• Saga o prošeku
  • 04.10.2018. 18:00

Saga o prošeku: Prva žrtva ulaska u Europsku uniju i dalje na čekanju

Ljeto 2013. godine. Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Prva je žrtva ulaznice prošek. Ne i jedina. Pitanje imena odgođeno je za bolje dane, kad se Hrvatska navikne da je unutra, a ne više u čekaonici i da u EU igraju samo i isključivo čvrsti argumenti, znanje i poznavanje propisa. Naravno, kako to obično biva, navikavanje još traje.

Foto: Ante Vidović/Agroklub
  • 880
  • 69
  • 1

Priča o imenu prošeka je priča o apsurdima, politikantima i strogosti propisa. Ali i o sporosti državne administracije. Ima tu svega, velikih riječi, pretjerivanja, niskih strasti. Žrtva u ovoj našoj priči je jedinstveno vino koje se ne smije zvati svojim imenom dobivenim još prije 600 godina, a radi zaštite povijesno mlađeg produkta sličnog imena. Da, i to je Europska unija. Da, i za sve ovo plaćamo i političare; i zastupnike,i državne dužnosnike.

Ljeto 2013. godine. Hrvatska ulazi u Europsku uniju, s koliko ono godina zakašnjenja, dobrim dijelom i radi izljeva dobrosusjedstva. Prva je žrtva ulaznice prošek. Ne i jedina. Pitanje imena odgođeno je za bolje dane, kad se Hrvatska navikne da je unutra, a ne više u čekaonici i da u EU igraju samo i isključivo čvrsti argumenti, znanje i poznavanje propisa. Naravno, kako to obično biva, navikavanje još traje.

Dva različita pića, a godine bizarnog prijepora

Talijani se plaše prošeka“, komentirao je cinično nizozemski “Trouw“ bizarni prijepor oko imena dva veoma različita pića s prilično sličnim imenom, hrvatskog prošeka i talijanskog prosecca. Prošek se dobiva od više vrsta bijelog i crnog grožđa, a specifičan je po tome što se nakon berbe grožđe prosušuje na vjetru kako bi se koncentrirao grožđani šećer. Prosecco je talijanska sorta bijeloga grožđa od koje se rade lagani pjenušci voćnih aroma, frizzante. Prosecco je nazvan prema gradiću/općini na sjeveru Italije, blizu Trevisa, radi se od grožđa iz Veneta, s podnožja Alpa. Obično ga se pije kao aperitiv.

Tek nakon završetka pristupnih pregovora Hrvatske, EU je istaknula kako bi korištenje tradicionalnog imena prošek zbunilo potrošače jer fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti prosecco koji je Italija zaštitila i već postoji u Europskoj uniji. Prema riječima pregovarača, tijekom pregovora nije bilo spomena o zabrani proizvodnje, o čemu se počelo dramiti nakon što je objavljeno da se prošek ne smije prodavati pod svojim izvornim imenom. No, u EU je sve u tajmingu i spretnosti, tko prvi reagira, tko zna znanje, njegove su istina i činjenice.

Imena su se dočepali (a tko bi drugi!) političari, pogotovo oni iz egzotičnih stranaka tipa talijanske Sjeverne lige i njihove zastupnice u Europskom parlamentu Mare Bizzotto. Pozvajući se na 350 milijuna boca prodanih širom svijeta i na promet mjeren milijardom eura, cvokoćući zubićima od straha da samozatajni hrvatski poluimenjak ne pokvari poslovni uspjeh, Bizzotto konstatira  kako “nema bolje prilike za provjeru novog povjerenika za zaštitu potrošača“ (tada je na dužnost u tom resoru Europske komisije baš stupao Neven Mimica ). Bizzotto je ustvrdila kako je prosecco ”simbol Made in Italy“ i, kao takav, predmet trgovine “imitacijama i lažnjacima iz drugih zemalja“. Tipična zapaljiva retorika Sjeverne lige, društva koje, uzgred budi rečeno,  i u Europskom parlamentu vješa karte “naših istočnih pokrajina“, što Dalmacije, Istre, Kvarnera i otoka.

Loptica sa zaštite potrošača prebačena na teren poljoprivrede

Na finjake rastumačeno, i prošek iz Hrvatske i prosecco iz Italije jesu različiti proizvodi, ali uzimajući u obzir sličnost imena, oko osam tisuća talijanskih proizvođača ne želi da njihovi hrvatski kolege svoje desertno vino nazivaju "prošekom", jer bi europski potrošači mogli biti dovedeni u zabludu. Bizzotto će se kasnije priključiti, nanjušivši poneki populistički bod u tvrdoj borbi za biračku naklonost, Lorenzo Fontana i Giancarlo Scotta. Dvojac tvrdi da trenutačno popis oznaka trećih zemalja priznatih u EU ne sadrži nikakve priznate hrvatske oznake. Dakle, naglašavaju Fontana i Scotta, “izgleda da je jasno da nije ispunjen jedan od temeljnih uvjeta za utvrđivanje tradicionalnog izraza". Tradicionalni izraz je pojam koji se tradicionalno koristi u državama članicama EU-a za proizvode kako bi se, među ostalim, označila: metoda proizvodnje ili starenja ili kakvoća, boja, vrsta mjesta ili određeni događaj povezan s poviješću proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Tradicionalni izrazi izričito se odnose na proizvode sa zaštićenom oznakom podrijetla ili izvornosti, što nije slučaj s prošekom“, napominju Fontana i Scotta. Ako ste išta razumjeli, prošekom su se bavili i u klubu najbrojnije grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke. Talijanski eurozastupnik Antonio Cancian iz stranke Narod slobode pitao je 15. svibnja Europsku komisiju: “Može li Europska komisija potvrditi da, kako sada stvari stoje, Hrvatskoj neće biti dozvoljeno korištenje imena prošek?“ Pitanje je upućeno na adresu povjerenika za poljoprivredu. Loptica je sa zaštite potrošača (od nesporazuma) prebačena na teren poljoprivrede, dakle Komisijine Opće uprave zadužene i za registraciju zaštićenih proizvoda.

Službe Europske komisije uključene su u pregovore kako bi se osiguralo jasno razlučivanje između talijanskog prosecca i hrvatskog prošeka", odvratio je pjenećima zbog pjenušca povjerenik Dacian Ciolos, smirujući ih porukom kako su "europski propisi, kad su posrijedi vina, vrlo jasni". Povjerenik Mimica je, pak, za ANSA-u ustvrdio da su prošek i prosecco različiti. "Kao potrošač znam da su ta dva vina dva vrlo različita proizvoda, a ja oba cijenim", poručio je diplomatski Mimica.

Svađa na svačiju štetu 

U kolovozu 2013. regionalni su mediji (La Padania ) trijumfirajući objavili odgovor povjerenika za poljoprivredu. Ciolos je umirivao strahove europaramentarke da će prošek torpedirati prosecco, “komercijalna upotreba pojma prošek stvorit će pravne probleme u smislu primjene članka 118 Uredbe 1234/2007, jer hrvatski je naziv u sukobu sa sustavom zaštite podrijetla talijanskog… hrvatske su vlasti upoznate s ovim pravnim pitanjem“. Opet ratoborna Bizzotto za regionalne padanijske medije, “spremni smo ući u bitku na svakom mjestu i na svim razinama kako bismo od loših imitacija iz inozemstva zaštitili oko osam tisuća proizvođača prosecca na našem teritoriju. Ništa neće nauditi našem dobrom imenu i kvaliteti Made in Italy, pa ni hrvatski prošek".

Prijepor je privremeno utišan odlukom da se prošek kao prošek povlači s tržišta, čime je osiguran miran san talijanskim proizvođačima, strasti su se stišale a nadležno je ministarstvo u Hrvatskoj moglo i dalje snivati zimskim snom. Napomena: hrvatska argumentacija bila je manjkava i šepava. Za pristupnih pregovora isticalo se samo da se na hrvatskom prošek različito piše od talijanskog prosecco i da je riječ o sasvim drugačijem proizvodu. Iz sadašnje perspekive, priča o svađi oko imena je apsurdna, kao uostalom i sve slične, toliko česte u EU. Svađaju se oko hrane i oko imena država. Na svačiju štetu.


Tagovi

Prošek Saga o prošeku Zaštita Italija


Autorica

Lada Niseteo

Lada Niseteo

Više od četvrt stoljeća dopisnica iz Bruxellesa s preko 25 tisuća članaka za sve glavne hrvatske medije. Dugogodišnja suradnica Glasa Amerike. Dobitnica nagrade EK za novinarstvo Schuman. Pratila procese proširenja EU i pristupnih pregovora. Prati širok spektar praktičnih tema kojima se EU bavi i koje zajednici daju smisao i svrhu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi