Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratna kriza
  • 02.03.2022. 11:00

Yara: Isključenje Rusije iz prehrambenih lanaca može imati značajne društvene posljedice

Rusija i Ukrajina su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda i sirovina za poljoprivredu. Nova situacija ograničava tržište i izaziva rast cijena, upozoravaju iz tvrtke Yara

Foto: Yara
  • 2.681
  • 334
  • 0

Globalne zalihe hrane ugrožene su ruskom invazijom na Ukrajinu, a međunarodna zajednica treba smanjiti svoju ovisnost o ruskim sirovinama za poljoprivredu, stoji u objavi norveškog proizvođača gnojiva Yara International, a kojega potpisuje Svein Tore Holsether, predsjednik i izvršni direktor te kompanije.

Ondje su zabrinuti čitavom situacijom, tim više što su izravno pogođeni sukobom zbog svojih zaposlenika koji se nalaze u ratnoj zoni, ali i zbog projektila koji je pogodio poslovnu zgradu Yare u Kijevu. 

Nadalje ističu da su Ukrajina i Rusija, glavni izvoznici osnovnih svjetskih prehrambenih proizvoda, sa oko 29 posto izvoza pšenice, 19 posto zaliha kukuruza i 80 posto izvoza suncokretovog ulja. Kompanija je navela da ukupno 25 posto europskih zaliha ključnih biljnih hraniva, dušika, kalija i fosfora, dolazi iz Rusije, a ova zemlja izvozi hranjive tvari za usjeve, kao i prirodni plin, koji je ključan za proizvodnju gnojiva na bazi dušika.

Nema kratkoročnih alternativa

"S obzirom da su geopolitički uvjeti van ravnoteže, najveći izvori sirovina za europsku proizvodnju hrane su podložni ograničenjima i nema kratkoročnih alternativa", navodi Yara. Ova tvrtka je veliki kupac sirovina, kao što su fosfor i kalij, iz Rusije koja opskrbljuje europske tvornice dušičnih gnojiva prirodnim plinom. 

Istaknuli su i da je David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP), izjavio da će rat u Ukrajini imati dramatičan utjecaj na sposobnost organizacije da dopre do 120 milijuna ljudi kojima je neophodna hrana. On je na svom Twitteru objavio da će troškovi hrane, goriva i transporta izuzetno porasti.

Fjučersi na pšenicu porasli su posljednjih dana zbog zabrinutosti vezanih za novonastalu situaciju koja će nastaviti ometati isporuke žitarica iz crnomorske regije. Ukrajina je jedna od vodećih svjetskih sila kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja i druga po veličini u svijetu u pogledu žitarica. Sukob može biti presudan faktor za ovogodišnju proizvodnju, kako za gnojidbu ozimih usjeva tako i za sjetvu jarih.

Ukrajinska poljoprivreda: Što će se dogoditi ako izostane proljetna sjetva?

S druge strane, Rusija ima ogromne resurse u pogledu hrane, ali i rezerve prirodnog plina koji je neophodan u proizvodnji dušika. Iz ove zemlje potječe 40 posto europske opskrbe plina.

Čeka nas svijet gladi? 

No, u Yari naglašavaju da najveći izvori sirovina za europsku proizvodnju hrane podliježu ograničenjima te ponavljaju da kratkoročnih alternativa nema. "Jedna od potencijalnih posljedica je da samo najprivilegiraniji dio svjetske populacije ima pristup dovoljnoj količini hrane. Svijet s nestabilnom opskrbom hranom je svijet gladi, povećane smrtnosti, oružanih sukoba, migracija, nemira i destabiliziranih društava koji mogu dodatno ubrzati geopolitičke tenzije", upozoravaju te dodaju da je ključno da se međunarodna zajednica udruži i radi na osiguravanju svjetske proizvodnje hrane i smanjenju ovisnosti o Rusiji.

"Ovo je teška dilema između nastavka nabave iz Rusije na kratkoročnoj osnovi ili njezinog isključenja iz međunarodnih prehrambenih lanaca. Posljednja opcija može imati značajne društvene posljedice", tvrde uz zaključak kako ova razmatranja ne trebaju uzeti u obzir pojedinačne tvrtke, nego nacionalna i međunarodna tijela.


Tagovi

Yara Rusija Ukrajina Kriza Gnojiva Izvoz Europska unija Hrana Prehrambeni lanci


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.