Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Propast svinjogojstva
  • 25.03.2022. 09:00

Hrvatsko svinjogojstvo u još većoj krizi - malo tko će se izvući?

Tržište je zasićeno velikim količinama svinjetine koja je bila namijenjena izvozu istočnim zemljama. Hoće li to primorati uzgajivače da stave ključ u bravu svojih farmi?

Foto: Depositphotos/[email protected]
  • 751
  • 39
  • 0

Hrvatsko svinjogojstvo je već godinama u nezavidnom položaju. I prije pojave koronavirusa naši stočari nisu bili konkurentni, a onda su pandemija pa i afrička svinjska kuga pogoršali situaciju. Posljednji udarac, čini se, zadat će kriza koja je pogodila ne samo Europu nego i čitav svijet - rat u Ukrajini. Poskupjeli su svi inputi uzgoja životinja - goriva, gnojiva, energija. Možda najvažnija, visoka cijena stočne hrane dovest će do niza negativnih posljedica, jeftinog uvoznog mesa i propadanja domaćeg svinjogojstva. 

"Iako zvuči prepesimistično, ovo je situacija iz koje će se jako malo hrvatskih svinjogojaca izvući. Jednostavno, tržište je zasićeno velikim količinama svinjetine koja je bila namijenjena izvozu istočnim zemljama. Sve će se to preliti kroz trgovačke lance u našu državu i tu nemamo nikakvog utjecaja", komentira izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Damping je protuzakonit, treba reagirati

Moglo bi se reći kako su cijene već sada dampinške iako, kaže on, kada je riječ o ovoj pojavi, ona je protuzakonita i zabranjena. "Ako se zaista sumnja u damping, zašto institucije ne reagiraju? Jer, imamo situaciju da meso koje se kod nas prodaje ispod svake cijene, u istom tom trgovačkom centru u matičnoj zemlji košta pet, šest eura", upozorava. 

Kaže, ovo je moguće objasniti na dva načina. Ili se radi o robi loše kvalitete ili dampingu. I jedno i drugo nije zakonito zbog čega bi institucije trebale reagirati. "No, kod nas se godinama ništa ne radi", rezignirano kaže te dodaje kako je proizvodnja vrlo neizvjesna. 

Jedna cijena kod nas, druga kod njih (Foto: Depositphotos/defotoberg)

Na pragu je sjetva kukuruza, ovo je proljeće suša iznimna, očekuje se lošija žetva. "Sve ovo će primorati mnoge uzgajivače da stave ključ u bravu svojih farmi. Nažalost, jednom kada se farma zatvori, iz dosadašnjeg iskustva znamo da se u nju gotovo nikada ne vrati proizvodnja.

Na isto upozorava i mr.sc. Romeo Jukić iz Hrvatske agronomske komore. "Velika količina mesa proizvedenog u zemljama Europske unije preplavit će i naše tržište. Oni su većinom izvozili u Rusiju i Bjelorusiju. Ako uzmete cijenu svinjetine koja, bez špekuliranja može koštati kao litra vode, onda se pitamo kako će se naši proizvođači u nju uklopiti", retorički pita uz pretpostavku da će do toga uskoro doći. 

Kaže, svinja ima svoj životni vijek i u određenom ciklusu proizvodnje s mesom morate na tržište, a takvo će se iz drugih zemalja preliti i u naše trgovačke lance. "Pritom ne mislim da to meso nije kvalitetno, ali će stvoriti damping cijene našim prozvođačima koji su već u velikim problemima. Ovo bi moglo potrajati godinama", s nimalo optimizma zaključuje Jukić koji djelomično rješenje vidi u subvencijama, ali i suradnji dva trgovačka domaća lanca i domaćih proizvođača. 

Kvalitetno meso i tradicionalni proizvodi

Margeta ide i dalje. Kaže, bolje rečeno ponavlja, potrebno je restrukturiranje hrvatskog svinjogojstva. Naglašava kako u najboljim vremenima nismo mogli konkurirati robi iz zemalja zapadne i sjeverozapadne Europe, ali je kompenzirano manjom potražnjom i time što su velika istočna tržišta "progutala" te količine zbog čega pritisak na hrvatsko nije bio tako primjetan. 

Smatra kako zbog svih prednosti i nedostataka koje imamo u odnosu na druge, moramo biti isključivo usmjereni na proizvodnju kvalitetne svinjetine, prerađene u tradicionalne proizvode s dodanom vrijednošću. 

Kulen je samo jedan od vrhunskih proizvoda (Foto: M.C.Celić)

"Mi moramo našu svinju preraditi u nešto što je puno vrijednije od kilograma svježeg mesa na pultu, a što bi mogli omogućiti strateški ciljevi EU, Zeleni plan i politika Od polja do stola", prilika je koja bi mogla omogućiti opstanak. Dodaje da se proizvođači moraju udružiti, ali i krenuti u alternativne proizvodne, poluintenzivne sustave. 

Prije svega tov na dubokoj stelji

"Tu prije svega mislim na tov na dubokoj stelji. S obzirom da smo mi zemlja koja proizvodi puno žitarica i imamo puno stelje i slame, ona bi se trebala iskoristii kao podloga za držanje životinja. Tako dobivate puno kvalitetniju svinju u odnosu na konkurenciju, što se tiče tehnoloških i kvalitativnih svojstava mesa", kaže Margeta dodavši da je takva sirovina izuzetna za proizvodnju tradicionalnih proizvoda. 

Naime, duboka stelja omogućava životinji više smještajnog prostora, u kojem može ispuniti iskonski nagon za rovanjem, a više je i svježeg zraka. Kada ispunite takve uvjete, uvjerava ovaj stručnjak, imate i pristup svim mjerama za dobrobit životinja i dodanu vrijednost čime se može napraviti značajna premosnicu između troškova proizvodnje i hrane.

Kaže i da će proizvod od svinje koja je uzgajana u skladu s kriterijima dobrobiti, zdravlja i ekološke održivosti, imati višu cijenu budući da kupci sve više brinu o očuvanju okoliša i brige za dobrobit. 

Stelje bar imamo dovoljno (Foto: Depositphotos/kalinovsky)

"Ne treba zaboraviti i da Hrvatska ima, što u zaštiti što u procesu zaštite, dvadesetak proizvoda od svinja i svinjskog mesa. To je potencijal na kojega bi se trebalo uhvatiti", poručuje podsjetivši da se za to vežu i potpore udruživanju proizvođača. "Bez udruživanja i alternativnih uzgojnih sustava te visoke finalizacije proizvoda, nemamo što tražiti na tržištu proizvodnje svinja. Na taj bi se način naše svinjogojstvo moglo lako i brzo izvući iz ove situacije", zvučalo bi kao svjetlo na kraju tunela da Margeta ne zaključuje da je sam svjedok kako se od takvog načina proizvodnje zazire. 

Financiramo ono od čega EU bježi

Osim toga, dodaje kako niti država ne potiče ovaj način uzgoja, a što potkrjepljuje činjenicom da je najnovija mjera 14.1 koja je bila usmjerena za izgradnju reprocentara i tovilišta zanemarila uredbe i EU smjernice Zelenog plana. "Dakle, opet idemo u konvencionalni sustav koji koristi rešetke, lagune, zagađuje okoliš. Sve ono od čega EU bježi, mi smo odlučili podupirati s gotovo 300 milijuna kuna", ogorčeno kaže opisujući našu politiku kratkovidnom. "Imali smo trideset godina da shvatimo da ne možemo tako. Vrlo je iluzorno očekivati da će se u godinu dvije nešto preokrenuti i promijeniti. Ali, na kraju će se reći - dali smo novce, uložili, ali je stanje na tržištu takvo pa nije uspjelo."

Margeta, koji je i sam uzgajivač kaže kako svinjogojska proizvodnja ne treba imati samo održivi karakter, nego zadovoljiti i socijalni i ekološki. Posebno socijalni koji je najvažniji u doba ove krize. "Da ostavite tog čovjeka na selu da živi od svog rada, da može prehraniti obitelj, oplemeniti prostor. To je socijalna komponenta koja se uporno zanemaruje."


Tagovi

Hrvatsko svinjogojstvo Vladmiri Margeta Romeo Jukić Duboka stelja Dodana vrijednost Alternativni sustav Dampinške cijene


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.