Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja drveća
  • 01.10.2019. 12:00
  • Primorsko-goranska, Delnice

Hrvatske šume prepoznale važnost građanske inicijative Dani kolektivne sadnje drveća

Vrste koje se sade u prebornim šumama su: jela, smreka, bukva i voćkarice (kao što je divlja trešnja). To su autohtone vrste te se nikako ne preporučuje da se u prirodne sastojine unose vrste koje tu ne pripadaju, naglasila je Ivana Pečnik-Kastner, voditeljica podružnice Uprave šuma u Delnicama.

Foto: arhiva Uprave šuma Delnice
  • 2.154
  • 1.218
  • 0

Hrvatske šume podržavaju sve inicijative koje će u konačnici dovesti do povećanja svijesti ljudi o važnosti šuma u doba klimatskih promjena, te su tako prepoznale važnost građanske inicijative Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj čiji je cilj potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama, a ako je potrebno i u skladu s planovima gospodarenja, i na šumskom zemljištu, zasade što više stabala.

Zasadi stablo, ne budi panj! Čeka nas velika kolektivna sadnja stabala u Hrvatskoj!

Činjenica je da su, globalno gledajući, šume ugrožene uslijed raznih posljedica klimatskih promjena – požara, industrijskog zagađenja, prometa, novih štetnika i nametnika koji stižu kao "slijepi putnici“ globalnom trgovinom, poplava, sve razornijih oluja i uragana i ostaloga.

Šumari odlično surađuju s volonterima na akcijama pošumljavanja

Na sreću, u Hrvatskoj se šumama gospodari stručno već više od 2 i pol stoljeća, što je dovelo do toga da danas imamo 47% teritorija pod šumama. No, razloga za brigu imamo i mi. Šumare u Hrvatskoj itekako brinu požari i razorne oluje, kojih smo bili svjedoci posljednjih godina, te napadi štetnika. Sanacija pogođenih površina izuzetno je teška i opasna, stoga je od velike važnosti da se obavi na stručan način.

"Kao šumari, možemo ponuditi stručan savjet svim inicijativama koje nastaju iz brige uslijed klimatskih promjena i njihovih neželjenih posljedica. Odlične suradnje ostvarili smo sa Savezom izviđača Hrvatske na projektu Boranka, gdje smo zajednički obnavljali šume na opožarenim površinama, ali i na projektu u Gorskom kotaru (šumski predio Šaroglin), gdje smo obnavljali šume stradale od posljedica olujnih vjetrova sadnjom 10.000 sadnica“, izjavila je Ivana Pečnik-Kastner, dip.ing.šum., voditeljica podružnice Uprave šuma u Delnicama.

Ivana Pečnik-Kastner, dip.ing.šum., voditeljica podružnice Uprave šuma u Delnicama

Ovog proljeća na području Gorskog kotara posadilo se 25.000 sadnica, dok se za jesen predviđa još 80.000 sadnica koje će se jednim dijelom posaditi u suradnji s raznim udrugama, poduzećima, školama i drugim subjektima.

Kampanja Boranka u 2019. godini očekuje još veći odaziv

Kampanja Boranka, koju organizira Savez izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim šumama i HGSS-om, nastala je kao odgovor na učestale požare koji u Dalmaciji godišnje uništavaju desetke tisuća hektara šuma. U sklopu kampanje, od pepela izgorjelih borova s dalmatinskih požarišta izrađeno je preko 100.000 pastelnih bojica, nazvanih boralice, koje su podijeljene širom Hrvatske. Upućen je poziv javnosti o pridruživanju kampanji crtajući svoja stabla i sadeći ih u virtualnu šumu, na web stranici boranka.hr. Za svaku tako zasađenu sadnicu, izviđači i drugi volonteri Boranke zasadili su u prirodi živu biljku.

Krenuo projekt Boranka - žele pošumiti požarišta Dalmacije

U akcijama sadnje sudjelovalo je više od 2.500 volontera koji su zasadili 25.000 novih sadnica i sadnog materijala bjelogorice i crnogorice. Odrađene su i edukacije po vrtićima i školama u kojima je sudjelovao veliki broj djece. 2019. godine planira se još više aktivnosti u sklopu kampanje te se očekuje još veći broj volontera, a akcije sadnje odvijat će se u blizini Splita, Solina i Zadra tokom listopada i studenog. Vrijedi napomenuti i kako je Boranka najnagrađivanija neprofitna društvena kampanja u Hrvatskoj pa se tako u rujnu vratila s Weekend Media Festivala u Rovinju s dvije nove nagrade.

Osvojen je bijeli BalCanneski lav za najbolju kampanju cjelokupne regije, a pobjedili su i u kategoriji SoMoRitanac kao najbolja digitalna kampanja u regiji koja je doprinijela nekoj višoj svrsi.

U Hrvatskoj se šumama gospodari oponašajući prirodna načela

"Ono što želimo naglasiti jest da se u šumarstvu radi i planira dugoročno, i nema niti smije biti stihije. Gospodari se na temelju 10-godišnjih Osnova koje propisuju što se u kojoj gospodarskoj jedinici u tom razdoblju treba odraditi. Šuma se mora obnavljati, a da bi se napravilo mjesta za mlade, treba ukloniti stare i zrele sastojine. Što se tiče općekorisnih funkcija (proizvodnja kisika, filtriranje vode, zaštita od erozije), mlada šuma te funkcije bolje obavlja od stare, a gospodarena šuma ih bolje obavlja od prašume“, ističe Ivana Pečnik-Kastner.

U Hrvatskoj se šumama gospodari oponašajući prirodna načela, što znači da se prvo kroz pripremne i naplodne sijekove osigurava da zrela sastojina naplodi površinu i tek kad je 70% površine pomlađeno, provede se dovršni sijek. "Svjesni smo kako izgleda površina nakon dovršnog sijeka, pogotovo nekome tko živi uz tu šumu, ali tu nažalost instant pomoći nema, jer za novu visoku šumu trebaju proći desetljeća, što ne znači da na toj površini u svakom trenutku nije šuma - samo je mlada“, doznajemo iz Hrvatskih šuma.

U prebornim sastojinama kao što je slučaj u Gorskom kotaru šuma se obnavlja prirodnim putem sječom u skupinama, grupama ili stablimično. To znači da se na jedinici površine odabiru zrela stabla  kao i bolesna i oštećena stabla te se na taj način ostvaruju uvjeti za prirodno pomlađenje. S obzirom da je prirodno pomlađenje konstantno, u prebornim sastojinama nije potrebno masovno pošumljavanje. Prebornu šumu čine vrste drveća koje dobro podnose zasjenu te je za nju najtipičnija jela.

Hrvatske šume spremne donirati stručno uzgojene sadnice i pomoći na druge načine

"Cilj je pošumljavanja da na tim površinama u budućnosti dobijemo mješovitu sastojinu koje su prije svega stabilnije, bolje iskorišćuju tlo i svjetlo, i svakako su otpornije na napad štetnika. Vrste koje se sade u prebornim šumama su: jela, smreka, bukva i voćkarice (kao što je divlja trešnja). To su autohtone vrste te se nikako ne preporučuje da se u prirodne sastojine unose vrste koje tu ne pripadaju“, naglasila je Ivana Pečnik-Kastner i dodala da su sadnice uzgojene u rasadnicima Hrvatskih šuma, a njihovo sjeme sakupljeno je u šumama Gorskog kotara. 

Kolektivna sadnja drveća: Probajte posaditi stare sorte voćaka i šumskih voćkarica

"Što se tiče inicijative Dani kolektivne sadnje krajem listopada, svakako ćemo se uključiti jer možemo donirati određeni broj stručno uzgojenih sadnica iz naših rasadnika, kao i odrediti najbolje lokaciju za sadnju uz edukaciju i stručnu pratnju šumara“, navodi voditeljica Uprave šuma podružnice Delnice.

Inače, prema podacima Eurostata iz ožujka 2019. površina pod šumama u Hrvatskoj u promatranih 25 godina narasla je za 17 posto, što je više nego u Danskoj, Njemačkoj i Francuskoj.


Tagovi

Kolektivna sadnja drveća Drveće Šuma Hrvatske šume Ivana Pečnik-Kastner


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."