Građani i građanke Hrvatske konzumiraju manje ribe od prosjeka EU što nas stavlja na 17. mjesto s prosječnom godišnjom potrošnjom od 18.4 kilograma po glavi stanovnika. Niska konzumacija znači i lakše zadovoljavane potreba iz domaćih izvora.
Europa je iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi o uvozu proizvoda iz sektora ribarstva - podaci su najnovijeg izvješća Svjetskog fonda za prirodu (WWF).
Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju.
U prosjeku, svaki europski građanin godišnje konzumira 22,7 kg ribe. Najveće stope potrošnje u Europskoj uniji imaju Portugal (55,3 kg), Španjolska (46,2 kg), Litva (44,7 kg), Francuska (34,4 kg) i Švedska (33,2 kg). Građani i građanke Hrvatske konzumiraju manje ribe od prosjeka EU što nas stavlja na 17. mjesto s prosječnom godišnjom potrošnjom od 18.4 kilograma po glavi stanovnika. Niska konzumacija znači i lakše zadovoljavane potreba iz domaćih izvora.
Uz Hrvatsku, jedine zemlje koje imaju dovoljno ribe za vlastitu potrošnju te se zato smatraju autonomnima su Nizozemska, Estonija i Irska.
Velika većina europskih zemalja mora uvoziti ribu kako bi održale razinu potrošnje. U zemljama s najvećom ovisnošću o uvozu proizvoda iz ribarstva Dan ovisnosti o ribi dolazi ranije, a primjeri takvih zemalja su Austrija (17. siječnja), Slovenija (15. veljače), Slovačka (18. veljače), Rumunjska (29. veljače), Belgija (22. veljače), Italija (6. travnja), Portugal (5. svibnja), Njemačka (4. svibnja), Španjolska (26. svibnja) i mnoge druge zemlje.
"Iako Hrvatska zadovoljava svoje domaće potrebe, situaciju moramo promatrati iz globalne perspektive. Stanje se može vrlo brzo promijeniti. Mora i oceani pod velikim su pritiskom te moramo prestati s prekomjernim izlovom ako planiramo nastaviti koristiti ribu u prehrani i izbjeći neželjene posljedice praznih mora", rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Uspoređujući ovogodišnji europski Dan ovisnosti o ribi s onim iz 2000. godine, on se pomaknuo za mjesec dana unaprijed. U usporedbi s onim od prije 30 godina, rezultat je zabrinjavajući jer je tada Europa imala dovoljno vlastite ribe do rujna ili listopada.
Iako su se neki riblji fondovi stabilizirali zahvaljujući akcijama poduzetima u kontekstu europske Zajedničke ribarstvene politike i dalje je samodostatnost Europe premala, a prekomjerni izlov prevelik. Prema rezultatima Europske komisije, 41% procijenjenih ribljih fondova je prelovljeno, što doseže čak 88% ako promatramo samo Sredozemno more. Osim toga, prekomjerni izlov znatno pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi.
WWF savjetuje potrošače da bez obzira na to kupujete li domaće ili uvezene proizvode iz ribarstva, uvijek birajte održive izvore. "Na taj način ćete pomoći morima i oceanima te omogućiti oporavak ribljih fonodva. Također, olakšat ćete živote ljudima diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda", poručuje Danijel Kanski.
Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva - www.kojuribukupiti.org. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 4 godine
Inače Nataša i njezin , nažalost prerano preminuo suprug , uspjeli su sagraditi prelijepi ribnjak u najuništenijem dijelu Slavonije . Nedaleko od njihovog ribnjaka sagrađen je dio brane za akumulaciju Londža koja može imati površinu vode veću od 500 ha i zapreminu preko 20 milijuna kubika . Sa takvom brzinom građenja prije će SLAVONIJA izumrijeti nego ta akumulacija biti sagrađena . Obilježje je brdske SLAVONIJE ( Krndija , Papuk , Psunj i Dilj da ima puno manjih vodotoka koji potječu iz , većinom šuma , a to znači da imaju čistu vodu i da je to naša voda ! Budućim Zakonom o vodama treba se riješiti lokacija za višenamjenske akumulacije , a to trebaju rješavati ; Hrvatske vode , vlasnici zemljišta , lokalne vlasti , Hrvatske šume , vodovodna poduzeća .Radi se o tom da na usitnjenom zemljištu pojedinci ne mogu imovinski nište bitno riješiti ! Nataša zna put od nule do izgradnje lijepog ribnjaka i takve osobe trebaju biti u POVJERENSTVU za pisanje novog Zakona o vodama !!
Đuro Japaric
prije 4 godine
Nataša , jedan od zakona koji se moraju mijenjati u strategiji razvoja poljoprivrede je i Zakon o vodama , u smislu izgradnje velikih i malih akumulacija u svrhu navodnjavanja , rekreacije i uzgoja ribe ! Od pastrve pa do riba koje žive u toplijim vodama , stvarno imamo prostora !
Nataša Abramović
prije 4 godine
Promovirajte potrošnju slatkovodne ribe, imamo bogom dane uvjete, i paklene zakone. Zbog čijeg interesa je godinama sustavno uništavao slatkovodno ribarstvo, a zna se da je po količini i kvaliteti uzgojne ribe bilo u samom vrhu (izvoz šarana u Libiju, Izrael....), danas na žalost jedva spajaju kraj s krajem
Maja Celing Celić
prije 4 godine
Nije riječ samo o morskoj ribi, nego i o riječnoj. Slažem se s tezom o mogućnosti povećanja proizvodnje. No, što se cijene tiče - najzdravija riba, a koja nije na popisu ugroženih (barem ne domaća) je jeftina. Srdele, papaline... su jeftine, ali mnogi je nemaju naviku jesti, ili su tu naviku, još gore, izgubili.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Ako razumijem priča je o morskoj ribi ? U proizvodnji slatkovodne ribe Hrvatska ima mogućnosti povećanja proizvodnje , ali se voda mora drugačije koristiti , kao što se moraju graditi i ribnjaci ! Inače riba je za hrvatske plaće ,a posebno mirovine skupa !