Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Slom stočarstva
  • 04.04.2022. 10:45

Neodrživo stanje: Traži se hitna sjednica Vlade o prehrambenoj sigurnosti Hrvatske

Proizvodi od stoke kao meso, mlijeko, jaja ne pokrivaju niti 50 posto uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih dana kreću se 350-400 eura po toni, što je nezapamćeno, upozoravaju iz HPK.

Foto: Željka Rački-Kristić
  • 2.214
  • 364
  • 0

Hitnu tematsku sjednicu Vlade o stanju u stočarstvu i poljoprivredi kao i prehrambenoj sigurnosti naše zemlje, te odgodu primjene nove Zajedničke poljoprivredne politike na godinu dana, zatražila je Hrvatska poljoprivredna komora.  

Kako ističu, zbog konstantnog povećanja cijena žitarica, ali i ostalih inputa, potrebne su hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena ili financijske pomoći kako bi se zadržao opstanak gospodarstava.

"Proizvodi od stoke kao meso, mlijeko, jaja ne pokrivaju niti 50 posto uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih dana kreću se 350-400 eura po toni, što je nezapamćeno", upozoravaju navodeći da su na godišnjoj razini pšenica i kukuruz poskupjeli čak 85 posto u odnosu na prošlu jesen, a u odnosu na period od prije godinu dana i višegodišnji prosjek cijene su više 150 posto. Također, alarmantno je i poskupljenje vitamina, minerala i ostalih dodataka za prehranu stoke u iznosu od 200 do 400 posto. 

Ogromni novčani gubici 

Vlada bi, smatraju, trebala pronaći model s kojim bi se proizvodnja zadržala, odnosno povećala ili će u protivnom velik broj uzgajivača stoke odustati jer gube velike količine uloženog novca.

"Cijene proizvoda ni približno ne prate cijenu ulaznih troškova, a svugdje su već uračunate najavljene i isplaćene potpore koje ni približno nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka“, kaže predsjednik Komore Mladen Jakopović

Navode i da se u 2022. u odnosu na 2020. godinu očekuje pad proizvodnje goveđega mesa za otprilike četiri posto prema izračunu FAZOS-a, ali i upozoravaju da se takva procjena može smatrati konzervativnom s obzirom da se sektor suočio s brojnim problemima poput rasta cijena osnovnih inputa i energenata u kratkom razdoblju od 6 mjeseci.

"Broj stoke na razini Hrvatske je konstantno u padu, a s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, ukoliko se ne pronađe odgovarajući model, procjene su da će proizvodnja pasti dodatnih 25 posto", kažu iz HPK. 

U ovoj se godini očekuje i daljnji trend pada broja svinja u RH iz sličnih razloga, samo što bi procijenjeni pad broja od 3,25 posto mogao biti i veći od predviđanja (procjene FAZOS-a su da će proizvodnja pasti dodatnih 30%) ukoliko se trenutne volatilnosti na tržištima energenata i osnovnih inputa ne stabiliziraju.

Potrebne hitne intervencije države 

Veliki problemi su, navode dalje, i u peradarstvu s obzirom da su peradari jedini sektor gdje se mora osigurati temperatura objekata 35˚C i koji su ovisni o kupnji žitarica. Proizvođači ne mogu iz operativne dobiti podmiriti troškove plina, cijene svih ostalih troškova probijaju povijesne razine te dolazi do logističkih problema bilo s pakiranjem proizvoda, transporta ili nečeg trećeg.

"Mora se uzeti trenutna globalna situaciju u obzir, te su od države potrebne hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržala konkurentnost. Posljedice rata u Ukrajini sektor će svakako osjetiti, ponajviše u vidu povećanih troškova hrane za životinje, energenata, goriva“, naglašavaju u HPK. 

Dodaju i kako bi trebalo poduzeti hitnu mjeru omogućavanja zasijavanja neobrađenih poljoprivrednih površina u vlasništvu RH koja iz raznih razloga nisu stavljena u funkciju ili natječaji uopće nisu raspisani. 

Zasijati što više pa i neobrađene poljoprivredne površina u vlasništvu RH 

Zaključuju i da je, u ovim kriznim situacijama kada je proizvodna cijena kukuruza 50% niža od tržne, potrebno omogućiti proizvođačima stoke da smanje troškove hrane za naredno razdoblje. Isto tako potrebno je osigurati robe u robnim rezervama kako bi se mogla dobiti po cijeni po kojoj je kupljena. "U ovakvim globalnim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi“, naglašavaju. 

Odgoditi primjenu novog ZPP-a

Upravni odbor Komore ujedno je podržao Deklaraciju Višegradske skupine u kojoj se traži odgoda primjene Zajedničke poljoprivredne politike EU za godinu dana, odnosno da ona stupi na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Odgoda zelenih planova EU neminovna? Valja hitno popustiti okolišne politike?!

Nju su prošlog tjedna potpisali predstavnici poljoprivrednih komora organizacija Višegradske skupine i Estonije, Litve, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koji su se sastali u Bratislavi i raspravljali o jačanju doprinosa naše regije sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i u svijetu.

"Napominjemo da se vlade zemalja koje su blizu granice s Ukrajinom moraju u većoj mjeri nositi s posljedicama rata zbog čega ukazuju na to da vremenski okvir za provedbu novih pravila već jest vrlo zahtjevan. Riječ je o manje od šest mjeseci", objašnjava Jakopović razloge tražnje odgode primjene ZPP-a. 


Tagovi

Stočarstvo Kriza Cijene hrane Vlada ZPP


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).