• MARS Bulletin
  • 26.10.2021. 18:00

Negdje suša, a negdje višak oborina - kako napreduje sjetva u Europi?

MARS procjenjuje da će sjetva biti završena unutar primjerenog razdoblja u većini dijelova Europe. Objavio je i prognozu prinosa kukuruza, soje, krumpira, suncokreta i šećerne repe za ovu sezonu.

Foto: Depositphotos/Gudella
  • 1.298
  • 88
  • 0

Lijepo jesensko vrijeme pogoduje zasijanim usjevima, a na razini Europske unije prognoze za prinose revidirane su na više u odnosu na brojke u izvješću "Praćenje usjeva u Europi" koje je MARS Bulletin objavio u rujnu.

U južnoj Rumunjskoj uvjeti za sjetvu i nicanje ozimina nisu bili dobri zbog suše koja je trajala do kasnog ljeta, a ublažila ju je kiša u listopadu. Manjak padalina u drugim dijelovima te zemlje i na jugu Ukrajine nije imao značajan negativan utjecaj.

U Grčkoj i Bugarskoj višak oborina ovog mjeseca uzrokovao je kašnjenja sa žetvom ljetnih usjeva koji su još uvijek na polju. Razdoblja s vrlo velikom količinom padalina također su zabilježena u dijelovima Francuske i Belgije. Sve je ovo dovelo do određenog kašnjenja u aktivnostima žetve i sjetve, ali nije izazvalo zabrinutost.

Temperature znatno ispod sezonskih vrijednosti prevladavale su u velikim dijelovima europske Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, ali nisu imali značajan negativni utjecaj na usjeve.

Zabilježeni su nešto topliji uvjeti nego inače u većem dijelu srednje i sjeverne Europe, na velikim područjima Pirinejskog poluotoka te u Italiji dok su hladniji u istočnoj i jugoistočnoj Europi te Rusiji. Uvjeti sušniji od uobičajenih uglavnom su uočeni u Ukrajini, Moldaviji, Rumunjskoj te jugoistočnoj Turskoj.

Prema MARS-u, ovo je ljeto bilo povoljno za pašnjake u većem dijelu Europe, a neke su iznimke zbog suše i visokih temperatura zabilježene u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i južnoj Rumunjskoj. U prvoj dekadi kolovoza požari u Grčkoj su progutali oko 93.000 hektara, uključujući gotovo 8.000 ha travnjaka. U susjednoj Mađarskoj ljetni su uvjeti bili nepovoljni za pašnjake, padaline u jesen su ih poboljšale, ali su i dalje ispodprosječne. Umjerene temperature i dobro raspoređene oborine za rast trave zabilježeni su u Francuskoj, Irskoj, Njemačkoj, zemljama Beneluksa, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji.

Europska sjetva dobro napreduje

Što se tiče sjetve, ona je počela u povoljnim vremenskim uvjetima i dobro napreduje diljem Europe. U početku je malo kasnila u sjevernim zemljama zbog otežane žetve prethodnih usjeva. U baltičkim zemljama sjetva ozimih završila je do kraja rujna. Slično tome, u Švedskoj i Danskoj dobro je napredovala unatoč suši, a padaline u listopadu stvorile su optimalne uvjete za rast. U Irskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji povoljno rujansko vrijeme stvorilo je dobre uvjete i očekuje se završetak radova na vrijeme. Slična je situacija i u Francuskoj, a u Poljskoj bi nešto niže temperature ipak mogle utjecati na nicanje kasno posijane pšenice.

U Češkoj, Austriji i Slovačkoj vremenski uvjeti bili su prikladni za sjetvu i rani razvoj ozimih žitarica. No, nedavne su kiše prema MARS-u usporile ove radove u istočnoj Sloveniji i Hrvatskoj. U Mađarskoj ona dobro napreduje kao i u Ukrajini. U Španjolskoj i Portugalu počinje sredinom listopada, ali su povoljni uvjeti omogućili da se posije nešto ranije. U Italiji i Grčkoj ona tek slijedi u narednim danima.

Kišni kolovoz u većini sjevernih i zapadnoeuropskih zemalja malo je odgodio sjetvu uljane repice. Naime, u Irskoj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, zapadnoj Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj sjetvena kampanja je započela tog mjeseca i dovršena do kraja rujna. U središnjim i sjeveroistočnim dijelovima Europe kasnila je zbog oborina i previše vlažnog tla.

U Italiji i srednjoj Europi uvjeti vlažnosti tla bili su prikladni za ove radove na polju tijekom većeg dijela kolovoza. No, zbog suše u prvoj polovici rujna, ona je uglavnom odgođena za kraj rujna i početak listopada. Sve u svemu, MARS procjenjuje da će sjetva završiti unutar prikladnog razdoblja u većini dijelova Europe. Također, očekuje se značajno povećanje površine u Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj te Ukrajini.

Kakvi su prinosi?

Što se tiče kukuruza, najviši prinosi očekuju se u Španjolskoj i to 11,8 tona po hektaru, dok su najmanji predviđeni za Rumunjsku i to samo 5,79 t/ha. Što se tiče Hrvatske, prognozira se 7,49 tona po hektaru, što je manje od prosječnih zabilježenih od 2016. do 2020. godine. Slična je situacija i u Mađarskoj (6,63 t/ha) te Litvi (6,03 t/ha).

Prema MARS-u, kod krumpira će prinosi na razini Europe biti prosječni ili veći od prosjeka. Najveći se očekuju u Nizozemskoj 43,8 tone po hektaru, dok su oni u Njemačkoj s 44,3 smanjeni na 43,4 t/ha, niži su i u Litvi te Grčkoj. Za Hrvatsku nema podataka.

U Hrvatskoj prinosi soje iznad prosjeka EU (Foto: MARS Bulletin/Prtscr)

Prosječni prinosi soje su najveći u Italiji sa 3,64 t/ha, a slijedi Hrvatska sa 3,04 t/ha. Međutim, za velik broj zemalja još nema podataka. Što se tiče onih manjih od uobičajenih, očekuju se u Mađarskoj (2,40 t/ha), a veći u Francuskoj (2,74 t/ha) i Slovačkoj (2,65 t/ha).

Od šećerne repe se očekuju manji rezultati od uobičajenih u našoj zemlji, a mogli bi iznositi 63,3 tone po hektaru. U susjednoj Mađarskoj će biti još lošiji sa 58,4 t/ha. U većem broju zemalja očekuju se prosječni ili iznad prosječni, a najveći su predviđeni u Nizozemskoj s 87,2 t/ha.

Kada je u pitanju suncokret, tu smo vodeća zemlja s rekordnim prinosom od 3,13 tona po hektaru. Najveće smanjenje bilježi Bugarska, a ondje su prinosi revidirani na 2,17 t/ha, no i dalje su bolji od primjerice Španjolske gdje oni iznose 1,23 t/ha.


Tagovi

MARS Bulletin Prinosi Prosjek Vremenski uvjeti Sjetva


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

;)