• Pašnjaci u jesen
  • 24.10.2021. 07:30

Radovi na pašnjacima: Što je potrebno obaviti prije zime? Na vrijeme maknuti stoku

Kako nam kaže poljoprivrednik i veterinar, Rodoljub Džakula, u jesen je najvažnije voditi računa o pravovremenom prekidu korištenja pašnjaka i travnjaka i tome da ih stoka ne uništi.

Foto: Depositphotos/budabar
  • 4.062
  • 287
  • 0

Jesen je vrijeme kada travnjake i pašnjake treba pripremiti za mirovanje, odnosno za prezimljavanje. Kako nam kaže poljoprivrednik i veterinar, Rodoljub Džakula, u jesen je najvažnije voditi računa o pravovremenom prekidu njihovog korištenja i o tome da ih stoka ne uništi.

"To znači da konji i ovce, koji pasu još niže od goveda, ne počupaju biljku doslovno do korijena nego da taj pašnjak ostane aktivan", pojašnjava rekavši da će se on dolaskom toplijih dana iz korijena aktivirati. Dakle, najvažniji zahvat u jesen je - maknuti stoku s njega.

Sezona napasivanja, kaže, prestaje kada nema paše na terenu, a savjetuje da je u tom slučaju bolje životinjama dati suhog sijena dok ih se ne bude premještalo nego ih pustiti da pasu po takvom terenu. "Kada je površinski sloj trave ispod 2,5 do 3 cm, stoku je najbolje maknuti", napominje.

Međutim, mnogi napasuju životinje do prvih snjegova, što svakako nije preporučljivo, jer u konačnici rezultira slabljenjem travnjaka i nižim prinosima u narednim godina. Struka pak preporučuje da se zadnje napasivanje treba obaviti mjesec dana prije nastupa dugotrajnih mrazova, a Džakula nam kaže da su životinje još uvijek vani jer ove godine nije bilo drugog otkosa travnjaka zbog suše pa su stočari pustili stoku da opase te površine.

Korištenje travnjaka po zimi dugoročno mu šteti ( Foto: Depositphotos/linux1987)

Sve ovisi o klimatskim promjenama i vremenskim uvjetima kojima su se stočari primorani prilagoditi. Čim vrijeme dopusti, rade se pripreme štriglom i češljem da se razgrnu balege, krtičnjaci, neravnine, ali i da se pokupe korovske biljke. Džakula kaže da je sada idealno vrijeme za to. No, kako napominje, to se stigne obaviti i u siječnju, veljači kada je tlo polusmrznuto. "Tada ne pravite štetu na travnjaku, prozračujete prostor na kojem će niknuti trava", objašnjava.

Treba obaviti sanitarnu košnju i malčiranje

Prema prof.dr.sc. Josipu Leti s Agronomskog fakulteta u Zagrebu sanitarna košnja se može provesti i tijekom sezone napasivanja, idealno nakon nekoliko turnusa (npr. tijekom srpnja i kolovoza), kad se nakupi dovoljno nepopašene biljne mase, naročito kod goveda. "Biljna masa koja raste nakon sanitarne košnje je puno ukusnija i kvalitetnija za preživače, osobito mliječna goveda", otkriva.

No, ako tijekom vegetacije stočari nisu kosili pašnjak, Leto preporučuje da to učine poslije zadnjeg turnusa napasivanja svake ili bar svake druge godine. "Tako se uklone sve nepopašene biljne vrste, a pogotovo se spriječi širenje grmolikih i drvenastih vrsta", pojašnjava.

Sanitarna košnja i malčiranje se na pašnjacima Rodoljuba Džakule obavljaju još od kolovoza. "Gdje smo kosili, već je krenula plemenita trava jer je pala kiša, ali to ovisi od godine do godine", kaže on dodavši da za obavljanje ovog agrotehničkog zahvata nije kasno ni do ožujka.

Leto napominje da ako je u pašnjaku prisutna drvenasta vegetacija moramo posegnuti za malčerima. Naime, malčiranje je istovjetan proces sanitarnoj košnji, ali služi prvenstveno uklanjanju drvenastih biljaka s travnjaka (drveće i grmlje). "Ako se redovito provodi ova mjera onda je dovoljan malčer koji uklanja drvenaste i ostale kulture do pet centimetara debljine", navodi dodavši da se uklanjanje takvih vrsta može izvesti i sječom, krčenjem ili čupanjem bilo ručno ili pomoću mehanizacije.

Ovce pasu niže od goveda (Foto: Bigstock/Veneratio)

Sve posječene i povađene dijelove treba ukloniti s travnjaka. "Nakon ovih zahvata nastaju veće ili manje rupe u tlu koje treba zatrpati zemljom, poravnati, nadosijati i povaljati, a treba ostaviti i određeni broj drveća radi hlada za životinje", savjetuje Leto.

Gnojiba nakon napasivanja

Struka preporučuje gnojidbu i to nakon napasivanja. "Za pašnjačke površine je svaka gnojidba dobrodošla", kaže nam Džakula.

Naime, u jesenskoj gnojidbi travnjaka koriste se N-P-K formulacije s malo dušika (N) i povećanim sadržajem fosfora (P) i kalija (K), primjerice NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20. "Najbolje vrijeme jesenske gnojidbe na košanicama je odmah poslije predzadnjeg otkosa (ako je u rujnu), odnosno tijekom cijelog rujna i u prvoj polovici listopada, odnosno poslije zadnjeg otkosa, tako da jesenske kiše unesu fosfor i kalij u dublje slojeve tla", savjetuje Leto. Okvirne količine su 300-500 kg/ha NPK.

Međutim, na pašnjacima se jesenska gnojidba istim formulacijama NPK najčešće obavlja nakon zadnjeg napasivanja. Travnjaci se mogu gnojiti i zrelim stajskim gnojem, pogotovo ako ga stočari imaju kao nusproizvod na farmama. Osim što doprinosi znatnim uštedama u poslovanju, stajski gnoj je izvrsno gnojivo za travnjake. "Kruti stajnjak je najbolje primijeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja, odnosno poslije zadnjeg otkosa", preporučuje Leto rekavši da samo treba voditi računa o zabranama njegove primjene koje su od 1. svibnja do 1. rujna.

Postoje i mane primjene takvog gnoja u jesen, a to je ispiranje nitratnog dušika. "No, zato nema kontaminacije prvog otkosa gnojem, jer se razgradi tijekom zime", pojašnjava.

Pasmine treba prilagoditi podneblju

Pitamo Džakulu drže li se naši stočari ovoga pravila. Kaže, u velikoj mjeri ne. "Mi imamo površine kakvo je Krbavsko polje, Velebit, Lika, Lonjsko polje. To su divlji tereni, parkovi prirode i tu se ne može govoriti o pravim pašnjačkim površinama", kaže dodavši da to rade samo oni koji su dio livada ili oranica pretvorili u njih. "U Hrvatskoj je 10 do 15 posto ljudi koji se bave pašnim sustavom i drže pašnjake tako uređenim, dok su sve ostalo prirodni sustavi", tvrdi.  

Divlje terene teže je održavati (Foto: Vedran Stapić)

Problem je, kaže, što se na područjima parkova prirode ne vodi dovoljno briga o tome. "Čim puštate ljestvicu ulaganja u te površine, to više rastu divlje vrste koje ih preuzmu", upozorava.

Problem je i kada stočari nabave neke pasmine koje nisu prilagođene našem podneblju. "Ljudi drže charolais ili limousine goveda koja su stvorena u drugim zemljama na sijanim i travno održavanim pašnjacima", navodi dodavši da primjerice u Irskoj kiša pada tri puta dnevno, a ne mjesečno kao kod nas te da stoga treba biti oprezan kod izbora pasmine.

I za kraj treba napomenuti da se u jesen, nakon prestanka korištenja, može obaviti i kalcizacija, odnosno popraviti kiselost tala. To se radi rasipanjem vapnenog materijala po površini, a njegove količine primjene ovise o kiselosti tla. "Okvirno je to od dvije do tri t/ha, a ako je to redovite godišnja mjera može i jedna do dvije t/ha godišnje", zaključuje Leto.


Tagovi

Pašnjaci Prezimljavanje Stočarstvo Radovi Gnojidba Kalcizacija Malčiranje Zadnji otkos Stoka na ispaši Rodoljub Džakula Josip Leto


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac,... Više [+]