Pretraga tekstova
Zbog zatvorenih crnomorskih luka i sankcija, cijene žitarica, plina i nafte dostižu povijesne rekorde. Mnoge zemlje panično osiguravaju zalihe
Zbog Rusko-Ukrajinske krize cijene žita rastu, a osnovni razlog je poremećen promet u Crnom moru. Najnovije informacije govore i o tome da je ruska vojska jučer zauzela Herson, stratešku crnomorsku luku. Trgovina žitaricama i proljetno naručivanje nisu mogući, objavio je Agrarheute. Smanjuju se globalne zalihe pšenice, kukuruza, ječma, nafte i plina na neodređeno vrijeme. Cijene pšenice su u srijedu porasle na 380 eura što ukazuje na ogromnu neizvjesnost i oskudicu.
Sukob je doveo do povećanja troškova poljoprivrednih proizvoda. Ukrajinske luke ostaju zatvorene do kraja sukoba, dok Rusija ostaje izolirana od međunarodne zajednice. Prema podacima Matif-a, u Parizu je u srijedu zabilježen porast za ugovore o pšenici za 28,75 eura po toni na 380 €/t, a svibanjski ugovor popeo se za 18 eura na 358,25 €/t. Cijena novog usjeva porasla je za jedan euro na 307 €/t. Za kukuruz je porasla za 15 eura na 355 eura, a novim rodom trgovano je nepromijenjeno za 264 eura.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Pored svega, u Ukrajini je ugrožena proljetna sjetva jarih žitarica i kukuruza koju poljoprivrednici ne mogu obaviti.
Cijene su dostigle svoj povijesni maksimum kako sukob eskalira.
Trgovci prijavljuju brojne zahtjeve za otkup žitarica europskog, američkog i južnoameričkog porijekla kao alternativu pšenici i kukuruzu iz Rusije i Ukrajine. Kina je naredila lokalnim uvoznicima da brzo osiguraju zalihe ječma i kukuruza, kao i zalihe plina i nafte.
Egipat, najveći svjetski uvoznik pšenice, proteklih dana je bezuspješno pokušao završiti dva tendera za otkup pšenice koji su na kraju otkazani zbog nedostatka crnomorskih ponuda. Francuska i SAD su ponudile pšenicu po 400 dolara po toni.
Porasle su i cijene ječma. U srijedu je stočni ječam na veletržnici u Hamburgu kotiran po cijeni od 340 eura po toni što je novi rekord i također rezultat blokade crnomorskih luka. Ukrajina i Rusija su odgovorne za 18 odnosno 13 posto svjetskog izvoza ječma.
Kina je nedavno dozvolila uvoz pšenice iz Rusije, a slična situacija bi mogla biti i s ječmom.
Cijene kukuruza na europskom tržištu su ovaj tjedan izuzetno porasle, a europski se prodavao po enormno visokim iznosima.
Cijene nafte su u srijedu skočile na osmogodišnji maksimum. Brent sirova nafta porasla je na preko 113 dolara po barelu, najviše od lipnja 2014. godine, što je više od 40 posto ove godine. Sirova nafta još nije predmet sankcija, trgovci su nervozni oko kupovine, skladištenja ili otpreme one iz Rusije.
Cijene plina u Europi su porasle, zbog bojazni da bi sankcije EU protiv Rusije uskoro mogle utjecati na njegovu isporuku.
Energetska kriza: Bioplin ključan za EU agrar - poljoprivrednicima državna pomoć?
Ovo povećanje će povećati troškove proizvodnje mineralnih gnojiva. Mnogi proizvođači gnojiva su masovno smanjili proizvodnju što je pogoršalo krizu na tom tržištu. Ako se ovome doda da je Rusija jednog od najvećih svjetskih izvoznika, one mogu još više rasti.
Tagovi
Tržište žitarica Cijene Cijene pšenice Cijena kukuruza Rekord Ukrajina Rusija Kriza Oskudica
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.