Pretraga tekstova
Zbog činjenice da je izglasan i Zakon o sjemenu, mnogi su postavili pitanje i što uopće smiju sijati. Evo što kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Posijati tavanušu ili certificirano sjeme pitanje je koje ovih dana muči poljoprivrednike s obzirom na rekordne i povijesno visoke cijene sjemena.
Da nije Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja izglasan, vjerujemo da bi se većina odlučila za tavanušu, no ovako su brojni ratari, ali i stručnjaci u nedoumici, a najviše od svega zanima ih kada počinje njegova primjena.
Upit smo i sami poslali Ministarstvu poljoprivrede koje nam je odgovorilo kako se odredbe Zakona neće primjenjivati na sjetvu koja je u tijeku. Na snagu, naime, stupa 1. siječnja 2022. godine.
"Zakon o sjemenu uvodi obvezu dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva samo za biljne vrste iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, čija ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu nije veća od sedam hektara", podsjećaju.
Nadalje, pojašnjavaju, od obveze dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva izuzima se sjeme povrća, krumpira, krmnog bilja, repa kao i biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao "čuvane sorte" ili "sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima", sorte upisane na drugim sortnim listama, poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi, lokalne populacije i sorte koje nisu upisane na sortnim listama i nisu zaštićene oplemenjivačkim pravima.
Također, za dorađivače koji će vršiti doradu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisani su jednostavniji uvjeti za upis u Upisnik dobavljača, a na taj način sami poljoprivrednici će moći vršiti doradu. Na taj način spriječiti će se širenje štetnih organizama koji su bitni čimbenik gospodarskih gubitaka, uz minimalno opterećenje poljoprivrednih proizvođača.
S nama je cijelu situaciju, koja i njega zabrinjava prokomentirao zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.
"Isto pitanje zatražio sam i sam od Ministarstva, a rekli su mi kako se još ove godine neće striktno pratiti i vršiti kontrola tko je što zasijao", otkriva nam.
Podsjetio je i kako je Komora od samoga početka imala jasan stav prema Zakonu, upozorila resorno Ministarstvo na moguće poskupljenje, no oni to nisu poslušali. "Rekli smo im da će sjemenske kuće iskoristiti tu priliku", ističe.
No, nije problem samo sjeme, cijene repromaterijala također bilježe povijesne rezultate, a izgledno je da će brojni ratari, zbog gnojiva koje je 200 do 300 puta skuplje, preskočiti jesensku gnojibu.
"Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena uree tolika da će je početi pakirati i prodavati po kilogram. Dođeš u ljekarnu i kažeš: molim 17 kg KAN-a", opisao nam je nedavno situaciju u kojoj su se zatekli poljoprivrednici, baranjski ratar Petar Pranjić.
Ipak, Brlošić podsjeća, u Pravilniku o vrsti sjemena koje se tretira prije stavljanja u promet ili prije upotrebe za vlastitu proizvodnju jasno stoji da se pšenica mora tretirati prije sjetve stoga će svi bez obzira na cijenu to morati napraviti.
Počela sjetva ozimina: Bez jesenske gnojidbe, a sjeme - tavanuša
A priče kako su ove godine ratari zaradili na svojim usjevima zbog rekordno zabilježenog otkupa pšenice, mogu se "baciti u vodu", što potvrđuje i sam zamjenik predsjednika HPK.
"Poskupljenje je došlo nakon što su ratari sve prodali tako da oni od toga nisu imali ništa", zaključuje.
Tagovi
Sjetva Ratarske kulture Zakon o sjemenu Tavanuša Certificirano sjeme Mato Brlošić
Autorica
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Marta Radić
prije 3 godine
Ove godine sve je jasno....posijati vlastito sjeme uz minimalnu gnojidbu. Za očekivati je da će proizvodnja pasti , ali to je jedini način da se preživi , sto ne znaci da će i dohodak padati. U ovim okolnostima manje je vise. Samo pametna i održiva poljoprivreda ima smisla , sve drugo je bankrot.