Poskupljenje žitarica na svjetskom tržištu - plaćat će se kao nikada do sada?

Cijene žitarica na svjetskom tržištu su i dalje visoke, jer ponuda ne može zadovoljiti potražnju. 

Ovog je tjedna cijena pšenice na čikaškoj burzi CME porasla na čak 268,67 eura po toni u odnosu na 249,66 pretprošlog tjedna. Tona na pariškom EuroNext-u košta 283,25 eura, a na francuskom FOB-u ona je visokih 283 eura dok je na ruskom FOB-u 269,63 eura.

Soja na CME-u košta 416,79 eura po toni, a kukuruz 195,12 EUR/t. Dok se na EuroNext-u njime trguje s 239,50 EUR/t.

No, europskim poljoprivrednicima visoke cijene repromaterijala stvaraju probleme. "Moći ćemo proizvoditi samo ako cijene budu prilagođene krizi", upozorio je za agrarheute, Michael Guttin, član uprave njemačke Udruge za proizvodnju žitarica (VGMS).

Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište 

Još uvijek se ne zna kako će se tržište razvijati, a analitičari očekuju da će se žitarice plaćati "kao nikada do sada". Naime, na veletržnici i izvoznoj luci Hamburg pšenicom za proizvodnju kruha u petak se trgovalo po cijeni od čak 283 EUR/t, što je pet eura više nego tjedan dana ranije i čak 10 EUR od prije dva tjedna.

One stočnog ječma su ondje u petak su iznosile 256 eura po toni, što je rast od četiri eura u tjedan dana. Za tonu raži su trgovci nudili 254 EUR, što je poskupljenje od šest eura.

Suša u važnim proizvođačkim zemljama

Na najvažnijoj francuskoj veletržnici i izvoznoj luci Rouen krušna pšenica je u petak kotirana za 278 eura/t, što je povećanje cijene od dva eura u odnosu na prethodni tjedan. Ondje je stočni ječam isporučen za 252 EUR/t.

Rusija će ove godine požeti nešto više od 123 milijuna tona žitarica, izjavio je prošli tjedan tamošnji ministar poljoprivrede smanjivši službene procjene koje su ranije iznosile 127,4 milijuna tona. Inače, ova je zemlja najveći svjetski izvoznik pšenice, a uglavnom opskrbljuje Bliski istok, Afriku i Aziju. Između ostalih, natječe se i s Europskom unijom te Ukrajinom.

Ministar poljoprivrede je također rekao da se očekuje da će ruski poljoprivrednici posijati 19,5 milijuna hektara ozimih usjeva za žetvu 2022. godine. No, sjetvu je znatno odgodilo suho vrijeme. Zbog toga je dosad zasijano samo 17,6 milijuna hektara, u usporedbi s 18,3 milijuna hektara u isto vrijeme prije godinu dana.

Negdje suša, a negdje višak oborina - kako napreduje sjetva u Europi?

Neuobičajeno suho vrijeme također ometa sjetvu u dvije najveće ukrajinske regije za uzgoj pšenice, gdje je ozima zasijana na samo 37 posto očekivanih površina. Sve u svemu i to su jedni od razloga za daljnja poskupljenja.