Kad se god hrvatski seljak pobuni jer je cijena pšenice niska, dobije odgovor da se radi o tržištu i da se tu ne može ništa napraviti od strane države. Ali se zato može regulirati cijena brašna na policama. A brašno se 100% sastoji od pšenice.
Bio sam dosta oštar u zadnjoj priči na temu regulacija cijena hrane, dokazujući na primjerima da ovakve mjere ne pomažu niti građanima niti proizvođačima. Usput je loše za okoliš.
Isto tako, zaključio sam da je dobro da se o hrani priča, jer smo dugo podrazumijevali da na policama u blizini uvijek ima sve što vam treba, često i više od toga.
Treće: država, potrošači i mediji su kompletno nespremni za praćenje ove teme i nužno nam treba uključivanje ekonomske struke u ovakve dalekosežne odluke poput zamrzavanja cijena hrane.
Loša priča o cijeni hrane: Zašto država misli da može regulirati bolje od nevidljive ruke tržišta?
Kako je jutro pametnije od večeri, jutros sam se dodatno zapitao sljedeće: Zašto smo prestali vjerovati u tržište i kakvoj budućoj regulaciji tržišta se možemo sljedeće nadati? Stanovi su isto skupi. Čaj nije jeftin. Mobitel, zašto ne regulirati?
Drugo što sam se zapitao je "Zašto se u Hrvatskoj može ograničiti cijena brašna, a ne može definirati cijena pšenice?“. Kad se god hrvatski seljak pobuni jer je cijena pšenice niska, dobije odgovor da se radi o tržištu i da se tu ne može ništa napraviti od strane države. Ali se zato može regulirati cijena brašna na policama. A brašno se 100% sastoji od pšenice.
Kako volim brojke, idem napraviti brzinsku kalkulaciju kao pravi Excel efendija. Kalkulacija treba pokazati tko u lancu jami, jer u ovoj igri traži se krivac, neki strani trgovački lanac, masoni ili uvozni lobiji.
Glavni i jedini sastojak brašna je pšenica. OK, dodaje se i malo vode (par %) u tehnološkom procesu da omekša prije mljevenja. Sjetite se priče o vodi, voda je svugdje.
Cijena mlinske pšenice je trenutno oko 220 EUR/toni (bez PDV-a), dodajte na to nešto prijevoza, ulazim u kalkulaciju mlinara sa cijenom pšenice od 230 EUR/toni. Troškovi meljave (struja, rad, amortizacija, kapital...) bi morali i u manje efikasnim mlinovima biti najviše 50 EUR/toni. Vodio sam jedan mlinski biznis pa mi je tematika poznata, plus podigao sam troškove za porast cijena energije i rada da sam na donjoj granici bliže neefikasnom nego nekom superefikasnom modernom velikom mlinu.
Kad dodamo ambalažu, transport i uračunamo da dio ode van kao jeftinije stočno brašno još vidim da proizvodna cijena brašna T550 može lagano biti oko 400 EUR/toni. Odnosno 0,4 EUR/kg.
Lupio sam na brzinu u Google, prvo mi je izbacio Podravka brašno u jednom velikom trgovačkom lancu po 0,79 EUR/kg. Što se krije na putu od 0,40 EUR/kg kod mlinara do 0,79 EUR/kg na na polici dućana u Lišanima?
Na putu do kupca, tu je trošak logistike od tvornice do trgovine, za ovakve kategorije robe nije prosječno više od 0,02 EUR/kg, PDV države je 25%. Znači u slučaju gornjeg primjera s police supermarketa čak 0,16 EUR/kg. Ostatak se podijeli na zaradu trgovaca i mlinara – u ovom slučaju čak 0,21 EUR/kg.
Tko onda jami u tom lancu od polja do stola:
Mirko i Slavko cijelu godinu rade, ulažu i gledaju u nebo da bi za pšenicu dobili 0,2 EUR/kg. Zapravo 0,17 EUR/kg ako su je prodali u žetvi. Na toj pšenici su zaradili ove godine oko 0,05 EUR/kg.
Država na svakom kilogramu brašna uzme 25% PDV-a, odnosno 0,16 EUR/kg a nije ni kopala ni orala niti gledala u nebo kao Slavko. Da sam šaljivac, izjavio bih da država na pšenici zaradi 3,2 puta više od Mirka. Gdje je tu pravda za hrvatskog seljaka/ratara?
Trgovci i mlinari ostvaruju marže na ovom primjeru od ukupno 0,21 EUR/kg. Teško mi je reći u kojem omjeru to ovisi o snazi pregovarača, ja bih rekao da je to u ovom slučaju, jakog brenda i jakog trgovca, negdje blizu pola-pola.
Ponovit ću: Mirko i Slavko profit 0,05€, država PDV 0,16, trgovac+mlinar 0,21 EUR/kg. Koje je rješenje ove tržišno-regulatorne zavrzlame? Ne dirajte cijene hrane, tržište će odraditi svoje, ima jeftinijeg brašna na policama.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Ako država želi pomoći građanima, a ne dirati u slobodno tržište neka smanji PDV na brašno i odrekne se svog dijela kolača. A trgovce i mlinare neka kao i do sada vodi nevidljiva ruka tržišta.
Moja majka će i dalje kupovati Podravku ma koliko koštala. To je njen izbor na slobodnom tržištu kojim se toliko ponosimo kao vrijednošću društva u kojem živimo.
Pustimo svi skupa nevidljivu ruku tržišta da radi svoj posao, u suprotnom ćemo za 50 godina izgledati kao Sjeverna Koreja.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
KOŠTICA , prema podacima koje su iznijeli Tarnajevi pisci 94 godine smo imali PROSJEČNU površinu OPG od 2, 8 ha u PET parcela ili iz Brozove Jugoslavije u biti smo IZAŠLI bez OPG ! U toj situaciji sam Tuđmanu pismeno napisao i putem medija kao Ne partijski kandidat javno putem medija rekao da se IDE U NACIONALNI program USPOSTAVE OPG u 5 do 10 godina na bazi PRIVATNE i DRŽAVNE ZEMLJE ! O jednom od PROMAŠENIH Zakona , zvanim Zakon o nasljeđivanju , javno sam rekao 95 kao i ministar Gaži , koji poslije 95 nije više bio ministar poljoprivrede ? Što se radi od 95 ? Pa valjda svi koji živite u selima vidite ! U selu gdje radim zemlju ima 2 OPG , dva brata NE oženjena i majka , susjed ne oženjen i majka preko 90 godina , ti žive od poljoprivrede , ali iz fondova nisu ništa dobili ! Sin ženine sestrične , 2 farme svinja , zemlju državnu nije mu riješio ni otac , a ne može ni on u ovom SRANJU u kojoj su KOMUNISTI I UDBAŠI NA VLASTI I NJIHOVA DJECA !
KOŠTICA
prije 4 tjedna
Ma mene uopće ne zanima ta državna zemlja. Nemam niti metra takve zemlje. Nisam je dobio dok je bio natječaj jer nisam bio u onom momentu 3 godine nositelj gospodarsrva a vidljivo je bilo da to isto gospodarstvo posluje od davnina samo se promijenio nositelj. Problem nije ni u zemlji,problem je u politici ove države. I neznam da li vam je promakao članak jedan prije koji dan gdje piše da u Hrvatskoj ima 20-30 tisuća stvarnih poljoprivrednika. A govori se da nas ima 115 tisuća. Pa sad vi sami prosudite gdje i kome su otišle silne milijarde eura kojima se oni hvale da je uloženo u poljoprivredu. I tu leži svaki problem naše države i poljoprivrede. Problem što seljaka nitko ne štiti i što cijene inputa rastu 3 puta više od našeg proizvoda. I tu leže najveći problemi A NE U NESPOSOBNOSTI HRVATSKOG SELJAKA I U DODJELI DRŽAVNE ZEMLJE!!!!!
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
KOŠTICA i sam kupujem dio repromaterijala pa znam kako nas šišaju ! Pojasnio sam JEFTINIJU tehnologiju u slučaju uzgoja goveda ! Pa svatko tko je putovao kroz Sloveniju , Austriju , Njemačku ili bio u Nizozemskoj može vidjeti njihove OPG i Hrvatske utemeljene u Slavoniji i Baranji promašenom NAREDBOM Carice Terezije 1756 ! Razvoj dohodovnijih OPG spriječili su SDP i HDZ i sa CIRKUSOM zvanim državna zemlja !Meni poljoprivreda nije većinski izvor prihoda za život , najgore je ljudima kojima je to prihod za život , mirovinsko , zdravstveno i ostale HARAČE !
mali poljoprivrednik
prije 4 tjedna
Uređene države strogo paze na svoje tržište i automatski reagiraju na svaku anomaliju.Kod nas prođe dvije godine nakon prijave o udruživanju otkupljivača žitarica kako bi na koncu donijeli nekakvu odluku,koja je usput smiješna za reći.Kakva nevidljiva ruka tržišta,pa ukoliko nisu strogo nadzirani odnosi dobijemo situaciju da kada im pružiš prst,oni ti otkinu ruku.Smanjenje pdv-a nije nikada donijelo smanjenje cijena,jer su uvijek trgovci razliku stavili sebi u džep.Usput ovakve usporedbe Južne i Sjeverne Koreje su za plašiti malu djecu,jer dobro znamo da su jedni konstantno pod zapadnim sankcijama,ali to nije tema niti me zanimaju niti jedni niti drugi.Što se tiče mlijeka stvar je jednostavna,jer onoga dana kada je prodan Dukat kola su krenula nizbrdo i to je bio početak kraja.
Makeba
prije 4 tjedna
Svima koji imaju mliječne krave skidam kapu. Ja sam krava tele i isto ih još imam zato što to volim ,inače su mi samo teret.
KOŠTICA
prije 4 tjedna
Ma uopće nije problem kako je njemac njih pomuzao ili nahranio. Problem je u tome što su nama poskupjele veterinarske suluge 100 %,folija za bale 100%,mreža za baliranje 50%,struja 50-60%,dijelovi za strojeve 300%,folija za pokrivanje silaže 40%, i da dalje ne nabrajam a cijena mlijeka nam je porasla 20% i sad ovih dana dobijem obračun za mlijeko,a kad tamo smanjenje cijene mlijeka. Potpore svake godine sve manje i manje. Pa ja Vas pitam gdje je onda problem u svemu tome!? U malim parcelama ili čemu drugom? Pa kod nas barem u mom kraju su ljudi prodali krave koji imaju parcele po 3,5,10,15,20 i više hektara u komadu. Pa nije hrvatski seljak ništa gluplji od ostalih u svijetu. Ali ako nema čovjek u nečem zaradu,čak nije niti zarada tu u pitanju u mom slučaju,ja to radim jer volim to radit,tako sam naučen i to mi je u krvi,ljubav prema tom poslu,ali je problem u nemogućnosti pokrivanja troškova onoga čega radiš onda to više niti ne radiš. Pa sve se vidi u tome koliko je proizvođača u zadnjih 10 godina odustalo od toga. To je najbolji pokazatelj stanja.
Makeba
prije 4 tjedna
Pa zato što mi moramo nestati.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
KOŠTICA pojasnio sam dio tehnologije u Njemačkoj , prešao sam i Sloveniju bio u više država . Jasno je da je cijena otkupa bitan faktor , ali na OPG sa jednom do 3 krave ne možeš ništa bitno očekivati ! Čuvao sam krave roditelja u dijelu sela , 30 krava čuvaju ih dvije osobe po kravi 1 dan , pa tko je imao jednu kravu čuvao ih je dva dana u mjesecu ! I onda sa stupa dalekovoda gledam da Nijemac na njivi da dopunsku ishranu u valov , krave se sagnu , on okrenu ručku i sve ih poveza i onda mužnja na njivi ! Tada sam shvatio da je SLAVONIJA u seljačkom sektoru za MUZEJ Carice Terezije !
KOŠTICA
prije 4 tjedna
Gospodine Đuro neće nitko povećati krave ako mu je otkupna cijena nikakva. Bez obzira na velike ili male parcele. Dajte nemojte se dovodit u zabludu. Ja imam male parcele i uz to sve sam povećao proizvodnju na tim parcelama a usporedno sa time i broj stoke na gospodarstvu. Daleko od toga da je naravno ljepše imati veliku parcelu i obraditi ju ali neovisno o tome ljudi gase i odustaju. Dajte ljudi više prestanite pričat o malim parcelama i o neefikasnosti naših poljoprivrednika. To je totalno promašena priča. Druge stvari su kod nas problem ali o njima sad neću pisati jer nemam vremena a i pre dugo bi trajalo.
Đuro Japaric
prije 4 tjedna
SASA , gradeći i održavajući dalekovode za elektroprivredu Njemačke pješice i vozilima prešao sam preko velikog dijela zemljišta ! PRIMJER , sjever Njemačke treset i podzemne vode su blizu , kanalima su napravili parcele na kojima su pašnjaci na kojim uzgajaju muzne krave i tove junad ! Veliki dio godine kombiniraju ispašu sa dopunskom prehranom , cisterne za vodu na njivi , mužnja na njivi ! Šećernu repu ošišaju , istovare pokraj njive ugaze traktorima za silažu i onda vade korijen ! * U Hrvatskoj da se OKRUPNE veće površine , vrlo brzo - za 3 do 5 godina može se povećati broj ovaca , koza i donekle goveda !FARME svinja nisu iz doba Marije Terezije kao u Slavoniji i Baranji ! Koje potpore Nijemci imaju , nije mi poznato !
Matija125
prije 4 tjedna
Moći nije isto što i htjeti!
SASA FRANIC
prije 4 tjedna
drzava koja drzi do sebe ima regulacuju svega. slobodno trziste nije raspusteno bez pravila, ako imalo sebe uvazavas. a ima i uloga velicina drzave itd. ali mene zanima kaku u Njemackoj hrana moze biti jeftinija nego kod nas? kako oni uspjevaju to napraviti ?