo je da prvi put u predloženim mjerama odnosno kriterijima uvodi određeni dio sektorskoga dijela koji ustvari odgovara na pitanja što mi želimo, za što taj najam ustvari želimo koristiti. I to je nešto što je pozitivno i treba istaknuti da će kroz novi zakon naglasak biti na provedivosti samog gospodarskog programa. Mi smo dosad gospodarski program samo pisali reda radi da ga imamo, nikada se nije kontrolirao, nitko ga se nije držao, na osnovu toga smo dobivali samo poljoprivredno zemljište i u biti ostali na tome da ne znamo što se proizvodi, koliko se proizvodi, kako i na koji način. Znači, nismo pratili učinke, niti smo pratili djelovanje određenih mjera.
Ostalo je puno tih problema koji na neki način stoje u zraku. Tu je i dio našeg strateškog dijela iz bivšeg sustava kojega se nikada nismo uspjeli osloboditi, koliko god željeli. Takozvane dualne ekonomije. Ta dualna ekonomija nas očigledno i dan danas prati jer mi ne možemo pobjeći od činjenice da veliki poljoprivredni proizvođači nose preko 80 posto sveukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje koja se stvori. Da mala i srednja gospodarstva nose preostalih 20 posto. Normalno da je u jednom takvom modelu i okolnostima teško upravljati, donositi neke velike rezove jer što to na kraju krajeva znači?
Mala i srednja gospodarstva, koliko god mi željeli i koliko god su tržišno prilagodljiva, trebamo biti svjesni da im nedostaju određena znanja, kapital i drugo za uspješno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom za 21. stoljeće. Prije svega to je ono što moderna poljoprivreda traži da bi bili konkurentni na europskom pa i svjetskom tržištu.
Vratimo se na FAZOS, na jesen kreće ICT studij na engleskom jeziku.
Da, kroz Europski socijalni fond zajedno s kolegama s FERIT-a provodimo projekt odnosno riječ je o diplomskom studiju o digitalnoj poljoprivredi koji će se odvijati na engleskom jeziku. Dopusnica treba doći svaki dan, a mi radimo predupise na taj studijski program i nadamo se kako ćemo na jesen raspisati natječaj za prvu generaciju naših studenata. Pri čemu je važno reći da je predviđeno da se troškovi studiranja prve godine, svima koji upišu, pokriju iz samog projekta što i nas ohrabruje da raspišemo natječaj i krenemo u realizaciju ovog jedinstvenog studijskog programa.
Na cjelokupnom području Europe ima jedan sličan koji se provodi u Francuskoj. Dakle, Digitalna poljoprivreda je potpuno novi, kreativan, inovativan studijski program koji odgovara izazovima 21. stoljeća koji se stavljaju pred agronome.
Suradnje imate s drugim fakultetima, ali i primijetili smo veliku angažiranost u provođenju projekata sa svih pet slavonskih županija, što potvrđuje da znanstvena zajednica dobiva veći značaj.
Kroz mandatno razdoblje stavili smo koncept na brojne projekte, ne samo znanstvene i europske. Veliku snagu stavili smo na uspostavu suradnje sa svih pet županija na području istočne Hrvatske, ali i šire. Podržali smo projekte, ušli strateški, na Fakultetu formirali 17 istraživačkih timova koji provode 26 internih znanstvenih projekata. Preko povjerenstva za gospodarstvo i inovacije uspjeli smo se nametnuti na tržištu tako da radimo projektne aktivnosti vrijednosti preko tri milijuna kuna samo s gospodarstvenicima. Ako tome dodamo određene europske projekte, onda se penje na preko 10 milijuna kuna što je ustvari jedan dobar način kako se trebamo razvijati i rasti.
Uloga fakulteta nije samo u smislu edukacije naših mladih kolegica i kolega koje će sutra izaći na tržište rada i stvarati neku novu dodanu vrijednost nego da znanja koja imamo transferiramo u gospodarstvo, omogućimo našim poljoprivrednim proizvođačima da steknu nova znanja, usvoje nove tehnologije, primjene nove proizvodnje i tako povećaju svoju proizvodnju. Ujedno da imaju što veću komparativnu i konkurentsku prednost i na koncu ostanu u ruralnom prostoru.
Uloga je da zadržimo mlade u samoj poljoprivredi, a naš agrar i naše područje koje ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji stekne dodanu vrijednost i daje određene sinergijske učinke i veći dohodak našim proizvođačima. Navedeno će pridonijeti njihovoj povećanoj sigurnosti i stabilnosti.
Tagovi
Autorica
Partner
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Vladimira Preloga 1,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 554 801,
e-mail: tajnistvo@fazos.hr
web: http://www.fazos.unios.hr/
Đuro Japaric
prije 2 godine
OPERACIJA 2 ; vraća se BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju u SRBIJU , uzimaju se rješenja iz SAD , Slovenije , Nizozemske ! Ostavinski postupak U ISELJENIČKOJ HR . MORA se pokrenuti u roku 6 mjesei nakon smrti vlasnika , sa rješenjem ako se ne pokrene ! Uvodi se model OBEŠTEĆENJA ako ima 2 ili više nasljednika i ovo je NOVOST u zemlji TUPAVIH Hrvata ! Ako se nasljednici NEĆE prihvatiti nasljedstva u smislu da OBRAĐUJU zemlju , imanje se prodaje nasljednici novac dijele ! Bagri u saboru i vladi poslao sam di prijevoda NIZOZEMSKOG Zakona o nasljeđivanju ! Iz njihovog Veleposlanstva dali su mi i kontakt osobe , to sve BAGRA u Zagrebu zna !
Đuro Japaric
prije 2 godine
ZAKON O KOMASACIJI postoji i on je mrtvo slovo na papiru kao i SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu predložen 2017 od bezvrijednog Plenkovića i njegove bezvrijedne prve JADE ( vlade ) ! U obrani tog SMEĆA sudjelovala je i sadašnja ministrica Tolušić II koja brani to SMEĆE koje je NEOBVEZUJUĆE za lokalne vlasti ! PERACIJA 1 ; UKIDA SE DVOSTRUKA Bečka evidencija zemlje i donosi se Zakon o evidenciji zemlje i okrupnjavanju parcela ! Tim se Zakonom osniva DRžavna zemljišna služba ! Dio sadašnjih zaposlenih u sudovima i katastru raditi će na poslovima OKRUPNJAVANJA , priprema natječaja za podržavljenu zemlju , uvođenje u posjed i obilježavanje NOVIH međa ! PO uzoru na SLOVENIJU uvodi se pravo prvokupa susjedne parcele , pravo prvokupa suvlasničkog dijela , zamjena privatne za privatnu parcelu u SMANJIVANJE sadašnjih taksi , zamjena privatne za podržavljenu ! Sa ovim se za 3 do 5 g MOŽE okrupniti puno parcela ! OVO nije patentirano sa moje strane pa TUPAVIM zastupnicima i bezvrijednoj vladi , predlažem da primjene u svojoj kvazi državici ! RAUS u Beč , dvostruka evidencija , a Zakon o nasljeđivanju VAN iz Hrvatske u Srbiju !
SASA FRANIC
prije 2 godine
jedan beskorisni parazit bi ukljcio jos beskorisnije parazite da ih sto vise parazitira u sustavu u kojem oni nista ne doprinse. a sto se tice problema u proizvodnji poljoprivrede, e to je prvo problem plasmana i otkupa a ne nedostatak "znanja" koje ti nekome mozes dati. da se poljoprivredni proizvod prodaje i da ima sigurnosti prodati ga, bila bi i proizvodnja veca.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Prvo se u ovoj kvazi državici MORA zaustaviti USITNJAVANJE i POVEĆANJE broja vlasnika zemljišta , a to se može sa NOVIM Zakonom o nasljeđivanju te Zakonom o vlasništvu - ova 2 zakona i dvostruka evidencija zemlje su u NAJNESPOSOBNIJEM Ministarstvu pravosuđa ! Sadašnji ministar NEMA pameti da ovo mijenja , a > akademska > zajednica šuti kao i vladina HPK i Udruga OPG Hrvatske - Život ! ŠUTI i 151 poslanik takozvanog hrvatskog sabora !
Đuro Japaric
prije 2 godine
E moj profesore morate ići na dopunsko školovanje jer o poljoprivredi u biti vrlo malo znate ! Slavonsko - Baranjska poljoprivreda upropaštena je promašenim odlukama i zakonima u ; Beču , Beogradu i Zagrebu ! Kolonizacijama u organizaciji Carske Austrije , Srpskoj 1918 , Brozovoj 1945 ! Od SRPSKE agrarne reforme 1918 imamo 2 modela ; poljoprivrednih poduzeća i malih izumirućih seljačkih imanja koji se pretvorio u IZUMIRANJE cijelih sela ! Budući da Hrvati nemaju veze o poljoprivredi moj je prijedlog političkoj bagri i tupavim Hrvatima da se imenuje Povjerenstvo i napišu NACRTI zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU , 1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu - piše se NOVI ! , 2 . Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - piše se NOVI ! 3. Zakon o nasljeđivanju - vrća se u SRBIJU , a preuzimaju rješenja iz SAD , Slovenije , Nizozemske ! 4 . UKIDA se dvostruka BEČKA evidencija zemljišta ! 5 . Zakon o vodama - izmjena u smislu rješavanja zemljišta za akumulacije i sustava za navodnjavanje ! 6 . Zakon o šumama - izmjena ! Pa gospođe i gospodo iz neke kvazi akademske zajednice , analizirajte napisano i predloženo ! Pustite demagoji iz KUMROVCA !