Sjetva ozime pšenice: Tko žuri, vrat slomi

Visoke, gotovo ljetne temperature u prvoj dekadi listopada, ali ponegdje i suha zemlja, mnoge ratare ostavljaju u nedoumici, sijati pšenicu ili čekati hladnije vrijeme i značajnije oborine. Nekada optimalni rokovi se pomiču i više ništa nije kao što je bilo nekada. 

"Sve ovisi koliko zemlje imaš, ako imaš jedan hektar, čekaj, ako imaš više od deset, sij pod svaku cijenu kad god stigneš", savjetuje prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Kaže da ako se očekuje kiša i niže temperature nakon toga, treba sjeme staviti na dubinu od 3 do 4 centimetara, ako se očekuje duža suša, nešto dublje, 4 do 5 centimetara, ali ne preduboko jer će kiša svakako doći u obliku zimskih oborina. 

Ciljati čak na treću dekadu listopada?

Kaže, snijeg možemo očekivati tek u siječnju pa ne treba žuriti, samo će se razviti biljna masa, a štetnici napraviti problem. "Ja bih vrebao da imam tri, četiri dana s temperaturama nižim od 10°C ili narodski rečno, kada komraci prestanu gristi, onda posijati nakon pet, šest dana", slikovit je profesor koji dodaje da se tada može biti siguran da biljne uši neće biti vektori bolesti. "Tek onda treba ići u sjetvu. Usudio bih se reći da je to po novom 30. listopada, dakle na Svjetski dan štednje ili po starom Dan SKOJ-a", smije se Stipešević i preporuča da sjetvu ozimina treba ciljati na drugu polovicu, čak i treću dekadu listopada te podsjeća da se prvo sije ječam, a tek onda pšenica. 

Kaže kako su kod ječma veći problem vektorske bolesti, odnosno virus žute patuljavosti ječma, kojeg prenose biljne uši. Pojašnjava da je zato najbolje promatrati prirodu i kada se ostvare uvjeti koji sprječavaju let ovih štetnika, tek tada ići u sjetvu ili pak kada prognostičari najave zahlađenje pa probati riskirati. "Nitko ne može predvidjeti točno jer se modeli razlikuju i na ovako kratko vrijeme, ali tko žuri, vrat slomi."

Dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku se slaže s profesorom Stipeševićem da je ove godine, kao i prošlih, s obzirom na nepredvidive klimatske promjene teško predvidjeti kada će točno i u kojoj količini pasti kiša i na kojem području. No, ona kaže da sa sjetvom ne bi trebalo čekati nego poštivati optimalne rokove koji su za pšenicu od 10. do 25. listopada. "Tlo je još uvijek u dobrom stanju te se pravilnom obradom i predsjetvenom pripremom može stvoriti rastresit sloj tla, pogodan za sjetvu. Dosta je dana koji započinju rosom, ali i maglom, pa i to omogućuje dodatnu vlagu", pojašnjava i kaže kako su i temperature još uvijek optimalne za sjetvu, a najbrže će biljke pšenice klijati i nicati na 14 - 20 °C. "Očekujemo da će takve dnevne temperature približno potrajati još par dana, dok se pad očekuje u zadnjem djelu listopada."

Podsjeća da je prošle godine bila slična situacija te je kiša pala nakon sjetve u studenom. U 2022. godini količina oborina u listopadu je iznosila 9.4 mm, a 30-godišnji prosjek oborina za taj je mjesec bio je 59.0 mm. Otkriva kako su na Poljoprivrednom institutu krenuli sa sjetvom ječma, za pšenicu čekaju kišu u ponedjeljak, nakon čega slijedi oranje i priprema za sjetvu.

S druge strane, Stipešević komentira kako je krajem ovog tjedna temperatura bila 24°C pa i viša te da će doći do jako brzog porasta ako bude kiše. "Zato ne treba žuriti, bolje pričekati oblake na horizontu. Kako kažu, svirati po sluhu, promatrati prirodu, pratiti sve prognostičke modele, znati jako dobro svoju biljku. Također, treba birati sortiment koji će brzo izaći o čemu se treba savjetovati sa sjemenarima", savjetuje ovaj stručnjak te dodaje da su oni koji dolaze na dane polja koje organizira i FAZOS, sa svime upoznati. 

Ratari paze i zbog poticaja

Ipak, komentira, njih 50 posto radi kako treba, a 50 posto se drži knjiga, iako i sami vide da su one sve više zastarjele i netočne. Ističe da sve više poljoprivrednika pazi, posebno zbog poticaja za konzervirajuću obradu tla, zbog čega su počeli voditi evidenciju te nabavljati strojeve koji su prilagođeni brzoj sjetvi i u loše pripremljeno tlo, odnosno no till sijačice.

"To će biti zanimljivo i onima koji ih nemaju, da ih nabave tako da mogu posijati dan prije kiše, doslovno 100 hektara "pukneš", dok je oblak na jednoj strani tvoje table, a dok je došao do druge, sve si posijao. Malo karikiram, ali to su mogućnosti novih strojeva."

Obradom svakako sačuvati vlagu

Kada je riječ o obradi, jedino što bi on preporučio je samo tarupirati žetvene ostatke, da sijačice mogu malo bolje obaviti posao te povući, dok se može, par podrivača, rahljača, da voda može ući u tlo te da se ne gubi vlaga kao što bi kod oranja. "Koliko i gdje ćemo vlage dobiti ove zime, nitko ne zna. Zato, što god da sijemo, moramo sačuvati vodu. Na snijeg više ne možemo računati kao na ozbiljne oborine i fitosanitarne metode borbe protiv bilo čega već kao na ukras božićnih praznika, ali ni tada."  

Hoće li ove zime biti snijega? Objavljena SWE dugoročna prognoza

Španić pak savjetuje da se kod nešto sušeg tla, ukoliko nema oborina prije sjetve, nakon skidanja predusjeva plitkim oranjem ili dubokim tanjuranjem trebaju unijeti biljni ostaci i tako očuvati vlaga. Kaže da dubina osnovne obrade ovisi o tlu i klimatskim uvjetima, a ima za zadatak stvoriti dovoljno rastresit oranični sloj na dubini od 20 do 30 cm. "Ako bi tlo bilo presuho, oranje bi moglo izazvati stvaranje većih gruda zemlje. Predsjetvenom pripremom, nakon oranja, stvara se fina struktura sjetvenog sloja. U slučaju suše, može se primjeniti integralna obrada tla i sjetve." 

Naglašava da osim pripreme tla treba voditi računa o odabiru sorte i količini sjemena. Gustoća sjetve određuje se ovisno o sorti i u prosjeku iznosi 600 – 700 izniklih biljaka po m2 ili 250-350 kg na hektar. "Kod kasnijih rokova ili loše predsjetvene pripreme sjetvenu normu se može povećati za 10 – 20 %. Nešto dublje se sije na lakšim, pjeskovitim tlima, ali i u sušim uvjetima ili kasnijim rokovima sjetve", savjetuje. 

Profesorica Španić zaključuje da bi ratari poučeni prošlom godinom, trebali ranije obaviti zaštitu protiv lisnih ušiju koje su vektori virusa, te su u prošloj godini napravili veliku štetu kada su oslabili biljke u ranijim sjetvenim rokovima zbog čega su bile podložne bolestima koje su se javile od proljeća do zriobe.

Miševi u polju

Stipešević se osvrnuo i na još jedan problem sa štetnicima, veliku brojnost miševa u poljima. "Ozbiljno počinjem razmišljati da ljudima kažem da što više koriste mačke, da ih puštaju na polja i da se zabrani sterilizacija. Imam teoriju da Nepalci kroz te rupe šalju novce svojima. Zavežu za miša, a porodici kažu da ga nagrade sirom", našalio se sa situacijom koja je zapravo vrlo ozbiljna. 

Naime, on upozorava da će pšenica i ječam tijekom zime biti ugroženi jer glodavci neće biti pogođeni kišama i niskim temperaturama nego bi ih moglo biti još više. "Nije šteta kada ti miš jede u žetvi, tada ima i za njih i za nas. Ali kada popase tek posijanu pšenicu, e onda je to problem", upzorava.

Kaže kako o tome treba itekako voditi računa jer smo osuđeni ili na suzbijanje pomoću jastrebova i drugih ptica grabežljivica no i da je priroda s njima uvijek sporija nego što bismo mi željeli, ili pak rodenticidima. Naglašava da prilikom korištenja otrovnih mamaca treba krenuti na vrijeme, ali biti oprezan. "Ipak se radi o otrovima koja se ne smiju razbacivati po polju nego postaviti direknto u rupu", zaključio je.