Tretiranje se u starijim nasadima provodi ako su napadnuti plodovi. U Hrvatskoj dozvolu za suzbijanje ima samo jedan pripravak na bazi cipermetrina.
Kolovoz je ujedno i period pojave maslinine muhe, gospodarski važnog štetnika masline, ali i nekih drugih vrsta nametnika kao što je jasminov moljac. Dr. sc. Kristijan Franin piše o ovom sve važnijem štetniku mladih maslinika koji ima tri generacije.
Tretiranje se u starijim nasadima provodi ako su napadnuti plodovi. U Hrvatskoj dozvolu za suzbijanje ima samo jedan pripravak na bazi cipermetrina koji se primjenjuje u koncentraciji od 0,008 do 0,01% što iznosi 8 do 10 ml na 100 l vode.
"Dozvoljena su najviše dva tretiranja u razmaku od najmanje 10 dana, a karenca je osigurana vremenom primjene. Sredstvo se primjenjuje u vegetaciji i to isključivo nakon pojave štetnika. Treba naglasiti da je ovaj pripravak dozvoljen samo za tretiranje stabala koja nisu u rodu. Primjenjuje se prskanjem uz korištenje mlaznica za smanjivanje zanošenja“, pojašnjava Franin.
Iako je prema dosadašnjim podacima u većem dijelu našeg priobalja i otoka uočen srednji do povećan let maslinine muhe potreba za tretiranjem čitavog nasada ovisi o nekoliko faktora, a to su položaj nasada, agrotehnika u masliniku, te prethodno provedene preventivne mjere zaštite.
Prag odluke iznosi 2 do 3 muhe po lovci/tjedno ili 10% aktivnih uboda. Bez obzira na karakteristične znakove odlaganja jaja jedino pregledom plodova možemo ustanoviti jesu li ubodi aktivni ili sterilni, što znači da iako postoji vanjski znak napada na plodu unutar ploda se ne mora nalaziti ni jaje ni ličinka.
"U tom slučaju tretiranje nije neophodno, štoviše predstavlja uzaludno bacanje sredstava i novaca. Stoga je dovoljno i dalje koristiti metodu zatrovanih maka kojom suzbijamo odrasle kukce. Spinosad je insekticid iz skupine naturalita, a dobiven je iz bakterije Saccharopolyspora spinosa koja živi u tlu. Dakle, radi se o derivatu mikro- organizma koji je ekološki prihvatljiv i stoga je u brojnim državama dozvoljen u ekološkoj proizvodnji“, tvrdi Kristijan.
Primjenjuje se u količini od 1 do 1,5 l/ha ovisno o jačini napada štetnika u vremenskim razmacima od 14 do 21 dan. Karenca za ovaj pripravak iznosi 14 dana. Ovi mamci su dozvoljeni u ekološkom maslinarstvu, ali se moraju primjenjivati u skladu s preporukama.
Treba naglasiti da ovakvi mamci postižu najbolji učinak ako se upotrebljavaju na širem području ili u izoliranom nasadu jer inače mogu izazvati suprotan efekt. U svakom slučaju, maslinari su prisiljeni balansirati između zaštitnih mjera koje minimalno štete okolišu i očuvanja prinosa što je posebno teško kod velikog napada.
Savjeti stručnjaka: Kako protiv moljca, buhe i potkornjaka u masliniku?
Okolišno prihvatljive metode se gotovo uvijek temelje na kvalitetnoj preventivi jer se time može spriječiti ili barem ublažiti napad. Kemijskih sredstava je sve manje, a učinkovitost nekih je upitna stoga će u budućnosti borba protiv muhe, pogotovo kod jakog napada biti pravi izazov. Gdje god je to moguće i kad god je moguće prednost treba dati nepesticidnim mjerama.
Odluka o tretiranju donosi se na temelju praćenju visine populacije korištenjem ljepljivih ploča (obojenih ili providnih) uz dodatak hranidbenog atraktanta ili seksualnog hormona tzv. feromona. Osim specijaliziranih, prethodno navedenih lovki muha se može hvatati i korištenjem atraktanta u obliku mineralnog dušičnog gnoja (Urea 46%).
Istraživanja su pokazala da najbolji učinak ima 3 do 6%- tna otopina Uree dok se povećanjem koncentracije učinkovitost smanjuje. Stadij razvoja ploda utječe na odlaganje jaja. Naime ženke preferiraju zelene, nezrele plodove.
Osim toga, značajke plodova utječu i na razvoj ličinki. Da bi locirale, odnosno odabrale najpovoljniji plod za odlaganje jaja ženka detektira organske spojeve (hlapive tvari) koje izlučuje stablo.
Na emisiju organskih hlapivih spojeva utječu biotski i abiotski čimbenici, te mijenjaju njihovu atraktivnost prema štetnim organizmima masline.
Zanimljivo je kako ženka nakon odlaganja jaja izbacuje po nekoliko kapljica soka putem usnog aparata u neposrednoj blizini mjesta uboda i time odbija ostale ženke od ovipozicije. To znači da slabije napadnuta za razliku od jako napadnutih stabala privlače muhu u većem broju.
Novija istraživanja navode mogućnost suzbijanja ovog štetnika putem simbiotskih bakterija. Postoje naime određene vrste bakterija koje žive kao simbionti u probavnom sustavu. Tijekom procesa ovipozicije simbiotski mikroorganizmi prelaze iz odrasle muhe u jaje. Bakterije imaju izvjesnu ulogu u zaštiti ovog kukca od nekih patogena, kao i u zaštiti ličinke nakon izlaska iz jaja.
"Sad se postavlja pitanje kako ovaj fenomen iskoristiti u zaštiti masline od muhe. Radi se zapravo uništavanju bakterije jer time neposredno suzbijamo i nju. Prema dosadašnjim podacima bakar i propolis su pokazali određeni učinak u tom pogledu. Bakreni spojevi se u maslinarstvu često koriste jer su sastavni dio većine fungicida za suzbijanje uzročnika gljivičnih bolesti.
Međutim bakar ionako već ima opterećujući učinak na ekosustav (tlo i vodu) pa bi veće količine doprinijele dodatnom zagađenju. Trenutni izazov znanosti je pronaći odgovarajući mehanizam uništavanja simbiotskih mikroorganizama muhe. Iako u tom smislu predstoje brojna istraživanja, znanstvenici smatraju da će ovakav način suzbijanja u budućnosti imati sve veći značaj“, ističe stručnjak.
Međutim ove nematode su pokazale uspjeh u suzbijanju trećeg stadija ličinke i kukuljica muhe. Iako ona može prezimiti kao odrasli kukac puno češći način prezimljavanja je kukuljica u tlu.
Dakle u napadnutim plodovima koji padnu sa stabla se nalazi ličinka ili već zakukuljena muha. Nematoda iz tla ulazi u plod, dolazi do ličinke i započinje se parazitiranjem.
"Dokazano je da vrsta S. feltiae može uništiti oko 80% ličinki, odnosno kukuljica pa i odraslih kukaca tijekom izlaska iz kukuljice. Ovakva vrsta parazitacije se odvija tijekom zimskog razdoblja kada ona provodi svoj razvoj u tlu. Budući da maslinina muha, odnosno neki razvojni stadiji provode nekoliko mjeseci u tlu ova metoda bi u budućnosti mogla polučiti veliki uspjeh", zaključuje Franin.
Tagovi
Autorica
Partner
Split,
Hrvatska
tel: 021/315-440,
e-mail: ratka.mihaljevic@kronomedia.hr
web: https://www.maslinar.com/