• Gospodarski pojas
  • 16.12.2020. 11:55
  • Zadarska, Biograd

Plan ribarstva važniji od IGP-a: Hrvati 'ušparali' 58.000 tona sitne plave ribe

U posljednjih pet godina imali smo čak 18 mjeseci lovostaja, a iz europskog fonda plaćeni su troškovi samo za 6 mjeseci. Ostalo se prevalilo preko leđa ribara, kaže Damir Birkić, predsjednik Grupacije ribarstva HGK.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
  • 548
  • 167
  • 0

"Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa s naše i talijanske strane neće imati nikakve učinke na hrvatsko ribarstvo. Pogotovo ne negativne", kaže Damir Birkić, predsjednik Grupacije ribarstva Hrvatske gospodarske komore, ujedno i suvlasnik tvrtke Adria Octopus iz Biograda, jedne od uspješnijih u ulovu i izvozu svježe sitne plave ribe. U svom sastavu ima dvije plivarice i zapošljava 25 ljudi.

Plan ribarstva važniji od gospodarskog pojasa  

“Od gospodarskog pojasa za naše ribare je puno važniji plan ribarstva u Jadranskom moru koji će Europska komisija donijeti u svibnju iduće godine, a provedba početi 2022.”, kaže nam.

Ističe da je za sve članice EU obvezujuća zajednička ribarstvena politika, Komisija donosi uredbe, direktive i preporuke koje se moraju provoditi.

Hrvatska proglašava isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru

"U Hrvatskoj smo napravili ogroman iskorak što se tiče ribarstva, posebno zaštite naših resursa. Nitko u Europi nam po tome nije ravan”, naglašava i dodaje kako smo 30 posto našeg teritorijalnog mora i to najpotentnijeg, a to su unutarnji kanali do ruba otvorenog mora, zatvorili za ribolov.

EU nameće zaštite resursa bez obeštećenja

Osim toga, u posljednjih pet godina imamo skoro 18 mjeseci lovostaja. Od toga je našim ribarima iz europskog fonda za ribarstvo plaćen trošak za samo 6 mjeseci lovostaja. "Ostalo se prevalilo preko leđa ribara. To nije u redu, EU nameće zaštite resursa (stokova) male plave ribe bez obeštećenja", smatra Birkić.

Damir Birkić, predsjednik Grupacije ribarstva Hrvatske gospodarske komore (Foto: HGK)

Unatoč restrikcijama, od skoro tri mjeseca lovostaja na godišnjoj razini o mogućnosti u ulovu od ukupno maksimalno 180 dana na godišnjoj razini I mogućnosti ulova od 20 ribolovnih dana na mjesečnoj razini, naši ulovi su vrlo respektabilni i s lakoćom lovimo približno 60.000 male plave ribe godišnje.

Da smo isključivi gospodarski pojas proglasili prije nego što smo započeli pregovore o ulasku u EU, mogli smo eventualno penalizirati ribare drugih zemalja koji bi lovili u našem moru.

Da nemamo regulaciju kakvu imamo, kaže, mogli bi loviti i 80 do 90 tisuća tona.

Izobilje ribe ne ovisi o restrikcijama nego o prirodi

Ono što u Europskoj komisiji na shvaćaju je da je naše more bogato pogotovo sitnom plavom ribom. To ne ovisi o zaštiti i restikcijama u ulovu nego o prirodi. O okolišnim uvjetima, a oni su kod nas dobri i za mrijest i za rast. Imamo dobar prirast, dobro novačenje i to je jedan od osnovnih razloga zašto imamo izobilje ribe.

6,1 milijarda eura za pomorstvo i ribarstvo EU, dogovoren i način trošenja

Svake godine, navodi dalje, iz Europske komisije dolaze upozorenja da ćemo uništiti ribu, da je uništavamo i da će sljedeće godine biti kolaps. To nam govore od 2014. kada smo imali ulov od 72.000 tona, a mi odgovaramo da neće. "Ipak svake godine od tada umanjujemo ulov na štetu ribarskog sektora, a kao što rekoh, sitne plave ribe u našem dijelu Jadrana ima, mogli bi je uloviti i više nego što lovimo da se ne zaustavljamo na količinama na koje smo se obvezali da ih nećemo prijeći", objašnjava.

Neodgovorne izjave o srdelama sitne pecature

Na pitanje koliko su točne izjave da se lovi srdela sitne pecature te da u kilogramu ima 60 riba kao što je ovih dana izjavio ribar iz Jezera kod Murtera, uzvraća: "Ma to su neodgovorne izjave".

Ima takvih sporadičnih ulova, priznaje, ali izbjegavamo takva ulovna područja.

"Normalno je da je srdela u zimskom peridu manja, a već na ljeto lovit će se veći primjerci i po 30 komada u kilogramu", kaže i nastavlja da unatoč velikim ulovima i velikom broju predatora koji su porasli posljednjih godina, a najveći su dupini i tune, sitne plave ribe u Jadranu ima u izobilju što u Europskoj komisiji ne mogu shvatiti.

Od 2014. nam Europska komisija govori da je sljedeće godine kolaps, mi odgovaramo da neće biti. Ipak, svake godine umanjujemo ulov na štetu ribarskog sektora.

Iako zajednička europska ribarstvena politika deklarativno uvažava regionalne posebnosti u stvarnosti zapravo preferira unificirane pravila upravljanja stokovima jednaka za sjeverna mora, Sredozemlje i Crno more. Nema regionalnog pristupa. 

"Tako se ignorira činjenica da je hrvatska država i njezin ribarski sektor u posljednjih pet godina, od 2014. naovamo 'ušparao' 58.000 tona ribe. Dakle, uštedjeli smo cijeli jedan godišnji ulov u razdoblju od samo 5 godina", poručuje.

Ribarska politika ostaje u nadležnosti Europske komisije

O gospodarskom pojasu ponavlja da za ribarski sektor nije bitan. Bio bi da je donesen davno prije. "Da smo ga proglasili prije nego što smo započeli pregovore o ulasku u EU, mogli smo eventualno penalizirati ribare drugih zemalja koji bi lovili u našem moru", podsjeća.

Ipak, drži da je dobro što će proglašenjem gospodarskih pojasa Hrvatska i Italija iz “europskih voda” u potpunosti izbaciti treće zemlje, prije svega albansku ribarsku flotu koja je u posljednje vrijeme znatno ojačala. Tako će se riblji fond u našem djelu Jadranu još bolje obnavljati, a more će biti sigurnije i za hrvatske ribare.

Zbog pandemije Covid-19 nova privremena obustava ribolova

A što se tiče ribarske poltike ona će i dalje biti u nadležnosti Europske komisije, što znači da će EK kao i dosad, u dogovoru sa članicama propisivati pravila u regulaciji ribolova, upravljati ribljim fondom te, zatreba li, uvoditi ograničenja ulova. Što se tiče našeg dijela Jadrana, Birkić vjeruje da novih ograničenja neće biti. "Nema potrebe jer u našem moru ima izobilje sitne plave ribe koju naši ribari znaju i uloviti i zaštititi kao i prilagoditi se europskim tržištima", zaključuje.


Tagovi

Damir Birkić Isključivi gospodarski pojas Ribarstvo Stokovi Mala plava riba


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB