• Zakon o akvakulturi
  • 17.12.2020. 12:00

Godišnje proizvodimo 3.200 tona tune, raste i broj uzgajivača

Najveća količina tune koja se u Hrvatskoj može uzgajati iznosi 7.880 tona godišnje, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu prilikom rasprave u Saboru o Zakonu o akvakulturi.

Foto: Dino Stanin/PIXSELL
  • 273
  • 114
  • 0

Vijeće EU postiglo je neformalni dogovor s Europskim parlamentom o načinu korištenja proračuna od 6,108 milijardi eura iz Fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) za programsko razdoblje 2021. – 2027., izvijestila je zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir prilikom rasprave o Zakonu o akvakulturi u Hrvatskom saboru.

Fond se, navela je, tako može koristiti za financiranje zamjene ili modernizacije motora ribarskih brodova radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisije CO2. Također, omogućit će se i promicanje generacijske obnove u struci podržavajući prvo stjecanje plovila od strane mladih ribara. Istaknula je da ta sredstva treba promatrati i kroz utjecaj koji će ona imati na razvoj akvakulture kroz utjecaj na otočne zajednice, ali i u puno širem kontekstu zaštite našeg bisera – Jadranskog mora.

6,1 milijarda eura za pomorstvo i ribarstvo EU, dogovoren i način trošenja

"Da bi pridonijeli sigurnosti hrane u EU i smanjili ovisnost o uvozu ribljih proizvoda iz trećih zemalja, pregovarači su također potvrdili potrebu za daljnjom potporom domaćoj akvakulturi poticanjem ulaganja u sektor te promicanjem kvalitete i dodane vrijednosti takvih proizvoda“, naglasila je Petir.

Trebamo povećati proizvodnju tune

Prijedlogom Zakona o akvakulturi uređuje se provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu.

Ove izmjene i dopune su i rezultat rasta broja uzgajivača tuna u Republici Hrvatskoj, a što je uzročno-posljedično vezano i uz potrebu uvođenja posebnih mjera upravljanja resursima, kao i gospodarskom aktivnošću koja treba biti u skladu s europskim zakonskim okvirom i preuzetim obvezama.

Petir je istaknula da najveća količina tune koja se u Hrvatskoj može uzgajati iznosi 7.880 tona godišnje, a najveća maksimalna ulazna količina ulovljenih divljih koji se smije unijeti na naša uzgajališta iznosi 2.947 tona godišnje.

Plan ribarstva važniji od IGP-a: Hrvati 'ušparali' 58.000 tona sitne plave ribe

"Godišnje proizvodimo 3.200 tona tune te tu postoji bitan prostor za povećanje, a dodatni potencijal može se prepoznati i u razvoju ostalih segmenata ribarstva s kojima je ovaj uzgoj povezan što sve zajedno može utjecati na modernizaciju ribarske flote, gradnju luka i pristaništa, te ekonomski rast i zapošljavanje lokalnog stanovništva“, naglasila je zastupnica.

Konzumacije ribe u Hrvatskoj još uvijek niska

Iako se je u posljednje dvije godine povećala konzumacija ribe u Hrvatskoj, Petir smatra kako je ona još uvijek niska i iznosi 18,4 kg/po stanovniku godišnje. Potražnja za domaćim, lokalno proizvedenim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima raste pa tako i za ribom i ostalim morskim plodovima.

I dok je s jedne strane covid kriza utjecala na veću potražnju domaćih proizvoda, sektor trpi posljedice te je stoga kroz niz mjera za ribarstvo vezanih uz potporu tijekom koronakrize isplaćeno 200 milijuna kuna, od kojih su 40 milijuna kuna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Europskom Komisijom programiralo mjere za pomoć ribarima i prerađivačima. Financiran je i privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti. Za potpore male vrijednosti osigurano je 30 milijuna kuna.

Izvozimo najkvalitetniju ribu, a jedemo manje kvalitetnu uvoznu?

Tijekom rasprave spomenula je i "Plavu ekonomiju" koja je, kako smatra, visoko infiltrirana u druge gospodarske aktivnosti. Napomenula je proizvode s kojima se svakodnevno susrećemo, a koji itekako sudjeluju u kružnom gospodarstvu i čija daljnja uporaba ili prerada smanjuje negativan utjecaj na okoliš, a vrlo često nismo svjesni da su produkt otpada od ribe. 

"Radi se ovdje o korištenju otpada od ribe za proizvodnju hrane za životinje, želatine, raznih dodataka prehrani kao što su to omega 3 i omega 6 esencijalne masne kiseline, hidrolizirani kolagen, neki kozmetički proizvodi, ali i odjevni predmeti“, kaže zastupnica te dodaje kako je uz navedeno riblji otpad moguće koristiti i za proizvodnju bioplina, a čime posredno utječemo i na smanjenje utjecaja emisija ugljikovog dioksida na okoliš.

Ekološka zaštita Jadrana

Nadalje, podsjetila je da naši susjedi Talijani do sada nisu imali proglašenu nikakvu razinu zaštite u svom dijelu mora što je imalo negativan utjecaj i na nas jer su u njihov dio mora mogle slobodno ulaziti ribarice iz trećih zemalja i nesmetano loviti ribu što je posljedično utjecalo na sve lošije stanje ribljeg fonda i predstavljalo je opasnost za morski okoliš, ali je utjecalo i na sigurnost i u našem djelu mora.

"Ribolov u ZERP-u odvija se isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije, ribarska plovila imaju jednako pravo pristupa tim vodama i ne može im se zabraniti pristup, niti naplaćivati, a pravo nadzora i kontrole provedbe tih pravila imaju svi hrvatski inspektori koji sada kao inspektori EU mogu u ZERP-u kontrolirati sve ribarice, uključujući i one drugih država članica“, pojasnila je Petir.

Hrvatska proglašava isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru

Dodala je i kako će u duhu dobrosusjedskih odnosa i europskom duhu, Hrvatska proglasiti i ostale sastavnice isključivog gospodarskog pojasa koje nisu bile sadržane u zaštićeno ekološko-ribolovnom pojasu te time dodatno ojačati svoje usmjerenje prema ekološkoj zaštiti Jadrana i našeg ribljeg fonda.


Tagovi

Zakon o akvakulturi EMFAF Jadran Ekološka zaštita Tuna Plava ekonomija Marijana Petir


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB