• Kolektivna sadnja drveća
  • 21.09.2019. 12:00
  • Primorsko-goranska, Rijeka

Kolektivna sadnja drveća: Probajte posaditi stare sorte voćaka i šumskih voćkarica

Stare sorte voćaka i svih šumskih voćkarica, izuzetno su dobro prilagođene podneblju na kojem su nastale i predstavljaju doprinos lokalnoj bioraznolikosti. Imate li mogućnost, pokušajte posaditi ili nacijepiti neku staru sortu, predlažu iz Javne ustanove Priroda.

Foto: Marko Randić/JU Priroda
  • 1.620
  • 339
  • 0

U Primorsko-goranskoj županiji postoji velika raznolikost šumskih zajednica na malom prostoru. Na otocima prevladavaju mediteranske šume, a određeni stručnjaci ih čak ističu kao najznačajnije i najočuvanije šume takvog tipa na Mediteranu, npr. Tramuntana i Punta križa na Cresu, Čavlena na Krku i Dundo na Rabu.

"Primorske šume su raznolike, to su šume hrastova i grabova, a s obzirom da se nalaze u pojasu gušće naseljenosti, dosta su iskrčene i dijelom degradirane. Gorske šume su još uvijek bujne, s pretežito bukvom i jelom i značajka im je tzv. preborni način gospodarenja koji čuva prirodni izgled i značaj tih šuma“, doznajemo iz Javne ustanove Priroda.

Ekološka mreža Natura 2000

Osnivanjem zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 štite se ova šumska staništa i njihova sveukupna bioraznolikost. "Veliku opasnost primorskim i otočkim šumama predstavljaju požari, a posljedično tome i erozija tla te širenje naselja. Pojačano gospodarenje gorskim šumama dovodi do cijepanja šumskih staništa i gubitka plodnog tla erozijom, te do promjene strukture šume. Vađenjem suhih i starih stabla iz šume gube se staništa za brojne vrste poput ptica, kukaca i šišmiša koje preferiraju starija stabla“, ističu iz Ustanove.

Hrast medunac – najvažnija autohtona vrsta drveća u primorskim submediteranskim šumama (Foto: Marko Randić)

JU Priroda županijska je ustanova koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja. Upravlja i dijelom ekološke mreže Natura 2000 koja se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Od ukupno 32 zaštićena područja u Županiji, Ustanova danas upravlja s 28 zaštićenih područja nad kojima je zaštita proglašena u različitim kategorijama, od posebnog rezervata do spomenika parkovne arhitekture. 

S preostala četiri zaštićena područja u Županiji upravljaju dvije ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode kojima je osnivač Republika Hrvatska, a to su: Javna ustanova Nacionalni park Risnjak (upravlja područjem NP Risnjak i geomorfološkim spomenikom prirode Izvor Kupe, te strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene) te Javna ustanova Park prirode Učka.

Inicijativa Dani kolektivne sadnje drveća - izvrsna prilika za edukaciju

"Smatramo da su ovakve akcije vrlo vrijedne jer se na taj način senzibilizira javnost za problematiku zaštite prirode, a sama akcija ima i veliki edukativni potencijal. To je, osim toga, odlična prilika za sve škole koje imaju mogućnost priključiti se akciji da kroz svojevrsnu školu u prirodu educiraju učenike o šumskim ekosustavima, vrstama koje dolaze na našem podneblju i važnosti šuma općenito“, saznajemo od JU Priroda.

Zasadi stablo, ne budi panj! Čeka nas velika kolektivna sadnja stabala u Hrvatskoj!

Sunčica Strišković, dipl.ing.biol. stručni suradnik i mr.sc. Marko Randić, dipl.ing.biol., savjetnik-biolog, skreću pozornost da se velika površina Primorsko-goranske županije nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000 čiji cilj je očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova.

"Određena područja štite travnjake i druga vrijedna nešumska staništa i na takvim mjestima pošumljavanje bi moglo ugroziti rijetke i ugrožene vrste koje tu obitavaju. Za svaku planiranu sadnju velikog broja drveća na ovakvim prostorima potrebno je ishoditi određene dozvole. Svima koji se žele pridružiti ovoj inicijativi savjetujemo da prvenstveno sade autohtone vrste koje stoljećima rastu na ovom području. Svakako je potrebno izbjegavati invazivne strane vrste. To su vrste koje brzo osvajaju nova područja i potiskuju autohtonu floru. Tu spadaju primjerice pajasen i bagrem“, ističu te dodaju da će JU Priroda rado pružiti stručnu pomoć organizatorima i odgovoriti na sva pitanja vezana uz biologiju i vrste lokalnih šumskih i nešumskih staništa.

Pošumljavanje smrekom na Cretu Trstenik (Foto: Marko Randić)

Za sam postupak sadnje i odabir vrsta najbolje se obratiti nadležnim šumarijama, šumarskim institutima, botaničkim vrtovima i nadležnim javnim ustanovama. Ukoliko se javna površina nalazi u naselju potrebno je kontaktirati jedinice lokalne samouprave ili lokalna komunalna društva, a za površine van naselja nadležne šumarije ili javne ustanove ako je površina unutar zaštićenog područja ili ekološke mreže Natura 2000.

Sadite pametno!

Određena staništa poput submediteranskih travnjaka imaju nekoliko puta veću bioraznolikost od šumskog staništa iste površine, a postala su rijetka i ugrožena zbog zapuštanja poljoprivrednih aktivnosti i zarastanja šumom. Pošumljavanjem takvih staništa ili unosom invazivnih vrsta zapravo doprinosimo smanjenju bioraznolikosti na ovom području.

Hoćeš posaditi drvo? Može! Ali napravi to pametno i odgovorno!

"Stare sorte voćaka i svih šumskih voćkarica, gotovo zaboravljene i izgubljene, izuzetno su dobro prilagođene podneblju na kojem su nastale i predstavljaju doprinos lokalnoj bioraznolikosti. Ukoliko imate mogućnost, pokušajte posaditi ili nacijepiti neku staru sortu“, predlažu iz JU Priroda.


Fotoprilog


Tagovi

Javna ustanova Priroda Natura 2000 Pošumljavanje Posadi drvo


Autorica

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi