• Maslinin medič
  • 08.03.2020. 12:00

Najbolji načini za zaštitu masline od mediča

Osim masline napada agrume (rod Citrus), smokvu, kaki, šipak, vinovu lozu kao i neke ukrasne vrste npr. oleandar, tamaris, ružmarin i mnoge druge. 

Foto: JumpStory
  • 718
  • 46
  • 0

Dr. Kristijan Franin sabrao je najnovija dostignuća u borbi protiv jednog od najznačajnijih štetnika masline – maslinina mediča.

Maslinin medič (Saissetia oleae) je jedna od najznačajnijih i vjerojatno najučestalija vrsta štitastih ušiju koja se pojavljuje na maslini. Uz maslinovu muhu i moljca je treći po važnosti zastupljen štetnik. Izrazito je polifagan i nalazi se u svim područjima uzgoja maslina. Osim masline napada agrume (rod Citrus), smokvu, kaki, šipak, vinovu lozu kao i neke ukrasne vrste npr. oleandar, tamaris, ružmarin i mnoge druge. 

Odgovara mu vlaga

To je kukac koji na našem području može imati do dvije generacije godišnje. Prezimljava u obliku ličinke drugog ili trećeg stadija premda može prezimiti i kao odrasla ženka na tanjim granama i grančicama. Nakon oplodnje ženka odlaže od 1000 pa do 2000, a prema nekim autorima i do 2500 jaja. Period odlaganja jaja je razvučen od travnja pa do rujna, premda najveći broj jaja odloži krajem svibnja i tijekom lipnja.

Jaja su eliptičnog oblika, tamnonarančaste boje. Ličinke su spljoštene i ovalnog su oblika. Boja im je u početku žućkasta, a kasnije prelazi u smeđu. Razmnožavanje je partenogenetsko. Jaja štiti ženka svojim tijelom, odnosno voštanim štitom sve do pojave ličinki. Nakon što su napustile sigurnost "majčinog štita“ ličinke traže zaklonjena mjesta koja nisu izložena izravnom sunčevom osvjetljenju. Na tim mjestima ostaju u pravilu kroz prvi i drugi stupanj razvoja, a tek ličinke trećeg stadija prelaze na grančice i tu se zadržavaju do prelaska u odrasli oblik, piše Maslinar

Za ovu vrstu karakterističan je spolni dimorfizam. Dakle mužjaci i ženke imaju u potpunosti različit oblik i građu tijela. Mužjaci imaju razvijena krila i pokretni su za razliku od ženki koje su beskrilne. Posebno mu odgovaraju uvjeti visoke vlažnosti zraka dok visoke temperature i duga sušna razdoblja ograničavaju njegov razvoj. Niske temperature od -6 pa do -10 °C djeluju letalno na medića. Jaki vjetrovi i kiše također smanjuju brojnost ovog štetnika. Ovaj kukac naseljava mlađe organe radije nego starije djelove krošnje. Rezultati pokazuju smanjenu brojnost, odnosno manji napad na rezanim za razliku od nerezanih stabala. Dugotrajna parazitacija oslabljuje biljku, te je čini puno osjetljivijom na napad nekih drugih štetnika i uzročnika bolesti.

Sišu sokove 

Kada se smjeste na određeni dio biljke ovi kukci počinju sa ishranom tako što pomoću usnog aparata probiju biljno tkivo te iz floema sišu sokove koji su bogati ugljikohidratima, a siromašni bjelančevinama. U potrazi za bjelančevinama i u nastojanju da zadovolje svoje hranidbene potrebe štitaste uši moraju u svoj organizam usisati ogromnu količinu biljnih sokova. Sve suvišne ugljikohidrate koje ovi kukci  tijekom sisanja unesu u svoje probavilo nakon određenog vremena izbacuju vani u obliku kapljica ljepljive tekućine tzv. medne rose. 

Upravo je ta medna rosa idealan medij za naseljavanje različitih vrsta saprofitskih gljiva popularno zvanih "čađavice“. Ove gljive zapravo nisu uzročnici onih pravih bolesti masline jer ne napadaju tkivo nego se u pravilu nalaze na površini biljnih organa. Međutim, to ipak ne znači da su baš sasvim bezalene. Naime, micelij gljive prekriva lišće i reducira fotosintetsku površinu, što rezultira smanjenom asimilacijom.

Osim toga usporavaju izmjenu plinova, smanjuju ili onemogućuju dotok sunčeve svjetlosti i konačno narušavaju estetski izgled stabala. U slučaju jakog napada stablo djeluje otužno jer donji dio krošnje ostaje bez lišća pa možemo primijetiti samo suhe grane. Važno je zapamtiti da kada govorimo o zaštiti suzbijamo ili uništavamo uzrok, a ne posljedicu. 

Mjere zaštite možemo podijeliti u nekoliko skupina. Svakako prednost treba dati preventivnim mjerama među kojima je položaj samog maslinika. To je prva i osnovna mjera prilikom podizanja nasada. Dobro osunčane, provjetrene pozicije puno su bolji izbor od depresija te zaklonjenih, odnosno zasjenjenih površina.

Navodnjavanje i gnojidba 

Od agrotehničkih mjera pažnju treba obratiti na navodnjavanje i gnojidbu. Naime gnojidba koja nije izbalansirana, a tu posebno mislimo na velike količine dušika, pospješuju razvoj ovih štetnika. Kvalitetna rezidba predstavlja važnu mjeru suzbijanja maslininog mediča jer otvara krošnju, omogućuje bolju cirkulaciju zraka i bolju osunčanost.

Neki autori smatraju da kvalitetno orezana krošnja ima oko 200% manje ličinki i 50% manje odraslih kukaca za razliku od zaraslih i loše održavanih stabala. Za razliku od npr. kemijske mjere zaštite rezidba je ipak bolja opcija jer je jeftinija, ali i ekološki prihvatljivija. 

Nadalje, neselektivna primjena insekticida također pogoduje rastu populacije štitastih ušiju jer uništavamo njihove prirodne neprijatelje. U ekološki prihvatljiva sredstva za zaštitu ubrajamo mineralna ulja (bijelo i svijetlo) i parafinsko ulje. Parafinsko ulje možemo primijeniti od svibnja do rujna u dozi od 20 do 30 l/ha, a uz utrošak vode 1500 do 2000 l/ha. Maksimalni broj tretiranja je dva puta unutar 60 dana. Karenca za ovaj proizvod iznosi 20 dana. Od ostalih sredstava zastupljeni su uglavnom insekticidi sistemičnog djelovanja na bazi deltametrina i fenoksikarba. Karence za ove pripravke se obično kreću od 7 do 14 dana. Utrošak vode je od 1000 do 1500 l/ha ovisno o vrsti pripravka. 

Osim kontaminacije ekosustava i ugrožavanja ljudskog zdravlja jedan od bitnih problema vezanih uz kemijsku zaštitu je i mogućnost razvoja otpornosti. Ono što bi svakako trebalo napraviti prije kemijskog tretiranja je procjena intenziteta napada. Za to su nam potrebne grančice duljine 20 cm. Ukoliko je prisutno do 5 živućih jedinki, radi se o vrlo slabom napadu, međutim ako je prisutno 20 do 40 ili više od 40 jedinki radi se o vrlo jakom napadu.

Ekološke metode 

Da bi se izbjeglo preveliko korištenje kemijskih insekticida u novije vrijeme sve se više istraživanja bazira na ekološki prihvatljivim metodama. Tako postoji zanimljivo istraživanje o korištenju nanotehnologije u suzbijanju ovog štetnika. U istraživanju je korišten spoj hitozan (chitosan). Radi se zapravo o prirodnom polisaharidu koji se koristi kod ljudi kao dodatak prehrani, te u prevenciji pa i liječenju nekih zdravstvenih tegoba. Laboratorijski kao i poljski rezultati ovog istraživanja pokazali su slabiji razvoj i veću smrtnost ličinki, te pojavu malformacija ličinki i odraslih jedinki nakon korištenja nano čestica hitozana. 

Posebno područje zaštite je biološka metoda koja se temelji na korištenju nekih vrsta predatora i parazitoida. Od predatora posebno su značajne božje ovčice i to one rodova Exochomus i Chilochorus, a od parazitoida osice iz porodica Encytridae i Aphelinidae. Osim korisnih kukaca i neke gljive imaju izvjestan učinak u suzbijanju maslininog mediča.


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Pročitaj više »

Tagovi

Maslina Štetnici masline maslinin medič Kukac Zaštita


Autorica

Mila Botteri

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

[Kviz] Sveznalica ili neznalica? #ječam

Koliko znaš o ječmu? Odgovori na pitanja iz kviza i saznaj jesi sveznalica ili neznalica? Loading…

Pročitaj cijelu bilješku