Smanjena je proizvodnja žitarica, potrošnja vina i svinjskog mesa, no istodobno rast bilježe soja, suncokret, maslinovo ulje... Što sve i kako utječe na trendove u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u vrijeme pandemije Covid-19?
Pandemija koronavirusa stvorila je dosad neviđene izazove za poljoprivredno prehrambeni sektor Europske unije. I dalje se ne zna koliki je razmjer utjecaja Covida-19 i kada ćemo moći početi govoriti o gospodarskom oporavku. Unatoč tome, lanac opskrbe hranom pokazao se otpornim tijekom cijele krize.
Budući da se mjere zatvaranja postupno ukidaju u čitavoj Europi, trebala bi porasti i potražnja u restoranima, barovima i kafićima. Iako, u kratkom se vremenu ona ne može vratiti na razinu prošle godine, a jedan od razloga je i smanjenje kupovne moći kućanstava, ali i rast cijena.
Veća potražnja za osnovnim namirnicama, a manja za vrhunskim sirevima i skupljim mesom
Kao što je navedeno u proljetnom izdanju kratkoročne prognoze, pandemija i s njom povezane mjere koje su poduzele države članice, stvorili su puno izazova za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Zatvaranje ugostiteljskih objekata, od najmanjih do najvećih, utjecalo je na potražnju za pojedinim proizvodima, a sektor se morao prilagoditi novim okolnostima. Najnoviji kratkoročni izgledi objavljeni od strane Europske komisije predstavljaju pregled najnovijih trendova i daljnje izglede za ovaj sektor.
Za razdoblje 2020/21., u EU se previđa proizvodnja žitarica od 286,3 milijuna tona, što je smanjenje za 2,7% u odnosu na 2019/20., ali je još uvijek 1,7% iznad petogodišnjeg prosjeka. Razlog je manje zasijanih površina ozimih kultura, ali i suša. Procjenjuje se da će se potrošnja ove vrste namirnica u EU smanjiti za 0,6% i to zbog smanjenje potražnje pekarskih i prehrambenih proizvoda. Ipak, to ne bi trebalo potrajati, a ponovni rast se očekuje u narednom razdoblju.
IGC prognoza: Svijet očekuje povećanje proizvodnje pšenice i kukuruza
Tijekom ovog perioda proizvodnja uljane repice trebala bi biti na sličnoj razini u odnosu na prošlu, s 15,4 milijuna tona. Kada je riječ o suncokretu, ona bi trebala dostići 10,4 mil. t, što je porast od 3,7% u odnosu na prošlo razdoblje. Proizvodnja soje i proteinskih kultura također bi se mogla povećati i dostići 2,8, odnosno 4,5 milijuna tona, a šećera bi trebala ostati na istoj razini kao u prošlom razdoblju, usprkos smanjenju površine pod šećernom repom za 3%.
Proizvodnja maslinovog ulja u EU ostala je 4% ispod petogodišnjeg prosjeka. Mjere zatvaranja pridonijele su povećanju maloprodaje i njegovu korištenju u prehrambenoj industriji, no očekuje se da će nesigurnost oko ljetne sezone 2020. dodatno pridonijeti maloprodajnoj potražnji. Ukupno gledajući, potrošnja u EU bi mogla i dalje rasti za 6%, a u 2020. godini proizvodnja bi se trebala povećati i dostići 2,3 milijuna tona, što je čak 20% više u odnosu na prošlu godinu.
Dok se očekuje da će se potrošnja vina smanjiti za 7% zbog koronavirusne krize, proizvodnja u druge namjene poput vinskog octa i rakije se povećala za 33%. Za to su zaslužne iznimne mjere koje je Komisija predložila za kriznu destilaciju. Izvoz vina pao je za 7% dok je uvoz pao za 8%.
Što se tiče sektora voća i povrća, cijene jabuka posljednjih su mjeseci bile vrlo visoke zbog malih prinosa i velike potražnje tijekom pandemije. Za breskve i nektarine se očekuje rekordno niska proizvodnja od 3,1 milijuna tona zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i niskih otkupnih cijena, a visokih troškova proizvodnje. To će utjecati na cijene koje su već porasle za 19% u prvih sedam tjedana sezone u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvodnja rajčice trebala bi ostati stabilna, a pad proizvodnje u Španjolskoj nadoknađen je rastom u Poljskoj. Istovremeno, potrošnja rajčice u EU bilježi blagi pad od 1% u ovoj godini.
Prikupljanje mlijeka ove godine moglo bi dostići oko 144 milijuna tona, odnosno 0,7% više nego prošle godine i više nego što je predviđeno u proljeće, a sve zahvaljujući dobrim izgledima za kvalitetu pašnjaka tijekom proljeća i ljeta i većoj dostupnoj i pristupačnoj hrani. Ovom rastu najviše pridonose Njemačka, Italija, Španjolska i Nizozemska.
Rast proizvodnje mlijeka, u ožujku prikupljeno 3.318 t više nego mjesec prije
Rastuća potražnja za sirom u maloprodaji EU mogla bi nadoknaditi gubitke od strane prehrambenih usluga. No, moglo bi rezultirati i neznatno manjom potrošnjom sira u ovoj godini. Unatoč izvozu koji bi mogao rasti za 2%, pad domaće potrošnje mogao bi dovesti do nižeg rasta proizvodnje nego što se predviđalo.
Očekuje se da će se proizvodnja govedine smanjiti za 1,7% zbog smanjene potražnje uslijed pandemijske krize te smanjenja stada i ranog klanja kada su goveda bila manje kilaže zbog nedostupnog krmiva tijekom sušnog proljeća. Proizvodnja peradi pada za 2%, a sektor se prilagođava manjoj potražnji i nižim cijenama.
U ožujku proizvedeno 3,3% više svinjetine i 0,4% manje govedine nego lani
Proizvodnja svinjskog mesa trebala bi se povećati za 0,5% zbog povoljne cijene, povratom potražnje i solidnim izgledima za izvoz u Kinu. Očekuje se da će se proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa smanjiti za 1,5%.
Općenito, smanjenje potražnje tijekom zatvaranja, kao i ograničena dostupnost EU-a koja nije nadoknađena uvozom, dovest će do smanjenja potrošnje mesa za 2,5% na 65,4 kg po glavi stanovnika u 2020. godini.
Tagovi
Autorica