• Prošek
  • 12.06.2019. 11:20
  • Zadarska, Zadar

Dalmatinski vinari od Ministarstva poljoprivrede zatražili zaštitu prošeka!

Otkad su nas prije šest godina pri EU zaustavili susjedi Talijani, proizvodnja prošeka u Dalmaciji gotovo je zamrla. Službeno ne smijemo koristiti ime prošek, kaže Stjepan Vučemilović. Što predlaže Udruga vinara Zadarske županije?

Foto: Arif Sitnica
  • 623
  • 330
  • 1

Čekaj danas, čekaj sutra. Nema ništa od čekanja pa je Udruga vinara Zadarske županije zatražila od Ministarstva poljoprivrede da se ponovo pokrene postupak zaštite i priznanja imena Prošek. To tradicionalno desertno vino proizvodi(lo) se u Dalmaciji od prirodno prosušenih bobica grožđa, a njegova proizvodnja seže u davna doba - prije pojave trsne uši, peronospore i pepelnice.

U pokušaju priznavanja imena prošek pri EU prije šest godina zaustavili su nas naši susjedi Talijani. U "groznici“ ulaska u EU pristajalo se tada i potpisivalo sve "samo da se uđe“.

Šest godina poslije "lapsusa“ ministra Jakovine

Iz tog vremena prepričava se i "lapsus" tadašnjeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. U medijima je citirana  njegova izjava da se ulaskom u Europsku uniju, naziv prošek više neće moći koristiti i da se do 1. srpnja 2013. trebaju "uništiti zalihe“. Htio je zapravo reći "povući zalihe“ s tržišta, što se s vremenom i dogodilo. 

Nažalost, nakon prijepora s Talijanima, nadležna državna tjiela RH u međuvremenu nisu ništa dalje učinila da se ime Prošek zaštiti pri EU. Najgore od svega je da to to nitko nije ni pokušao, evo sve do ovih dana, kada je svoj prijedlog Ministarstvu poljoprivrede uputila Udruga vinara Zadarske županije. U prijedlogu se ističe da Talijani, doduše, proizvode nekoliko varijanti vina od sorte prossecco koja niti po načinu proizvodnje niti po kvaliteti niti po vrijednosti, ali ni po kategoriji u koju se svrstavaju nemaju gotovo nikakve sličnosti s našim prošekom.

Saga o prošeku: Prva žrtva ulaska u Europsku uniju i dalje na čekanju

"Jedina sličnost je u imenu, ali ako malo pažljivije slušamo izgovor jedne ili druge riječi, ni tu zapravo nema prevelike sličnosti“, pojašnjava Stjepan Vučemilović, pasionirani proizvođač tradicionalnog prošeka i član Upravnog odbora spomenute vinarske udruge.

Ugrožena proizvodnja i izmišljanje imena

On ističe da je ovom odlukom Europske unije dodatno ugrožena proizvodnja ovog tradicionalnog vina koje se od davnina proizvodilo kao poseban dar za prijatelja, okrijepu bolesnika i za uživanje u posebnim trenucima. Jednostavno je vinaru neisplativo proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ukoliko ga ne može prodati pod pravim imenom "prošek“, a da ga prodaje kao desertno vino, tu jednostavno gubi identitet i nestaje.

Žalosno je da i sam Vučemilović, višestruko nagrađivani  proizvođač prošeka po tradicionalnoj recepturi, mora pribjegavati "izmišljanju“ imena jer pod nazivom prošek svoje vino nije mogao dati, primjerice, ni na reviju Vina od davnina niti na Decanter. Podsjetimo, na tim manifestacijama, njegov prošek se službeno zvao "Desertno vino od prirodno prosušenih bobica grožđa Maraštine i Malvasije dubrovačke“. Iz razloga što se službeno ne smije zvati prošek niti pod tim imenom prodavati na tržištu trenutno tek nekoliko vinara na području Dalmacije, među kojima je najustrajnija obitelj Bartula Batistića Zure iz Lumbarde na Korčuli.

Proizvode autohtoni prošek i to u manjim količinama nego što bi objektivno mogli. Ostali, rijetki zaljubljenici u tradiciju prošek proizvode prvenstveno za vlastite potrebe, ali i to sve manje i manje.  U prodaji se tu i tamo nađe industrijski prošek u litrenoj boci, ali to nije taj prošek za koji se zalažu Vučemilović i Udruga vinara Zadarske županije.

Pomoć i od eurozastupnice Tomašić?

Stoga i traže da se ponovno pokrene postupak priznavanja tradicionalnog imena prošek, a ukoliko u Ministarstvu poljoprivrede misle da i oni tu mogu pomoći pripravni su i, kako reče Vučemilović, stoje na raspolaganju.

Vučemilović: Kandidatu za EU parlament koji će se zalagati za zaštitu Prošeka dajem glas

Nakon priznavanja imena i zaštite prošeka na nacionalnoj razini od Ministarstva poljoprivrede se očekuje da postupak zaštite pokrene i pred nadležnim europskim tijelima, pri čemu će dobro doći i lobiranja novoizabranih europartamentaraca, ponajprije Ruže Tomašić. Ona je, naime, najavila svoj ulazak u Odbor za poljoprivredu, u kojem je, u dosadašnjem sazivu djelovala Marijana Petir.

Hoće li Ruža Tomašić uspjeti spojiti poljoprivredu i ribarstvo? Možda, a ako pripomogne u priznavanju i zaštiti prošeka dalmatinski će joj vinari, kao što su i ribari,  biti zahvalni.


Tagovi

Prošek Zaštita Ministarstvo poljoprivrede Stjepan Vučemilović Udruga vinara Zadarske županije


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi