• FAZOS
  • 30.11.2020. 15:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Zmaić: Stočarsko pokušalište i pametna farma plan je FAZOS-a u idućim godinama

Zalažemo se i za dodjeljivanja javnih ovlasti agronomima. Nelogično je da obavljaju analizu tla u laboratorijima, a kada se radi o procjeni kvalitete istog tog zemljišta dolazi netko treći, kaže dekan FAZOS-a, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.

Foto: Vedran Stapić
  • 863
  • 533
  • 0

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) prošlog je mjeseca proslavio 60-ti rođendan. Ova se vrijedna obljetnica njegova rada i postojanja obilježavala brojnim aktivnostima, među kojima su izložba, objava monografije te 3. Sajam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bivših i sadašnjih studenata i profesora. Povod je to i razgovoru s dekanom prof. dr. sc. Krunoslavom Zmaićem, s kojim smo pokušali oslikati ovu znanstvenu instituciju jučer-danas-sutra.

Koje su bile najvažnije, a koje najteže godine za razvoj ovog najstarijeg osječkog fakulteta?

Dana 18. listopada navršili smo šest desetljeća od osnutka Visoke poljoprivredne škole, tada prve visokoškolske ustanove u istočnoj Hrvatskoj, što je bila preteča osnivanja Sveučilišta u Osijeku petnaest godina kasnije. Svoj početak 1960. počinje u skromnim uvjetima i prostorima na Vinkovačkoj cesti u Osijeku, da bi sredinom 70-ih preselio u moderno uređeni prostor Biotehničkog znanstveno-nastavnog centra na Tenjskoj cesti.

Tadašnji Poljoprivredni fakultet postaje zamašnjak znanstvenoistraživačkog, stručnog, a posebice visokoobrazovnog rada. Od svog osnutka, aktivno pridonosi razvoju agrara obrazovanjem stručnjaka, ne samo s područja Osijeka i istočne Hrvatske, nego iz cijele regije. Valja posebno istaknuti da je svojedobno svoja znanja na ovoj prestižnoj instituciji stjecao i određeni broj studenta iz Afrike.

60 godina FAZOS-a, lučonoše agronomske struke u cijeloj istočnoj Europi

Nažalost, u fazi najznačajnijeg uspona, njegov rast i razvitak 1991. godine prekida agresija na Hrvatsku. Zgrada se pretvara u neosvojivi obrambeni bedem na prvoj liniji obrane grada Osijeka, a time i cijele Hrvatske. Zbog uništenog prostora, sljedećih 20 godina je prognanik i podstanar, a nesebično gostoprimstvo najdulje mu je pružala zgrada Rektorata u Tvrđi. Prvi novoizgrađeni objekt u Sveučilišnom kampusu, biva sagrađen upravo za današnji Fakultet agrobiotehničkih znanosti. U novom i modernom prostoru, dostojnom 21. stoljeća, djelatnici ponovo dobivaju primjerene uvjete za postizanje izvrsnosti u znanstvenim istraživanjima i obrazovanju mladih poljoprivrednih stručnjaka. 

Bivši dekan prof.dr.sc. Vlado Guberac i sadašnji, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić na proslavi 60. obljetnice FAZOS-a (Foto: Renata Prusina)

Promjenom naziva, koji nas je izdvojio od ostalih institucija u okruženju, otvorena je nova vizija, novo razmišljanje u glavama mladih ljudi. Isprofilirali smo se u stručnom, znanstvenom i nastavnom pogledu, tako da smo s organizacijskim zaokretom dobili dodatnu prepoznatljivost i vlastitu snagu, vlastiti izričaj, neovisan o mnogim vanjskim utjecajima. 

Intenzivan rad i u koronakrizi

Kao jedna od težih godina bit će upisana i ova, 2020., obuhvaćena neugodnom Covid situacijom. Koliko je programa, studija i ove godine upisanih studenata?

Unatoč zahtjevnoj epidemiološkoj situaciji i značajnim demografskim promjenama u našoj domovini, a posebice u istočnoj Hrvatskoj, ipak smo upisali značajan broj studenata na prvu godinu preddiplomskih studija, ukupno 190, najviše na smjerove Agroekonomika, Bilinogojstvo i Hortikultura, ali i po 30-ak na smjerove Mehanizacija i Zootehnika. Na sedam diplomskih s 13 različitih studijskih programa upisali smo gotovo rekordan broj studenata tako da ih je sada na prvoj godini 250. Najviše opet na Agroekonomici i Bilinogojstvu. Ukupno je upisano 1.100 studenata preddiplomskih i diplomskih studija.

Nastava se gotovo u potpunosti izvodi kao kontaktna, dakle u prostorima Fakulteta i na pokušalištima. Predavanja i vježbe organizirani su u tri smjene: jutarnja, podnevna i poslijepodnevna ili večernja kako bismo smanjili broj studenata koji istovremeno borave u zgradi. Manji dio nastave, izborni kolegiji i izvanredni studiji, izvode se većinom online, ali dio nastave, uglavnom vježbe i manji dio predavanja, kontaktno. Istovremeno, svi nastavnici koriste i Merlin platformu na koju postavljaju sve potrebne informacije, predavanja i nastavne materijale, kako bi polaznici koji su u samoizolaciji ili Covid pozitivni mogli pratiti nastavu. Ovakvom provedbom u svakom smo trenutku spremni na potpuni prijelaz na online način, bude li potrebno. Nadamo se da do toga neće doći, ali spremni smo i za takav scenarij.

Fakultet je uključen i u razmjenu studenata odnosno Erasmus + projekt mobilnosti. Kako se on odvija u ovoj Covid situaciji?

Osim u Erasmus+, aktivni smo i u CEEPUS programu mobilnosti, gdje smo po broju sveukupnih mobilnosti protekle akademske godine bili najuspješniji fakultet u Hrvatskoj. Razmjene i dalje funkcioniraju normalno, unatoč trenutnoj situaciji. Iako se putuje puno manje nego inače, neki od naših studenata već su bili na mobilnosti ove godine, a neki to tek planiraju. Kod nas trenutno studira njih četvero koji su ovdje došli početkom listopada putem Erasmus+ programa i ostaju najmanje jedan semestar. Naravno, polaznicima iz inozemstva ostavili smo izbor na koji će način sudjelovati u nastavi. Za idući semestar najavljen nam je dolazak još većeg broja studenata.

Ukorak sa svjetskim trendovina istraživanja

Unatoč koronakrizi, projekti i istraživanja nisu stali...

Projekti idu i dalje i njihov broj nije ništa manji od prethodnih godina. Trenutno imamo u provedbi 13 međunarodnih, a ove godine, unatoč pandemiji, pokrenuta su dva na kojima smo partneri Obzor2020 projekt "Train-CE-Food", koji će trajati do kraja 2021. godine te Erasmus+ projekt "RUR'UP", koji bi se trebao završiti krajem 2022. godine. Na Fakultetu su se provodili ili se provode i šest projekata Hrvatske zaklade za znanost, pet Sveučilišnih te po jedan projekt Ulaganja u znanost i inovacije, financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda te IRI projekt Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

U nekim drugim velikim projektima, kao što je "Inovativna proizvodnja organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica" vrijednosti oko 7,3 milijuna kuna u okviru programa Ulaganje u znanost i inovacije, fokusirani smo na terenska istraživanja i jačanje infrastrukture, a istovremeno istraživači sustavno provode planirane laboratorijske aktivnosti. Generalno, ove smo godine organizirali 4-5 početnih konferencija različitih istraživačkih projekata, tako da možemo konstatirati da nas Covid nije zaustavio u ovim aktivnostima. Štoviše, prije dva tjedna dobili smo obavijest da se pripremimo za potpisivanje ugovora i pokretanje projekta InoBioTeh "Priprava inovativnih mikrobioloških pripravaka u održivim tehnologijama biljne proizvodnje", još jednog velikog trogodišnjeg, vrijednog oko 8 mil. kuna u okviru IRI programa.

U novoj zgradi Fakulteta djelatnici dobivaju primjerene uvjete za postizanje izvrsnosti (Foto: Renata Prusina)

Na koja će područja i teme biti usmjerena istraživanja u narednim godinama? U kojem smjeru ide poljoprivredna znanosti i proizvodnja uopće?

Fakultet je snažno usmjeren u nekoliko, možemo reći, prilično horizontalnih područja istraživanja i razvoja: inovacije i razvoj novih tehnologija, digitalizacija poljoprivrede, cirkularna bioekonomija, proizvodnja zdravih i obogaćenih sirovina i hrane povećane nutritivne vrijednosti te zaštita okoliša i održiva proizvodnja. 

3. Sajam OPG-ova, riznica kreativnih proizvoda i neobičnih noviteta

Dakle, istraživanja i razvoj su prvenstveno usmjerena na održivu poljoprivrednu proizvodnju, pametnu poljoprivredu (IT u poljoprivredi), klimatske promjene, minimalno korištenje prirodnih resursa u cilju postizanja što većih uroda te iskorištavanje svih nusproizvoda (biomase, posliježetvenih ostataka, ostataka prehrambene industrije itd.) u smjeru samodostatnosti i povećanja ukupne vrijednosti same proizvodnje. Također, u trendu su istraživanja na polju tzv. "zdrave hrane" kojima je cilj povećati vrijednost krajnjeg proizvoda putem povećanja funkcionalnosti istoga kao što je npr. biofortifikacija različitih poljoprivrednih proizvoda. Na svim ovim poljima istraživanja, Fakultet sudjeluje ili kroz aktivne znanstvene projekte ili kroz suradnju s gospodarstvom.

Također, u planu nam je dati još veći naglasak na interdisciplinarna istraživanja te suradnju s drugim znanstvenim institucijama, a pogotovo ona istraživanja kojima je cilj gotov i prepoznatljiv proizvod koji se može plasirati na tržište. U tu svrhu smo osnovali 17 istraživačkih timova kao temeljnih znanstveno-istraživačkih jedinica koji svoje ideje i interese te druge resurse homogeniziraju i usmjeravaju u osmišljavanje zajedničkih istraživačkih tema i ciljane prijave projekata i/ili programa, izradu doktorskih disertacija te transfer tehnologija. I što je posebno važno, transfer znanja u praksu.

U planu i "pametna farma"

Za Vašeg se mandata, koji je evo ušao u četvrtu godinu, intenzivirao rad na osposobljavanju pokušališta Fakulteta na lokacijama u Tenji, Antunovcu i Mandićevcu, kao poligona za znanstvena istraživanja iz ratarstva, voćarstva i vinogradarstva, ali i za primjenu teorijskih znanja studenata u praksi. Ima li planova za stočarsko pokušalište, odnosno oglednu farmu?

Prvenstveno treba naglasiti da smo intenzivirali i uspostavili brojne znanstveno-istraživačke aktivnosti na svim našim lokacijama pokušališta, kojih je sada 100 hektara u zakupu državnog i tri hektara vlastitog zemljišta. Naime, ona su postala poligon za provođenje pojedinih projekata kojih je nositelj Fakultet ili ih provodi u suradnji s drugim institucijama kao npr. "Appleresist" koji provodimo zajedno s Hrvatskom agencijom za hranu i poljoprivredu.

Prinosi kukuruza od pet do 15, a cik-cak sjetva na pokušalištu FAZOS-a dala i 17 t/ha!

Također, na pokušalištu se već nekoliko godina zaredom zasnivaju nasadi sa starim autohtonim sortama različitih biljnih vrsta, a sve u cilju očuvanja biljnih genetskih izvora u sklopu projekta Nacionalne banke biljnih gena. U sklopu njega, osim ratarskih i voćarskih vrsta te vinove loze, zastupljene su i povrćarske, industrijske te ljekovite vrste koje održavamo ili umnažamo. Osim znanstvenih i stručnih projekata koji se provode, na pokušalištu Tenja prema intenzivnom načinu ratarenja proizvodimo kukuruz, pšenicu i suncokret, a u Mandićevcu grožđe tj. vino na koje smo vrlo ponosni jer je već postalo prepoznatljive kvalitete svima koji su ga imali prilike kušati.

U idućim godinama plan je pokrenuti sustav održive poljoprivredne proizvodnje na jednom dijelu površina te proširiti plodored uvođenjem pojedinih krmnih kultura što nas dovodi do tzv. "ogledne farme". Naravno da imamo planove za stočarsko pokušalište, a poslove vezane za njezinu realizaciju ćemo intenzivirati već iduće godine te pokušati pronaći model financiranja, nadamo se putem prijave i realizacije projekta kojem će cilj biti njezino podizanje. Ona bi trebala imati sve odlike tzv. "pametne farme“ u kojoj se životinje uzgajaju i drže uz poštovanje svih standarda i dobrobiti životinja.

Obilježavanje blagdana vinogradara, sv. Vinka, na pokušalištu u Mandićevcu (Foto: Renata Prusina)

FAZOS je posljednjih godina unaprijedio i suradnju s gospodarstvom i značajnijim poslovnim subjektima...

Fakultet bilježi dugogodišnju tradiciju suradnje s gospodarstvom. Važno nam je sve teorijske spoznaje primijeniti kroz praksu što se može vidjeti iz kontinuirano rastućeg broja takvih interakcija. Prošle akademske godine smo ostvarili suradnju s 54 gospodarska subjekta, a godinu prije s 34, što ukazuje na trend rasta te pomak u napretku sjedinjenja teorije i prakse. Pored tradicionalno dobre suradnje s velikim poljoprivrednim proizvođačima, povezujemo se i s novim subjektima koji nisu primarno iz područja poljoprivredne proizvodnje (npr. Unikom) ili su iz područja digitalizacije poljoprivrede (npr. Jerković doo, Agroklub, Agrivi).

I novi studijski programi

Primarna je zadaća obrazovati mlade stručnjake za rad u gospodarstvu koje i sam po sebi prolazi kroz razne promjene. Kakav treba biti agronom 21. stoljeća?

Danas agronom, kao i do sada, treba biti tehnološki pismen. Međutim, to uključuje čitav niz novih vještina i kompetencija koje u prošlosti studenti nisu stjecali tijekom obrazovanja. Prvenstveno treba naglasiti informatičku, tj. digitalnu pismenost koja je znatno šireg opsega nego proteklih dekada. Također, neophodno je i interdisciplinarno znanje i vještine, agronom mora biti spreman selektirati i primijeniti nove informacije i optimizirati tehnologije u pravcu rješavanja vrlo zahtjevnog zadataka: proizvesti dovoljno (što više) vrlo kvalitetne i nutritivno vrijedne hrane na održiv način, što znači ekonomski isplativo proizvesti visokovrijedan proizvod uz očuvanje okoliša, prirodnih resursa i biološke raznolikosti. Pri tome možete koristiti samo infrastrukturu koja nas okružuje i znanje s kojim raspolažete.

ICT studij spaja agronomiju i računalnu tehnologiju, a u Osijek dovodi studente iz cijele Europe

Imate li u planu mijenjanje studijskih programa? Odnedavno ste uspostavili zajednički studij s FERIT-om "ICT u poljoprivrednim znanostima", što bi moglo biti sljedeće?

Studij kojega ste spomenuli je u završnim fazama i planiramo prvu generaciju upisati u jesen 2021. godine. Istovremeno, pred nama je preslagivanje postojećih programa čije će osuvremenjivanje sigurno značiti kreiranje potpuno novih, fuzioniranje pojedinih studija i/ili smjerova pa moguće i ukidanje određenih smjerova. Što se noviteta tiče, pri kraju je priprema zajedničkog studija s PTF-om koji će, sigurni smo, osvježiti agronomsku i prehrambenu struku i mladim ljudima ponuditi kompetencije kako bi uspješnije iskoristili postojeće resurse i ostali u svojim domovima kao proizvođači, kao poduzetnici i kao kreatori svoje gospodarske djelatnosti. 

Zalažemo se za jačanje uloge Hrvatske agronomske komore i dodjeljivanja javnih ovlasti agronomima, ističe dekan (Foto: Renata Prusina)

Kad smo već kod planova, kako osigurati studentima agronomije budućnost u Hrvatskoj? Kako vratiti dignitet struke? I u konačnici nadu u naš agrar?

Poljoprivreda jeste oslonac i prioritet razvoja hrvatskog gospodarstva, prije svega u prirodnim potencijalima i dugoj tradiciji, međutim kako bi iste resurse alocirali i stavili u funkciju proizvodnje i maksimalno iskoristili, potrebne su jasne smjernice poljoprivrednim proizvođačima koje proizvode razvijati, kako i na koji način ih plasirati na izvoznim tržištima. Kako bismo mogli dati adekvatan odgovor trebamo definirati Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede u kojoj će se navesti smjernice, instrumenti, mjere i financijski okviri koji će dati odgovore na pitanje koji sektori proizvodnje imaju prioritet.

Veliki učinak može dati suradnja domaćih s uspješnim proizvođačima EU i zemljama u regiji. Naime, njihova znanja i iskustva u pogledu načina proizvodnje, marketinga, certifikacije - od velikog su značaja za naše proizvođače, koji u svim ovim aspektima zaostaju za razvijenim zemljama. Sve navedeno je iznimno važno za održivi razvoj poljoprivrede, ruralnog prostora, a time i osiguravanja budućnosti studentima.

Na kraju, zalažemo se i za jačanje uloge Hrvatske agronomske komore i dodjeljivanja javnih ovlasti agronomima kako bi se definirala njihova uloga u važnim poslovima i zadaćama pri provedbi određenih pravilnika i zakona kao i niza stručnih projekata i ekspertiza. Nelogično je, primjerice, da analizu tla u laboratorijima obavljaju agronomi, a kada se radi o procjeni vrijednosti odnosno kvalitete istog tog zemljišta dolazi netko treći. Smatram da davanjem javnih ovlasti možemo i uvesti red i zaštititi struku te joj dati onu ulogu u društvu koja joj i pripada.


Fotoprilog


Tagovi

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek FAZOS Istraživački projekti Znanstvena istraživanja Pokušalište Preddiplomski studij Diplomski studij Razmjena studenata Mobilnost Krunoslav Zmaić


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Maglovita i brdovita Slavonija.

No, danju se sunce probije; i šteta ga ne iskoristiti, pogotovo kada je zrak pročišćen i imamo tu sreću - živjeti u ovako lijepoj zemlji koja ne obiluje zagađenjima.

Vaši Planovi za vikend?