Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Maslinovo ulje
  • 20.11.2020. 09:00
  • Zadarska, Zadar

Dr. Ivica Vlatković: Dalmacija zaostaje 25 godina za Istrom

Istra je izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto, kaže dr. Vlatković.

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 5.572
  • 2.937
  • 0

Čija su maslinova ulja bolja: istarska ili dalmatinska, zašto domaćih ekstradjevičanskih nema u restoranima, kako označiti i brendirati hrvatska ulja i zašto će se u istoj pakovini naći četiri svjetski nagrađivana iz Dalmacije, neka su od pitanja na koje odgovara poznati zadarsko-novigradski maslinar dr. Ivica Vlatković.

Podsjetimo, dr. Vlatković je sa svojim "Fortica” od sorti morailo i coratina u zadnjih pet godina na šampionatu najboljih svjetskih ulja u New Yorku, nakon prvog srebra, osvojio četiri zlatne medalje. On je i inicijator okupljanja dalmatinskih maslinara koji su na velikim svjetskim natjecanjima od New Yorka preko Londona, Dubaija i Japana osvojili zlatna odličja.

Iznaprosječni urodi u sjevernoj Dalmaciji I Istri

No, prije nego što otkrije o kojim uljima i maslinarima se radi kao i s kojim ciljem će se četiri najnagrađivanija naći zajedno u kutiji s letkom “Hrvatska maslinova ulja svjetski nagrađivana” s podnaslovom Specijalna selekcija iz Dalmacije, pročitajmo najprije kako ocjenjuje ovogodišnju maslinarsku sezonu.

Prolazi još jedna maslinarska sezona. Po mnogima na području Istre i sjeverne Dalmacije iznadprosječna. Vaše iskustvo i komentar?

Po reakcijama maslinara koje znam i po informacijama s terena ovo je bila jako dobra maslinarska sezona. Rekao bih iznadprosječna godina, osim na području srednje i južne Dalmacije gdje je urod bio slabiji. Ja sam imao jednu od najboljih godina do sada.

Ovu godinu dobro je rodila i Oblica. Što joj je pogodovalo?

Ove je godine dobro rodila u nekim maslinicima, a podbacila kod mnogih maslinara. Ali, na to smo navikli.

Problem morfološkog steriliteta Oblice

Njen problem morfološkog steriliteta kojeg je u svojim istaživanjima utvrdio pok. Aleksandar Vlašić prije 60 god i dalje ostaje njena karakteristika. Ona je naša najraširenija sorta, time je problem veći jer se rodnost ne mjeri jednogodišnjim rodom nego visegodišnjim. Kao sortu sam je nacijepio boljim i produktivnim koje nisu sklone oboljenju od paunovog oka i redovito rađaju. Ona je za mene izvrsna podloga za nacijepiti druge rodne sorte. Kroz buduće vrijeme i nove maslinare to će mnogi shvatiti i prihvatiti. Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.

Specijalna selekcija - svjetski nagrađivana ulja iz Novigrada, s Dugog otoka, Šolte i Hvara u istoj pakovini

Urod dobar, plodovi (većinom) zdravi, a radmani slabi. Zašto?

Kad imate dobar i na nekim stablima obilan rod onda ne možete računati s visokim radmanima jer jedno drugo isključuje.

Priroda i maslina same to reguliraju bez čovjeka. To je pravilo da ne možete imati "ovce i novce". Kad imate opterećeno stablo rodom dobijete manje ulja i obrnuto. Uvijek vam maslina kompenzira. Tu sigurno i klimatske prilike svoje urade kad se dogodi duže sušno razdoblje u vremenu stvaranja i akumuliranja ulja, a onda Vam kiša pada mjesec dana prije berbe.

Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."

Kakva će biti  kvaliteta ulja od ovogodišnje berbe - bolja ili slabija od lanjske?

Pitanje kvalitete ulja je kompleksno i na njega utječe puno čimbenika: sorta, položaj, pedološke karakteristike tla, osunčanost krošnje, vrijeme berbe, prerada itd.

Kvaliteta ulja ovisi o maslinaru

To je kompleksno pitanje koje ovisi o maslinaru. Prvenstveno njegovom znanju iskustvu njegovoj brizi za maslinu i ciljevima. Jednako tako ta kvaliteta ovisi o njegovoj sposobnosti da svake godine uzimajući sve ove čimbenike izvuče najbolje sto može od svojih plodova. Rekao bih da za dobivanje kvalitetnog ulja jednako je važno njegovo skladištenje i čuvanje od samog početka. Kad govorimo o kvaliteti onda govorimo o kategoriji ekstradjevičanskog maslinovog ulja kojoj treba uvijek težiti. Uspješni su oni koji tu kategoriju svojih ulja postižu svake godine i sačuvaju je do potrošnje.

O Oblici: Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.

Čija su po Vašem mišljenju bolja ulja: dalmatinska ili istarska?

Cilj i pristup postizanju kvalitete uvjetovana je stručnošću i težnjom većine maslinara brendiranju regije. Kad većina krene ispravnim putem i znanjem onda to doprinosi postizanju kvalitete i prepoznatljivosti regije po nekom proizvodu.

Istra izradila maslinarsko ime na karti Mediterana i svijeta

Dalmacija i Istra imaju izvrsne maslinare i ulja. Obje regije su to dokazale na međunarodnim natjecanjima. Ono sto se može zaključiti jest činjenica da je Istra izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto. Organizirano su kao regija promovirali svoje proizvode svugdje po svijetu ne čekajući nas.

Također su stručno pristupili svim aspektima postizanju kvalitete maslinovog ulja i ostvarili je. Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."

Dr. Ivica Vlatković: Ulja od maslina toćanih u moru nisu za ljudsku upotrebu!

Zašto nisu poznata u svijetu? Upućeni kažu: poznatiji su dalmatinski maslinari nego dalmatinska ulja?

Zato što kao regija nismo organizirani i ne radimo dovoljno na nivou promocije regije.

Selekcija najboljih ulja sa svjetskih natjecanja

Dalmatinska ulja su dobila najveća svjetska priznanja. Pogledajte uspjehe zadnjih 5 godina. Obitelj Morović iz Dugog otoka u zadnje 3 godine na svim natjecanjima dobili su šampionska priznanja u Milanu,Tokiju, Ateni, New Yorku. Šoltani sa svojom Zlatnom šoltankom postižu najveća svjetska priznanja godinama.

Vi i još nekolicina dalmatinskih maslinara osvajate zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima. U New Yorku, Milanu, Japanu. Kad će se najbolja ulja moći kušati u restoranima?

Istra ponovno najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje!

Naša ulja se mogu kušati u restoranu Zrno soli u Splitu jer je vlasnik imao želju promovirati najkvalitetnija dalmatinska ulja s međunarodnim priznanjima.

Najavljena je Specijalna selekcija ulja iz Dalmacije. O kojim se uljima i uljarima radi?

Upravo ta selekcija 4 dalmatinska maslinova ulja koja su dobila međunarodna priznanja je stvorena i prezentirana 12. listopada u Splitu. Radi se o ulju sorte Coratine obitelji Morović s Dugog otoka. Ulju Zlatna Šoltanka sa Šolte po autohtonoj sorti sa Šolte. Ulju od oblice obitelji Božić s Hvara i mojem ulju dobivenom od blenda dvije sorte coratine i morajola.

Dr. Ivica Vlatković sa svojom Forticom osvojio pet odličja u New Yorku

Hoće li u klaster najboljih, osim Vas četvorice, moći ulaziti i drugi maslinari? Koje kriterije trebaju zadovoljavati?

Primjerom smo pokazali da se zajedničkim udruživanjem nakon međunarodnih priznanja može istaknuti kvaliteta i ići s njom na tržište. Cilj nam je bio potaknuti i druge maslinare u Dalmaciji da isto urade. Otvoreni smo za suradnju, ali je potrebno postizati rezultate dokazane kvalitete na međunarodnim natjecanjima.

Istarska, dalmatinska, a gdje su hrvatska ulja? Zar ne bi bilo logičnije da se sva naša ulja brendiraju kao hrvatska?

Sve su to hrvatska maslinova ulja samo što je Istra i tamošnji maslinari gradeći svoj brend postigla kvalitetu i svjetske rezultate ne čekajuci nas u Dalmaciji. Ipak svijet nas na najvećim svjetskim natjecanjima prezentira kao hrvatska maslinova ulja. Na najvećoj Svjetskoj smotri u New Yorku (NYOOC) tri godine Hrvatska je po broju poslanih, a nagrađenih ulja osvojila 1. mjesto. Tu su zajedno istarska i dalmatinska ulja.

Dr. Vlatković: Maslina ne voli pretjeranu rezidbu, gnojidbu i zalijevanje

Što kažete na istraživanja (projekt "Aristoil") koja dokazuju da naša EDMU imaju veću količinu biofenola od ulja iz drugih mediteranskih zemalja (Španjolska, Grčka, Italija, Cipar…). Kako to prezentirati u Europi i svijetu?

Rezerviran sam prema tim istraživanjima jer je modni trend priča o fenolima i njihovom učinku na zdravlje čovjeka. Mislim da takva istraživanja nisu objektivna.

Sporna istraživanja fenola u maslinovom ulju

Da bi bila objektivna istraživanja se moraju usmjeriti na sorte jer u genetici svake je određena sposobnost stvaranja fenola. Ista sorta na dva različita područja ne stvara iste masene udjele jer na to utječe položaj tj osunčanost krošnje. Vrijeme berbe i zriobe kao i opterećenost stabla rodom. Sve to utječe na masene udjele fenolnih spojeva u maslinovim uljima.

Prerada nije ista s dodatkom vode 3. faze ili bez vode 2. faze, a fenoli se tope u vodi jer su hidrofilni. Dakle, kad uzmete samo ove čimbenike, a ima ih još od navodnjavanja do količine oborina koja je pala na nekom području u godini dana. Jer i to utječe na masene udjele fenola u uljima. Vidite koliko je to kompleksno pitanje i istraživanje. Sve to treba uzeti u obzir i sve bi to trebalo istražiti kroz period od 10 i više godina da bi dobili realniji uvid o priči o našim fenolima.

Lijepo je misliti da je naše ulje najbolje i ima najviše fenola, ali nije realno jer jedna godina u maslinarstvu ne znači ništa za neko objektivno istraživanje. Mislim da ni maslinarski svijet nije definirao koja od 1.300 značajnih svjetskih sorti daje najveće masene udjele fenolnih spojeva u svom ulju. 


Tagovi

Dr. Ivica Vlatković Dalmacija Istra Specijalna selekcija Brendiranje Svjetska natjecanja


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]