Izvozimo najkvalitetniju ribu, a jedemo manje kvalitetnu uvoznu?

"Gledajući prva tri mjeseca ove godine, suficit vanjskotrgovinske bilance za sektor ribarstva približio se iznosu od 35 milijuna eura“, rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir prilikom rasprave o izmjenama Zakona o akvakulturi.

Upozorila je i da izvozimo najkvalitetniju ribu, a vrlo često uvozimo onu koja nije toliko visoke kvalitete. Naime, samo 10 – 15% tune ulovljene u Hrvatskoj završi na našem tržištu, a uvoz u RH iznosi oko 6.000t/godišnje. 

"Pravo je pitanje možemo li s jedne strane stvoriti pretpostavke za izvoz proizvoda s dodatnom vrijednošću, a što bi uvelike utjecalo i na očuvanje otočnih ruralnih zajednica kroz dodatno zapošljavanje, a s druge pak strane osigurati veću potrošnju domaće tune na domaćem tržištu“, istaknula je.

Konzumacija ribe u Hrvatskoj vrlo niska

Naime, prosjek konzumacije u Europi, prema podatcima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture, iznosi 25,5 kg/po stanovniku godišnje. Rekorder je Portugal s 55,3 kg/po stanovniku, no u većini država članica potrošnja je ispodprosječna. U Hrvatskoj je, priopćeno je iz Odbora za poljoprivredu, ona vrlo niska i prema istom izvoru iznosi svega 18,4 kg/po stanovniku godišnje.

Generalno gledajući, pogotovo nakon pandemije virusa COVID 19, potražnja za domaćim, lokalno proizvedenim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima raste. Ovaj trend prisutan je i na tržištu ribe i ostalih morskih plodova, pa se kupci radije odlučuju za konzumaciju proizvoda hrvatskog podrijetla što je pozitivno.

Europa ostaje bez ribe? Ima li je Hrvatska dovoljno za svoju potrošnju?

"Ovo vrijeme koje je samo po sebi teško, moramo prepoznati kao priliku za hrvatske poljoprivrednike i ribare kako bi ostvarili lakši plasman svojih proizvoda, ali i kao priliku za potrošače kojima je dostupnost domaćih proizvoda potrebno osigurati putem kratkih lanaca opskrbe, a čime se direktno utječe na povoljniju cijenu i raspoloživost, te indirektno i na smanjenje troškova transporta i smanjenje nepovoljnog utjecaja na okoliš“,  kaže Petir.

Naglasila je posebno i važnost označavanja proizvoda kao i njihove sljedivosti te je podsjetila kako je Zajednička organizacija tržišta za proizvode ribarstva i akvakulture bila prva komponenta Zajedničke ribarstvene politike kojom su kao ključni elementi postavljeni upravo, zajednički tržišni standardi, informacije za potrošače i organizacije proizvođača.

Tuna - najcjenjenija morska riba

Tuna je, stoji dalje u priopćenju, jedna od najcjenjenijih morskih riba, a za Hrvatsku predstavlja jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Jadransko more bogato je mladim nedoraslim ribama. Uz navedeno, imamo i povoljne klimatske uvijete i strujanja mora, pa osim za ulov, imamo i velike potencijale za ekonomski isplativ kavezni uzgoj.

Zbog toga je Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) dozvolila da se u Jadranskom moru za potrebe daljnjeg tova u kavezima iznimno love i one lakše od dopuštenih 30 kilograma. Najveća količina koja se u Hrvatskoj može uzgajati iznosi 7.880 tona godišnje, a najveća maksimalna ulazna količina ulovljenih divljih tuna koji se smije unijeti na uzgajališta u RH iznosi 2.947 tona godišnje.

Uz tunu, hrvatska orada i brancin sve traženije delicije u EU

Zastupnica je napomenula kako godišnje proizvodimo 3.200 tona ove ribe te da postoji bitan prostor za povećanje, a dodatni potencijal može se prepoznati i u razvoju ostalih segmenata ribarstva s kojima je uzgoj povezan.

Nada se kako će Zakon o akvakulturi poticajno utjecati i na sektor prerade ribe, posebno tune, jer je poznato da Hrvatska najviše izvozi svježu, rashlađenu ili smrznutu plavorepu, a uvozi onu konzerviranu.

Unatoč pandemiji ostvarili rekordnu prodaju ribe

Inače, kako je objavila Hina, Cromaris je u prvih devet mjeseci prodao 7.665 tona ribe, što je količinski rast od pet posto, objavljeno je u četvrtak iz te tvrtke iz sastava Adris grupe, dodavši da je ostvaren i rast prihoda od gotovo sedam posto u usporedbi s prošlom godinom.

"Nakon što smo, unatoč nepovoljnim okolnostima uzrokovanima pandemijom koronavirusa, ostvarili rekordnu prodaju tijekom ljetnih mjeseci, i u rujnu je nastavljen pozitivan trend", istaknuli su iz tvrtke navodeći kako je prodano 829 tona ribe, što je rast od 20 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Također je postignut i rast cijena od dva posto te rast prihoda od 22 posto.

U prvih devet mjeseci ove godine, kako su naveli, prodano je 7.665 tona ribe, što predstavlja količinski rast od pet posto te je ostvaren rast prihoda od gotovo sedam posto. Cromaris 84 posto prodaje ostvaruje na izvoznim tržištima, a iz tvrtke ističu da je glavni nositelj snažnog rasta u prvom dijelu godine talijansko tržište, koje je u protekla dva ljetna mjeseca raslo više od 50 posto.

Tomu je, kako navode, prethodio snažan rast njihova tržišnog udjela u Italiji, koji je povećan za više od 40 posto ove godine. Italija je najveće svjetsko tržište brancina i orade, gdje ova tvrtka drži 8,3 posto količinskog i više od 11 posto vrijednosnog udjela, navodi se u priopćenju i dodaje da je rast tržišnih udjela ove godine ostvaren i na nizu drugih europskih tržišta, poput Austrije, Njemačke, Švicarske i  Mađarske.

U priopćenju još navode i da su na ovogodišnjem natječaju Labo de l’innovation uglednog francuskog specijaliziranog magazina Produit de la Mer, osvojili nagradu za inovaciju godine za svoje filete brancina, orade i hame u skin pakiranju.

Ta kompanija je po uzgoju orade i brancina šesta tvrtka po veličini u svijetu. (Hina)