Kako odrediti količinu sjemena pšenice i drugih strnih žitarica za sjetvu?

Optimalni rokovi sjetve za strne žitarice, barem prema onome kakvi su bili, su tu, ali se nameće i pitanje tko će ih sijati?! 

Afrička svinjska kuga poharala je stočni fond i znatno smanjila potrebe za žitaricama s jedne strane. S druge, proizvođači imaju zalihe od prošle godine te niske otkupne cijene strnih žitarica u odnosu na repromaterijal, utječu na odluku pojedinih poljoprivrednika kada je riječ o jesenskoj sjetvi.

Sjetva ozime pšenice: Tko žuri, vrat slomi

Gnojivu i sjemenskom materijalu je nešto niža cijena u odnosu na proljetnu sjetvu, ali je i dalje visoka cijena sredstava za zaštitu bilja razlog dileme našeg seljaka - niti zemljište može ostaviti ne zasijano niti ima računicu sijati. Imajući u vidu i sve lošije klimatske uvjete, seljak se "za glavu hvata".

Krušne žitarice

Bez obzira na sve, krušne žitarice se moraju posijati, ostale i radi plodoreda, a mi nismo područje koje može uzgajati rižu tako da ćemo sijati što smo do sad navikli, nekad manje nekad više, ovisno od potreba i uz odgovarajuću taktiku. Već se najavljuje kako će godine pred nama, 2024. i 2025., biti "gladne godine", ali zašto se prepustiti toj stihiji i podržavati tu nerealnu sliku kad možemo bar brašno proizvesti i razbiti predviđanja da ćemo biti gladni.

Stoga, nema odustajanja, uvijek postoji način. Istinam situacija je teška. Rješenje bi moglo biti da ove godine posijemo više krušne sorte pšenice, tamo gdje je već stočni fond umanjen. Proizvođači se kroz udruženja već bore za zaštitu domaće proizvodnje i nešto višu otkupnu cijenu. Iako se ponekad znatno ne može utjecati na nju, jer cijena ovisi od svjetske burze, čiju visinu diktira ponuda i potražnja, a na globalnoj razini stvorile su se zalihe žitarica pa im je cijena u padu što je slučaj i kod nas.

Bilo kako bilo, potražnja za sjemenom strnih žitarica postoji. Ratari se pripremaju, a vremenski uvjeti nisu baš na ruku, prilikom obrade diže se prašina, tlo je suho, što nikako nije dobro za položiti sjeme u takvo zemljište.

Optimalni rok

Godina je bila kišovita i vrlo nepovoljna za ratarske kulture s obilje vlage i za očekivati je malo lošiju kvalitetu sjemena. Optimalan rok sjetve (s tim da uzmite u obzir klimatske promjene i pomicanje) za pšenicu je od 10. do 30. listopada, za ječam je od 30. rujna do 20. listopada, zobi od 20. rujna do 20. listopada i tritikala od 1. do 20. listopada što opet ovisi od sorte.

Zbog nedostatka oborina neke parcele nije moguće još obrađivati, mnogi će ratari pričekati kišu i tek poslije moći krenuti sa obradom. Obrada suhog i zbijenog tla dodatno poskupljuje proizvodnju. U slučaju kasnijih rokova sjetve količina sjemena po jedinici površine se povećava tako da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati sjetvenu normu za 10%.

Na tržištu su mnoge novije sorte pšenice koje se dobro busaju pa ne treba pretjerivati u normi sjetve. Kod njih se ona zna kretati već od 180 kg/ha što govori da ćemo manjom količinom sjemena pojeftiniti proizvodnju u odnosu na ranije sorte čija količina sjemena se kretala oko 300 kg/ ha.

Kako da sami izračunate sjetvenu normu? Evo formule po kojoj to možete učiniti:

KS(NS) = broj klijavih sjemenki/m²  x masa 1000 sjemenki / 100

Količina sjemena ovisi o mnoštvu faktora pa se ona mora korigirati nekad i pored izračunate količine sjemena na osnovi formule kao što je slučaj ove godine. Uslijed sušnog perioda morat će se prilikom sjetve nešto više sjemena utrošiti.