Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Maslinovo ulje
  • 20.11.2020. 09:00
  • Zadarska, Zadar

Dr. Ivica Vlatković: Dalmacija zaostaje 25 godina za Istrom

Istra je izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto, kaže dr. Vlatković.

Foto: Nedjeljko Jusup
  • 5.576
  • 2.937
  • 0

Čija su maslinova ulja bolja: istarska ili dalmatinska, zašto domaćih ekstradjevičanskih nema u restoranima, kako označiti i brendirati hrvatska ulja i zašto će se u istoj pakovini naći četiri svjetski nagrađivana iz Dalmacije, neka su od pitanja na koje odgovara poznati zadarsko-novigradski maslinar dr. Ivica Vlatković.

Podsjetimo, dr. Vlatković je sa svojim "Fortica” od sorti morailo i coratina u zadnjih pet godina na šampionatu najboljih svjetskih ulja u New Yorku, nakon prvog srebra, osvojio četiri zlatne medalje. On je i inicijator okupljanja dalmatinskih maslinara koji su na velikim svjetskim natjecanjima od New Yorka preko Londona, Dubaija i Japana osvojili zlatna odličja.

Iznaprosječni urodi u sjevernoj Dalmaciji I Istri

No, prije nego što otkrije o kojim uljima i maslinarima se radi kao i s kojim ciljem će se četiri najnagrađivanija naći zajedno u kutiji s letkom “Hrvatska maslinova ulja svjetski nagrađivana” s podnaslovom Specijalna selekcija iz Dalmacije, pročitajmo najprije kako ocjenjuje ovogodišnju maslinarsku sezonu.

Prolazi još jedna maslinarska sezona. Po mnogima na području Istre i sjeverne Dalmacije iznadprosječna. Vaše iskustvo i komentar?

Po reakcijama maslinara koje znam i po informacijama s terena ovo je bila jako dobra maslinarska sezona. Rekao bih iznadprosječna godina, osim na području srednje i južne Dalmacije gdje je urod bio slabiji. Ja sam imao jednu od najboljih godina do sada.

Ovu godinu dobro je rodila i Oblica. Što joj je pogodovalo?

Ove je godine dobro rodila u nekim maslinicima, a podbacila kod mnogih maslinara. Ali, na to smo navikli.

Problem morfološkog steriliteta Oblice

Njen problem morfološkog steriliteta kojeg je u svojim istaživanjima utvrdio pok. Aleksandar Vlašić prije 60 god i dalje ostaje njena karakteristika. Ona je naša najraširenija sorta, time je problem veći jer se rodnost ne mjeri jednogodišnjim rodom nego visegodišnjim. Kao sortu sam je nacijepio boljim i produktivnim koje nisu sklone oboljenju od paunovog oka i redovito rađaju. Ona je za mene izvrsna podloga za nacijepiti druge rodne sorte. Kroz buduće vrijeme i nove maslinare to će mnogi shvatiti i prihvatiti. Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.

Specijalna selekcija - svjetski nagrađivana ulja iz Novigrada, s Dugog otoka, Šolte i Hvara u istoj pakovini

Urod dobar, plodovi (većinom) zdravi, a radmani slabi. Zašto?

Kad imate dobar i na nekim stablima obilan rod onda ne možete računati s visokim radmanima jer jedno drugo isključuje.

Priroda i maslina same to reguliraju bez čovjeka. To je pravilo da ne možete imati "ovce i novce". Kad imate opterećeno stablo rodom dobijete manje ulja i obrnuto. Uvijek vam maslina kompenzira. Tu sigurno i klimatske prilike svoje urade kad se dogodi duže sušno razdoblje u vremenu stvaranja i akumuliranja ulja, a onda Vam kiša pada mjesec dana prije berbe.

Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."

Kakva će biti  kvaliteta ulja od ovogodišnje berbe - bolja ili slabija od lanjske?

Pitanje kvalitete ulja je kompleksno i na njega utječe puno čimbenika: sorta, položaj, pedološke karakteristike tla, osunčanost krošnje, vrijeme berbe, prerada itd.

Kvaliteta ulja ovisi o maslinaru

To je kompleksno pitanje koje ovisi o maslinaru. Prvenstveno njegovom znanju iskustvu njegovoj brizi za maslinu i ciljevima. Jednako tako ta kvaliteta ovisi o njegovoj sposobnosti da svake godine uzimajući sve ove čimbenike izvuče najbolje sto može od svojih plodova. Rekao bih da za dobivanje kvalitetnog ulja jednako je važno njegovo skladištenje i čuvanje od samog početka. Kad govorimo o kvaliteti onda govorimo o kategoriji ekstradjevičanskog maslinovog ulja kojoj treba uvijek težiti. Uspješni su oni koji tu kategoriju svojih ulja postižu svake godine i sačuvaju je do potrošnje.

O Oblici: Ove godine je dobro rodila jer prethodnih nije. Tamo gdje je dala dobar rod dogodine neće.

Čija su po Vašem mišljenju bolja ulja: dalmatinska ili istarska?

Cilj i pristup postizanju kvalitete uvjetovana je stručnošću i težnjom većine maslinara brendiranju regije. Kad većina krene ispravnim putem i znanjem onda to doprinosi postizanju kvalitete i prepoznatljivosti regije po nekom proizvodu.

Istra izradila maslinarsko ime na karti Mediterana i svijeta

Dalmacija i Istra imaju izvrsne maslinare i ulja. Obje regije su to dokazale na međunarodnim natjecanjima. Ono sto se može zaključiti jest činjenica da je Istra izgradila ime na karti Mediterana i svijeta kao maslinarska regija, a Dalmacija nije. Zadnjih 25 godina organizirano je pristupila razvoju poljoprivrede i turizma, a maslinarstvo s vinogradarstvom je dobilo središnje mjesto. Organizirano su kao regija promovirali svoje proizvode svugdje po svijetu ne čekajući nas.

Također su stručno pristupili svim aspektima postizanju kvalitete maslinovog ulja i ostvarili je. Nažalost, u Dalmaciji se još vode rasprave i polemike koje je bolje ulje: "Ono što je dobiveno od maslina istog dana pobranih i prerađenih ili onih držanih u moru."

Dr. Ivica Vlatković: Ulja od maslina toćanih u moru nisu za ljudsku upotrebu!

Zašto nisu poznata u svijetu? Upućeni kažu: poznatiji su dalmatinski maslinari nego dalmatinska ulja?

Zato što kao regija nismo organizirani i ne radimo dovoljno na nivou promocije regije.

Selekcija najboljih ulja sa svjetskih natjecanja

Dalmatinska ulja su dobila najveća svjetska priznanja. Pogledajte uspjehe zadnjih 5 godina. Obitelj Morović iz Dugog otoka u zadnje 3 godine na svim natjecanjima dobili su šampionska priznanja u Milanu,Tokiju, Ateni, New Yorku. Šoltani sa svojom Zlatnom šoltankom postižu najveća svjetska priznanja godinama.

Vi i još nekolicina dalmatinskih maslinara osvajate zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima. U New Yorku, Milanu, Japanu. Kad će se najbolja ulja moći kušati u restoranima?

Istra ponovno najbolja svjetska regija za ekstra djevičansko maslinovo ulje!

Naša ulja se mogu kušati u restoranu Zrno soli u Splitu jer je vlasnik imao želju promovirati najkvalitetnija dalmatinska ulja s međunarodnim priznanjima.

Najavljena je Specijalna selekcija ulja iz Dalmacije. O kojim se uljima i uljarima radi?

Upravo ta selekcija 4 dalmatinska maslinova ulja koja su dobila međunarodna priznanja je stvorena i prezentirana 12. listopada u Splitu. Radi se o ulju sorte Coratine obitelji Morović s Dugog otoka. Ulju Zlatna Šoltanka sa Šolte po autohtonoj sorti sa Šolte. Ulju od oblice obitelji Božić s Hvara i mojem ulju dobivenom od blenda dvije sorte coratine i morajola.

Dr. Ivica Vlatković sa svojom Forticom osvojio pet odličja u New Yorku

Hoće li u klaster najboljih, osim Vas četvorice, moći ulaziti i drugi maslinari? Koje kriterije trebaju zadovoljavati?

Primjerom smo pokazali da se zajedničkim udruživanjem nakon međunarodnih priznanja može istaknuti kvaliteta i ići s njom na tržište. Cilj nam je bio potaknuti i druge maslinare u Dalmaciji da isto urade. Otvoreni smo za suradnju, ali je potrebno postizati rezultate dokazane kvalitete na međunarodnim natjecanjima.

Istarska, dalmatinska, a gdje su hrvatska ulja? Zar ne bi bilo logičnije da se sva naša ulja brendiraju kao hrvatska?

Sve su to hrvatska maslinova ulja samo što je Istra i tamošnji maslinari gradeći svoj brend postigla kvalitetu i svjetske rezultate ne čekajuci nas u Dalmaciji. Ipak svijet nas na najvećim svjetskim natjecanjima prezentira kao hrvatska maslinova ulja. Na najvećoj Svjetskoj smotri u New Yorku (NYOOC) tri godine Hrvatska je po broju poslanih, a nagrađenih ulja osvojila 1. mjesto. Tu su zajedno istarska i dalmatinska ulja.

Dr. Vlatković: Maslina ne voli pretjeranu rezidbu, gnojidbu i zalijevanje

Što kažete na istraživanja (projekt "Aristoil") koja dokazuju da naša EDMU imaju veću količinu biofenola od ulja iz drugih mediteranskih zemalja (Španjolska, Grčka, Italija, Cipar…). Kako to prezentirati u Europi i svijetu?

Rezerviran sam prema tim istraživanjima jer je modni trend priča o fenolima i njihovom učinku na zdravlje čovjeka. Mislim da takva istraživanja nisu objektivna.

Sporna istraživanja fenola u maslinovom ulju

Da bi bila objektivna istraživanja se moraju usmjeriti na sorte jer u genetici svake je određena sposobnost stvaranja fenola. Ista sorta na dva različita područja ne stvara iste masene udjele jer na to utječe položaj tj osunčanost krošnje. Vrijeme berbe i zriobe kao i opterećenost stabla rodom. Sve to utječe na masene udjele fenolnih spojeva u maslinovim uljima.

Prerada nije ista s dodatkom vode 3. faze ili bez vode 2. faze, a fenoli se tope u vodi jer su hidrofilni. Dakle, kad uzmete samo ove čimbenike, a ima ih još od navodnjavanja do količine oborina koja je pala na nekom području u godini dana. Jer i to utječe na masene udjele fenola u uljima. Vidite koliko je to kompleksno pitanje i istraživanje. Sve to treba uzeti u obzir i sve bi to trebalo istražiti kroz period od 10 i više godina da bi dobili realniji uvid o priči o našim fenolima.

Lijepo je misliti da je naše ulje najbolje i ima najviše fenola, ali nije realno jer jedna godina u maslinarstvu ne znači ništa za neko objektivno istraživanje. Mislim da ni maslinarski svijet nije definirao koja od 1.300 značajnih svjetskih sorti daje najveće masene udjele fenolnih spojeva u svom ulju. 


Tagovi

Dr. Ivica Vlatković Dalmacija Istra Specijalna selekcija Brendiranje Svjetska natjecanja


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]